Kada lovac postane lovina

| More

Error:

U 2000. godini mediji su objavili neobično mnogo nesreća u lovu. Nekoliko primjera: Tragična nesreća u lovu kod Cunea (Sjeverna Italija): 39-godišnjak u lovu na divlje svinje greškom ustrijelio svog prijatelja. Od jada ispalio si je sam metak u glavu. Dvojicu muškaraca pronašli su tek nakon dva dana.

Drugi događaj: Krajnje tragične su okolnosti nesreće u lovu u Mađarskoj u kome je bio ubijen 54-godišnji apotekar iz Bad Neustadta. Kao što je javljeno, otac obitelji s prijateljima lovio je divlje svinje. Kao što izvještavaju mađarske novine, 54-godišnji lovac i jedan kolega lovac sa susjednih čeka pucali su na divljač. U pokušaju da iznova pogode već nastrijeljenog vepra, metak iz oružja lovca odbio se od nekog kamena u pravcu druge čeke, gdje je pogodio apotekara ravno u srce. (Bijeli konj Br. 8, travanj 2000.)

Novine Bijeli konj ovako sažeto prikazuju nekoliko sličnih događaja: Serija nesreća. I lovci žive opasno.

Ovogodišnje otvaranje lova na jelene u Sjedinjenim Državama doživjelo fijasko. Jer ovoga puta među mrtvima - pored tisuće jelena - bilo je i devet lovaca.

U saveznoj državi New York dvojicu su lovaca smatrali životinjama i ubili. Jedan je od uzbuđenja doživio srčani infarkt, četvrti je pao s čeke i slomio vrat. U Wisconsinu je također bio ustrijeljen jedan lovac, a četvorica su doživjela smrtonosne srčane infarkte.

U državi New York vlasti su zbog sve većeg broja jelena tražile od lovaca da odstrijele što više životinja.

I u Novom Zelandu je jedan lovac doživio nesreću u lovu - od svog psa. Upravo kad je on htio zaklati nastrijeljenog vepra, njegov je pas skočio na pušku stoje ležala na zemlji. Bila je puna i otkočena, metak je pogodio lovca u koljeno. On se dovukao do ceste i tamo je morao čekati šest sati dok su ga našli. Što je bilo s nastrijeljenim veprom, nije pisalo u novinama.

Komentar redakcije: To što čovjek načini životinjama, vraća mu se natrag. To je odavna poznato. Novo je jedino to da posljedica može nastupiti tako brzo.

Bi li moglo biti da ovdje imamo posla sa zakonitošću odašiljanja i primanja, s kauzalnim zakonom? Zakon sjetve i žetve ima pušku koja pogađa bolje od svakog lovca!

Od prije nekoliko godina sve više i više dolazi u modu udoban lov.

Prave se ograđeni prostori, takozvane lovne ograde, u kojima se čuvaju npr. divlje svinje, njeguju i razmnožavaju. Tove se čak dobrom krmom.

Ponašanje mnogih lovaca koji ispred svojih čeka okupljaju životinje na jaslama, podsjeća na scenu iz nagrađenog filma Schindlerova lista. U tom filmu komandant jednog koncentracionog logora načinio je sport izlazeći već u rano jutro na balkon svoje kuće koji je nadvisivao prostrani koncentracioni logor kao lovačka čeka. On je zatim sasvim spokojno kroz durbin svoje lovačke puške među zarobljenicima izabirao jednu ili više žrtava koje je ubijao sa po jednim jedinim hicem.

Način ubijanja i užitak u tome su jezovito slični. U spomenutom filmu žrtve su izručene na milost i nemilost ubojici, ubojica izigrava gospodara života i smrti. Utegnuti precizni strijelac nije dopustio da mu itko osporava njegovo pravo na ubijanje; državna vlast je stajala iz njega, dok nije kasnije napokon ipak završio na vješalama.

Sigurno nije slučaj da se u dijelovima Njemačke, kao primjerice u Donjoj Franačkoj za primjenjivanie agresijskog potencijala, podižu ogromni streljački tornjevi što izgledaju kao vjerne kopije stražarskih tornjeva u koncentracionim logorima. Takvi se streljački tornjevi najradije postavljaju na granici sa susjednim lovištem, dakako da ne bi neka životinja živa prešla granicu. Čim neko jadno stvorenje pruži makar samo glavu preko granice lovišta, biva pomoću durbina ustrijeljeno bez milosti.

Lovci bi trebali biti čuvari divljači, čuvari prirode i životinja, ali oni su postali lovci koji životinje tjeraju, gone, tlače i upucavaju gdje god ih sretnu.

Tekst objavljen u nakladi Univerzalnog života, prilagođen za potrebe web-a

Error:

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting