03.06.16. Prijedlog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira - primjedbe udruge Prijatelji životinja

| More

Error:

Članak 30. još uvijek aktualnog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira glasi:

Tko bez nadzora i neoprezno drži životinje koje mogu povrijediti ili ugroziti građane ili tko na javnom mjestu zlostavlja životinje ili na drugi način loše s njima postupa, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom.

Prijedlog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira mijenja postojeću odredbu:

Članak 28. Neoprezno držanje životinja

(1) Tko na javnom mjestu bez nadzora ili neoprezno drži životinje ili omogući kretanje ili zadržavanje životinja koje mogu ozlijediti ili ugroziti građane, druge životinje i imovinu građana, te time izazove uznemirenost građana, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna.
(2) Ako je uslijed prekršaja iz stavka 1. ovoga članka nastupila ozljeda ili materijalna šteta, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 7.000,00 kuna.

U obrazloženju prijedloga članka 28. navodi se da je zlostavljanje životinja ili na drugi način loše postupanje s njima inkriminirano kao prekršaj u Zakonu o zaštiti životinja, a da je ubijanje ili mučenje životinja inkriminirano Kaznenim zakonom. Zato je u prijedlogu izostavljeno zlostavljanje i loše postupanje sa životinjama.

Smatramo da bi u Zakonu trebala ostati odredba po kojoj se zlostavljanje životinja i drugo loše postupanje prema njima na javnome mjestu sankcionira kao prekršaj te da je tako formulirana odredba nužna i hvalevrijedna.

Obrazloženje:

Kao udruga za zaštitu životinja godinama svjedočimo činjenici da članak 30. Zakona jako dobro funkcionira u praksi. Povratne informacije od građana ukazuju da su u većini slučajeva jako zadovoljni djelovanjem policije kada se radi o pozivima zbog zlostavljanja i maltretiranja životinja na javnome mjestu.

Sankcioniranje zlostavljanja i drugog lošeg postupanja prema životinjama na javnome mjestu vrlo je važno i izbacivanje te odredbe iz Zakona, kako je predloženo, unazađuje članak 28. i Zakon u cjelini.

Ako se ova odredba izbaci iz Zakona, ionako će u slučaju zlostavljanja životinja na javnome mjestu građani pozvati policiju, a policija neće imati ovlasti za djelovanje jer neće biti propisane odredbe. Naime, Zakon o zaštiti životinja ne regulira izravno zlostavljanje životinja na javnome mjestu. Članak 4. Zakona o zaštiti životinja ima općenitu odredbu po kojoj je zabranjeno ''životinje ubijati, nanositi im bol, patnju i ozljede te ih namjerno izlagati strahu, protivno odredbama ovoga Zakona''. Nadležni za provođenje tog zakona su veterinarski inspektori i komunalni redari. Jasno je da u slučaju lošeg postupanja i zlostavljanja životinja na javnome mjestu građani ne mogu pozvati ni jednog ni drugog, nego jedino policiju koja ima ovlasti za djelovanje po Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira te Kaznenom zakonu, ali ne i Zakona o zaštiti životinja.

Članak 205. Kaznenog zakona odnosi se na ubijanje ili mučenje životinja te sankcionira ako ''tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama''.

Pitanje je koji bi zakon trebao sankcionirati slučajeve kada se netko na javnome mjestu npr. ponaša agresivno prema psu, šuta ga nogom ili udara. Pritom takav pas, izložen zlostavljanju, može postati opasan i za ostale ljude, odnosno slučajne prolaznike. Brzom reakcijom u takvim situacijama može pomoći jedino policija, a ne može se čekati dolazak veterinarske inspekcije ili komunalnog redara. Komunalni redari niti nemaju ovlasti reagirati u takvim situacijama. Logično je da će građanin koji gleda zlostavljanje životinje na javnome mjestu pozvati policiju, a ne veterinarskog inspektora. Valja istaknuti da građani imaju veliko povjerenje u policiju jer su se mnogo puta osvjedočili da upravo policija prva reagira i štiti u kritičnim situacijama i životinje i građane. Građani se boje za sebe i svoju djecu koja su isto na javnome mjestu izložena prizorima zlostavljanja životinje.

Želimo skrenuti pozornost i na to da članak 48. stavak 4. Zakona o zaštiti životinja navodi: ''Zabranjeno je držanje i postupanje s kućnim ljubimcima te njihovo kretanje na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost drugih životinja i ljudi, a posebice djece.'' Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira preuzima iz Zakona o zaštiti životinja tu odredbu kojom se sankcionira neoprezno držanje i kretanje životinja koje mogu ozlijediti ili ugroziti građane, druge životinje i imovinu građana. Stoga nije logično da se izbacuje važan dio koji se odnosi na zlostavljanje životinja na javnome mjestu s objašnjenjem da je to već inkriminirano kao prekršaj u Zakonu o zaštiti životinja. Ako je u Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira već prenesena jedna odredba Zakona o zaštiti životinja, nelogično je da se izbaci vrlo važna odredba koja štiti životinje od zlostavljanja, kao i građane, i na koju se građani mogu osloniti u takvim situacijama i hitno reagirati prema policiji.

To je važno i zato što se, nažalost, Zakon o zaštiti životinja ne provodi kako treba te će građani i životinje ostati zakinuti za tu vrlo logičnu i važnu odredbu, a time i konkretnu zaštitu koju očekuju od policije.

Nadalje, upravo zato što je Kaznenim zakonom regulirano ubijanje i mučenje životinja logičan je slijed da se Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira regulira zlostavljanje i drugo loše postupanje prema životinjama. Smatramo da bi se taj članak trebao mijenjati jedino u smjeru pooštravanja, a nikako ne unazađivanja. Tome u prilog ide i sve veća svijest građana o potrebi zaštite životinja, pa se i zakonski propisi trebaju poboljšavati i biti u skladu s time. Postojeća odredba u članku 30. ujedno je edukativna jer jasno govori da je zlostavljanje životinja neprimjereno ponašanje koje građani ne žele gledati i tolerirati.

Želimo skrenuti pozornost i na dio predloženoga članka 28. u kojemu se navodi mogućnost izazivanja uznemirenosti građana kao posljedicu neopreznog držanja životinje ili držanja bez nadzora i kretanja ili zadržavanja životinja koje mogu ozlijediti ili ugroziti građane, druge životinje i imovinu građana. Iako pohvaljujemo proširenje odredbe, zabrinuti smo da bi to moglo biti zloupotrijebljeno zbog subjektivnog tumačenja uznemirenosti i mogućnosti da ljudi rješavaju svoje međusobne razmirice preko životinja. U takvim spornim slučajevima, nije praktično da se sudovi moraju baviti pitanjem je li, npr., netko bio uznemiren jer se mimoišao s pudlicom i sl.

Također, iz navedene formulacije nije sasvim jasno što se misli pod pojmom ''zadržavanje životinja koje mogu ozlijediti ili ugroziti'' nekoga.

Činjenica je da psi u gradu Zagrebu, kao i u svim većim europskim gradovima, mogu slobodno sudjelovati u javnome gradskom prijevozu te je važno zakonskim propisima regulirati postupanje neodgovornih posjednika životinja na javnim mjestima. Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira trebao bi stoga zaštititi i životinje i druge ljude koji svjedoče zlostavljanju i drugom loše postupanju prema životinjama. Naime, zlostavljanje može dovesti do uznemirenosti i straha životinje, zbog čega ona može reagirati agresivno prema slučajnim prolaznicima.

Vjerujemo da su predlagatelji izmjene ove odredbe imali dobre namjere, no na temelju svega navedenoga i naše dugogodišnje prakse smatramo da bi ovako formuliran prijedlog članka 28. predstavljao korak unatrag u odnosu na još uvijek aktualni članak 30., a moglo bi doći i do problema u njegovoj interpretaciji.

Zaključujemo da postojeći članak 30. kvalitetno uređuje spomenutu problematiku i da bi ga novi članak 28. trebao preuzeti u cijelosti ili uz minimalne izmjene, i to one koje bi išle u smjeru poboljšanja Zakona.

Error:

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting