Ljudska inteligencija nije superiorna onoj drugih životinja

| More

Error:

Istraživači sa Sveučilišta Adelaide u Australiji raspravljaju u nadolazećoj knjizi: The Dynamic Human, da ljudi zbilja nisu puno pametniji od drugih stvorenja – te da neke životinje mogu zapravo biti pametnije od nas.

'Čitavo tisućljeċe, svakakvi autoriteti – od religija do istaknutih učenjaka – ponavljaju istu ideju ad nauseam, da su ljudi iznimni po vrlini, da su najpametniji u životinjskom carstvu', izjavio je u pisanoj izjavi koautor knjige dr. Arthur Saniotis, znanstveni suradnik u Školi za medicinske znanosti spomenutog sveučlišta. 'No, znanost nam govori da životinje mogu imati kognitivne sposobnosti koje su superiorne onima ljudskih bića.'

Da ne spominjemo, kontinuirano istraživanje o inteligenciji i evoluciji mozga primata podupire ideju da ljudi nisu najpametnija stvorenja na Zemlji, napisao je u e-mailu The Huffington Post-u koautor dr. Maciej Henneberg, također profesor u Školi za medicinske znanosti.

Istraživači su rekli da se vjerovanju u superiornost ljudske inteligencije moze ući u trag pred oko 10.000 godina, u doba agrikulturne revolucije, kada su ljudi počeli domesticirati životinje. Ideja je bila pojačana dolaskom organizirane religije koja je naglašavala superiornost ljudi nad drugim bićima.

'Vjerovanje u ljudsku kognitivnu superiornost ukorijenilo se u ljudsku filozofiju i znanosti', tvrdi Saniotis u izjavi. 'Čak je i Aristotel, vjerojatno najutjecajniji od svih mislioca, tvrdio da su ljudi superiorni nad drugim životinjama, zbog naše ekskluzivne sposobnosti rasuđivanja.'

Ali rasuđivanje, tvrde Saniotis i Henneberg, samo je jedan od oblika inteligencije.

'Činjenica da nas životinje možda ne razumiju, dok mi ne razumijemo njih ne znači da su naše "inteligencije" na različitom nivou, već su jednostavno drukčije vrste', Henneberg je rekao u svojoj izjavi.

Neke životinje ostavljaju kompleksna mirisna obilježja u svojoj okolini kako bi komunicirale. Ljudi ne mogu protumačiti ta obilježja, rekao je Henneberg, ali ona 'mogu biti jednako bogata informacijama kao što je to i vizualni svijet.'

Kitovi ubojice imaju vlastiti kompleksni jezik, a dupini imaju svoja imena – baš poput nas – temeljena na zvučnim signalima. 'Ovo znači da dupini imaju pojam "sebe" i drugih', Henneberg je rekao za HuffPost Science.

Također je rekao da slonovi oplakuju svoje mrtve i imaju odličnu memoriju. Dabrovi su sposobni graditi brane na rijekama i domove pod zemljom. Zebe rade zamršena, višekatna gnijezda. Lista se nastavlja.

A što drugi stručnjaci misle o njihovim argumentima? Dr. Gordon Burghardt, profesor psihologije i evolucijske biologije sa Sveučilišta Tennessee u Knoxvilleu, rekao je za The Huffington Post da se uglavnom slaže s tvrdnjom istraživača. On nije povezan s njihovom knjigom.

'Uopćeno napravljena je tvrdnja da s jezikom i sad trajnim čuvanjem podataka mi imamo cjelokupnu kulturu koja nam omogućuje postizanje mnogih stvari koje druge životinje ne mogu', rekao je Burghardt. 'Ali to ne znači da su pojedini ljudi superiorni u svim sposobnostima nad svim drugim vrstama. Jednako kao što gibonu ne treba kuća, mi smo evoluirali u okruženjima gdje ne moramo loviti ribu golim rukama, ali smeđi medvjed mora, i može to učiniti bolje od nas.'

Error:

Web reference

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting