Za krzno postoji alternativa!

| More

Error:

S HLADNOG SJEVERA okupanog aurorom borealis; iz kišnih šuma Amazonije; s vrućeg tla crne Afrike; iz kiselim kišama ispranih šuma industrijske Europe; iz okrutne i prostrane Azije; iz mondene daleke Australije. Preko modnih pista New Yorka, Pariza, Londona, Milana, Münchena, Sydneyja; do lokalnih prodavaonica; i konačno u naše domove i na zimom nagrizla tijela. Tako mekana, podatna, lijepa i basnoslovno skupa - KRZNA.

PREMA OXFORD Advanced Learner's Dictionary of Current English, krzno je: 1) meka gusta dlaka koja pokriva određene vrste životinja kao što su primjerice mačke i zečevi i 2) životinjska koža prekrivena krznom, osobito kada se upotrebljava kao komad odjeće, dok je prema Enciklopediji Leksikografskog zavoda krzno oplemenjena i štavljena koža zajedno s dlakom životinja krznaša.

Više-manje, ove definicije su nam svima dobro poznate. No jesmo li isto tako upoznati i s podrijetlom tog nadasve cijenjenog, skupocjenog, i tradicionalno otmjenog odjevnog predmeta? Je li on doista, uz bliceve fotoaparata i buran pljesak odobravanja zaluđene publike nekom od modnih kreatora, jednostavno 'uskočio' u naše ormare, gdje čeka svoju zlatnu priliku kako bi 'bio pokazan' i donio zadivljene poglede, uzdahe zavisti i društveni status svome vlasniku? Ili iza tog čitavog krznatog scenarija postoji jedna druga, mračnija priča, istina koju rijetko tko zna, a još manje je želi čuti?

U RANIM JUTARNJIM SATIMA ledenog Newfoundlanda (krivo)lovci se prikradaju usnulim bebama Grenlandskih tuljana, zamotanih u predivno bijelo krzno, mekano poput najfinijeg prekrivača. A onda, uz nemoć odraslih tuljana da zaštite svoje mlade, lovci podižu harpune i šiljcima ih okrutno umlaćuju. Malene leševe ostavljaju trunuti na santama leda, a krzno koje je s njih odrano, najčešće završava kao krzneni ukras ili krznom podšivene rukavice, i to uglavnom na Zapadnoeuropskom tržištu. Ironija je, da ovaj kaputić u kojem su se rodili, tuljančići zadržavaju prvih 9-15 dana nakon čega ga odbacuju i zamijenjuju srebrnasto-sivim krznom - koje lovcima financijski nije zanimljivo, pa samim time život Grenlandskih tuljana nakon prva dva tjedna više nije u opasnosti (barem što se krzna tiče).

Slične priče ponavljaju se diljem čitavog našeg lijepog planeta gdje se milijarde životinja vreba i hvata na raznorazne načine. Tako, primjerice, životinje uhvaćene u nazubljene čelične klopke (koje su zbog svoje ozloglašenosti i okrutnosti zakonom zabranjene već u više od 70 država) podnose strahovitu bol od čeličnih šipki koje probadaju njihove noge, tijela ili šape. Uhvaćene životinje pate u zamkama satima ili čak danima, prije nego im lovci na krzno razderu prsa ili slome vratove.

Te iste zamke također osakaćuju i ubijaju tisuće pasa, mački i ostalih životinja 'uhvaćenih grješkom ili slučajno'. U nastojanju da se oslobode iz čeličnih zagrljaja smrti, ponekad si uhvaćene životinje same odgrizu vlastito stopalo kako bi pobjegle i spasile se. Na taj način samo u Americi strada približno 3.5 milijuna krznaša!

KOJE SU ŽIVOTINJE 'popularne' u industriji krzna, pa je stoga za njima raspisana trajna tjeralica? Gotovo isključivo ovdje je riječ o sisavcima: raznim grabežljivcima iz roda mačaka kao što su leopard, tigar i njima slične; pasa (obična, plava, srebrna i bijela lisica, čagalj i druge); kuna (zerdav, kuna zlatica, vidra, da nabrojimo samo neke); glodavaca (dabar, bizamski štakor, vjeverica, činčila i nutrija); papkara (karakul-ovca, tibetanska koza); medvjeda; mravojeda; tobolčara; tuljana; dok se izuzetno u tu svrhu prerađuju i kože nekih ptica zajedno s perjem poput gnjurca, guske, labuda.

TRŽIŠTE KRZNA je toliko nezasitno i neumoljivo, da se u današnje vrijeme sve više osnivaju farme za uzgoj životinja sa skupocjenim krznom. U uzgoju na farmama najviše prednjače srebrna i plava lisica, nerc, bizam, dabar i skunk, a takve farme najrazvijenije su u Kanadi i SAD-u. Danak takvom uzgoju godišnje plati glavom novih 2.7 milijuna životinja.

Životinje koje se uzgajaju na farmama krzna provedu cijeli život skučene u malim, prljavim kavezima, konstantno životareći između stresa i dosade. Kako se krzno ne bi oštetilo, neki farmeri ubijaju veće životinje (poput lisica) strujnim udarom tako da ih elektrokutiraju kroz usta i anus ili vaginu, pri čemu im doslovce sprže unutarnje organe, a životinje podvrgnute ubijanju strujom osjećaju intenzivnu bol srčanog udara još dok su pri punoj svijesti. Kako se za vrijeme uzgoja životinje između sebe ne bi izgrizle ili same ozlijedile, uzgajivači činčilama i drugim krznašima režu zube.

PETA (People for the Ethical Treatment of Animals) uhvatila je jednog proizvođača krzna u Marylandu koji je ubijao lasice tako da im je ubrizgavao injekcije insekticida u srce. Ova okrutna metoda ubijanja uzrokuje da se životinje grče u nepodnošljivoj boli čak desetak minuta prije nego što umru.

Još jedna od metoda ubijanja uključuje trovanje plinom i gušenje. U nekim se slučajevima i do 20-ak malih životinja ugura u kutiju u koju se putem cijevi za polijevanje puste nepročišćeni ispušni plinovi iz farmerovog kamiona. Kako ispušni plinovi iz motora nisu uvijek 100% smrtonosni, znade se dogoditi da se životinje 'probude' iz ošamućenosti pa im se živima odere koža.

Ostale metode uključuju ubijanje životinja u komorama za dekompresiju, komprimiranim zrakom gdje im rasprsnu unutarnje organe ili pak jednostavno - zavrtanje vratom ili lomljenje kralježnice.

Sve životinje tretirane na ove krajnje nehumane načine obolijevaju od raznih upala koje im se ne liječe, a prehranjuju ih jadno i nedostatno, u nekim ih slučajevima prisiljavajući čak i na kanibalizam, tako da mesojedima bacaju natrag u kaveze leševe njihove iste vrste, nakon što s njih oderu krzno.

ČINI LI NAM SE bunda kojoj se toliko radujemo s dolaskom hladnijih zimskih dana i dalje nježnom, nevinom i privlačnom? Ili se to iz nje počinje širiti jedan novi miris - miris patnje, neizrecive boli i smrti? Miris koji se ničime ne da otkloniti... Statistike koje ćemo sada navesti, bacaju daljnje svjetlo u razotkrivanju istine o proizvodnji krznene odjeće.

Da bi se proizveo kaput od lisice, potrebno je, naime, ubiti 10-24 životinja. Ostale brojke, navedene u tablici, nisu ništa manje šokantne. Naprotiv.

ZA JEDAN KAPUT ODPOTREBAN BROJ ŽIVOTINJA
Lisice10 - 24
Dabra16 - 20
Rakuna20 - 30
Nutrije26 - 34
Oposuma30 - 40
Kune zlatice40 - 60
Samura60 - 80
Muskatnog miša60 - 120
Vjeverice100 - 400
Činčile130 - 200
Hermelina180 - 240

KOJE MJESTO i kakvu ulogu u proizvodnji krzna zauzima pak Hrvatska? Nažalost, konačno se možemo pohvaliti da smo u nečemu u samom vrhu u svijetu. Ma koliko to nevjerojatno zvučilo, Hrvatska je unazad četiri godine bila najveći proizvođač krzna činčile, malog - gotovo istrebljenog - južnoameričkog glodavca, s najvećom matičnom farmom činčila u Europi i ukupnom svjetskom proizvodnjom koja je premašivala 50%.

Chinchilla d.o.o. je u samo šest mjeseci proizvela 10 tona leševa oderanih životinja, što je stravična brojka kad se uzme u obzir koliko je činčila mala životinja. Tu se još naravno postavlja, uz ono moralno, i ekološko pitanje odlaganja takvog otpada, kao i pitanje kemikalija koje se koriste za zaštitu i preradu krzna.

U MALNE TOTALNOJ POMRČINI razuma zaslijepljenog profitom i lovom iz sporta, odnosno zabave, polako se budi svijest na globalnoj razini. U skladu s time, karika u proizvodnom lancu 'živa - životinja - ulovljena / mučena - životinja - mrtva - životinja - reklamirano / prodavano - krzno - ja', zadužena za promociju najnovijih modnih trendova odigrava sve značajniju ulogu: PRAVO KRZNO VIŠE NIJE MODERNO, IN SU UMJETNE BUNDE!

Velik broj vodećih imena modne industrije okreće se umjetnom krznu kao modnom hitu za svoje nove kreacije, potaknuto budećom se sviješću svojih potrošača koji bi radije hodali goli ulicama nego nosili krzno. A neki od njih to doslovce i čine, nastojeći skrenuti pozornost na užasne zločine onima kojima je glas razuma i dalje previše tih a savjest uspavana dubokim zimskim snom.

Pozitivno je slijedeće: Svijet se počeo buditi iz krznene obmane, i sagledavati čitavu situaciju jasnijim očima. Ljudi polako shvaćaju da za krzno POSTOJI ALTERNATIVA te da živimo u svijetu koji više ne tolerira isključivost. Krzno je jedino privlačno onima koji lakom zaradom nastoje doći do prljavog, krvavog novca, pri tom ne mareći ni za kakve kodekse ponašanja, etičnosti, a najmanje suosjećajnosti.

Poput proizvođača svakog proizvoda koji se pojavi na tržištu, njihova sudbina je u rukama njihovih potrošača. A, što je još važnije, i milijarde nedužnih života. Needuciranost ili neobaviještenost više nikome ne mogu biti opravdanje za pasivnost.

Svatko od nas može dati svoj doprinos kako bi se spasile muke i poštedjeli životi onih kojima krzno rođenjem pripada.

Otvoreni bojkot kupnje krznenih proizvoda samo je jedan od načina. Jer ako se danas ne usprotivimo onima koji na tuđim leševima nastoje izgraditi svoje carstvo, nismo ništa bolji od njih. Naša će srca i dalje ostati hladna, a kad na proljeće opet skinemo krzno, shvatit ćemo da smo i mi ispod njega krvavi i da se ipak nismo toliko ugrijali koliko smo se možda nadali.

* Prijatelji životinja jednako se protive ulovu, odstrelu i uzgoju životinja za proizvodnju odjevnih predmeta i obuće od kože.

Poznati u akciji diljem svijeta

Error:

Web reference

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting