27.09.18. Odgovor na očitovanje grada Čabra o Puharskoj noći

| More

Error:

Grad Čabar objavio je 25. rujna 2018. na svojoj internetskoj stranici www.cabar.hr sljedeće očitovanje:

Slijedom mnogobrojnih reakcija na organizaciju „Puharske noći“, svim zainteresiranim osobama i udrugama koje su se tijekom protekla dva dana obratile prigovorima na našu adresu, dajemo pojašnjenje grada Čabra.

U proračunu grada Čabra, predviđena je stavka Turističke zajednice koja je namijenjena organizaciji raznoraznih manifestacija. Potaknuti mnogobrojnim upitima, a nerijetko i prigovorima, kako se u drugim podnebljima organiziraju manifestacije tipa: kuhanje najboljeg kotlića, ribljeg paprikaša, žabarska noć, ribarska noć i sl. , Turistička zajednica u suradnji sa ovdašnjim ugostiteljima organizirala je tkz „Puharsku noć“.

U čabarskom kraju obitava veliki sivi puh tkz. glis glis L. (Myoxus glis) – eng. Edible dormouse. Južno od rijeke Save taj je puh lovna divljač. Osim sivoga, na području Hrvatske obitavaju još tri vrste puha koje ne spadaju u lovnu divljač. Sivog puha dopušteno je loviti u razdoblju od 01. listopada do 30. studenoga i to isključivo posebnim puholovkama s prirodnim mamcem.

Tradicija lova na puhove je iznimno stara i potječe još od vremena Rimskog Carstva. U Republici Hrvatskoj se lov na puhove do danas održao na području Gorskog kotara i Like. Za razliku od negdašnjeg pristupa, danas se sivi puh lovi isključivo posebno konstruiranim lovkama, pri čemu je za lov neophodno dobiti odgovarajuću dozvolu. U Republici Hrvatskoj je brojno stanje populacije sivog puha zadovoljavajuće, i u sklopu održivog gospodarenja lovnim vrstama.

Lovci na puhove koji imaju dozvolu za to, ujedno provjeravaju i naseljenost duplji i redovito ih čiste kako bi se u njima gnijezdili puhovi. Dakle, prirodnom uzgoju puha se posvećuje posebna pozornost. Najnovija nastojanja usmjerena su na izradbu lovki koje bi selektivno štedjele manje, a shodno tome i mlađe primjerke. Pored toga, sam ulov se kontrolira potrebom posjedovanja već spomenute dozvole za lov u koju se upisuje broj ulovljenih puhova i mjesto ulova. Lovac na puhove danas je usmjeren prvenstveno odredbama lovačke etike koja kazuje da je osnovna uloga lovca štititi izvorne životne zajednice u prirodnom okolišu.

„Puharska noć“ predviđena je u razdoblju kada je lov na puha dozvoljen. Dali će se taj dan vršiti lov na puha i pod kojim uvjetima nije ingerencija grada Čabra i vjerujemo da će nadležne službe odraditi svoj posao.

Grad Čabar

Odgovor Mreže za zaštitu životinja od 26. rujna 2018.:


Poštovani gospodine Rajšel i predstavnici Turističke zajednice grada Čabra,

pročitali smo očitovanje koje ste objavili 25. rujna 2018. na internetskim stranicama grada Čabra, a „slijedom mnogobrojnih reakcija na organizaciju „Puharske noći”, svim zainteresiranim osobama i udrugama koje su se tijekom protekla dva dana obratile prigovorima na našu adresu”.

U svojoj objavi niste dali konkretan odgovor ni na jedan prigovor koji smo Vam poslali uime 43 udruge koje čine Mrežu za zaštitu životinja.

Upoznati smo sa zakonskim propisima koji dopuštaju u određenom razdoblju loviti puholovkom samo jednu vrstu puha (Myoxus glis L.), dok su ostale tri vrste zakonom strogo zaštićene. Niste nam odgovorili na koji način grad Čabar može pritom spriječiti krivolov jer je potpuno jasno da lovci ubijaju i tri zaštićene vrste puha, pa organiziranjem ovakvih događanja potičete kršenje zakonskih propisa.

Objašnjenje da organizirate „Puharsku noć” jer se u drugim podnebljima organiziraju manifestacije tipa: kuhanje najboljeg kotlića, ribljeg paprikaša, žabarska noć, ribarska noć i sl., ne opravdava činjenicu da kao grad i turistička zajednica organizirate užasno natjecanje u lovu na živa bića i u njihovu guljenju. Žao nam je da ne možete razumjeti koliko je sama takva ideja nakaradna, neetična i okrutna. Da nije tako i da su ovakve „zabave” nešto normalno i uobičajeno, ne biste dobili toliko mnogo negativnih reakcija udruga i građana koji se zgražaju da se ovakva sramotna događanja organiziraju u 21. stoljeću.

Nadalje, neprimjereno je što opravdavate natjecanja u lovu i guljenju puhova isticanjem da je „tradicija lova na puhove iznimno stara i potječe još od vremena Rimskog Carstva”. U nekim dijelovima svijeta i dalje postoji tradicija ljudskog ropstva, dječjeg rada, genitalne mutilacije djevojčica i sklapanja brakova 8-godišnjih djevojčica sa starcima i njihovo posljedično silovanje itd. Postoje i brojne tradicije mučenja i ubijanja životinja. No sve te tradicije predmet su velikoga gnušanja i zakonskih zabrana jer je neprihvatljivo nastavljati tradicije kojima se živim bićima nanose bol i smrt. Kada je riječ o zabavnim sadržajima, a „Puharska noć” ima jedino tu svrhu, tada u tome trebaju sudjelovati odrasle osobe koje će pokazivati svoje vještine i znanja u nekom području (ples, glazba, pjevanje, tradicijske igre i sportovi i sl.). Životinjama nije nimalo zabavno kada ih se muči i ubija, a nije zabavno ni mnogim građanima Hrvatske jer zabave i druženja trebaju biti izvor radosti i veselja, a ne utemeljeni na ubijanju životinja.

Dio u kojemu iznosite hvalospjeve lovcima i njihovoj lovačkoj etici tvrdeći da je „osnovna uloga lovca štititi izvorne životne zajednice u prirodnom okolišu” nije nikakvo objašnjenje zašto je zabavno ubijati puhove i kako se natjecanje u njihovu ubijanju uklapa u zabavno događanje s nastupom benda, ćevapima itd. Naglašavamo da kao udruge za zaštitu životinja imamo potpuno drukčije iskustvo i pogled na ulogu lovaca, a ta uloga svakako nije povezana sa zaštitom prirode i životinja.

Na temelju svega navedenoga, očekujemo da se ne ograđujete od organizacije „Puharske noći” i da ne nalazite opravdanja za ono što se ne može ničim opravdati – obijesno i besmisleno ubijanje puhova isključivo radi nezrelog i primitivnog natjecanja tko je ulovio težeg puha i tko ga može brže oguliti.

Stoga još jednom apeliramo na Vas da otkažete „Puharsku noć” i da više ne organizirate ovakva događanja, nego da svoju turističku ponudu i zabavne manifestacije temeljite na nenasilnim sadržajima zbog kojih nitko ne treba umrijeti. Umjesto toga, predlažemo da, u svrhu zabave i promidžbe Vašega mjesta, puh bude zaštitni znak Čabra, ali u kontekstu njegove zaštite i zaštite prirode općenito. Na taj način ime Vašega grada povezivat će se sa zaštitom životinja i prirode i s pozitivnim zabavnim i kulturnim sadržajima, a ne s mučenjem, smrću, primitivizmom i nasiljem.

S poštovanjem,

Stela Cota
voditeljica Mreže za zaštitu životinja

Osim poštom, dopis je poslan i na: kristijan.rajsel@cabar.hr, ivana.lakota@cabar.hr, info@cabar.hr, info@tz-cabar.hr.

Error:

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting