Zakon o zaštiti životinja 2016 - važnije teme uz prijedlog komentara za slanje na javnu raspravu

| More

S ciljem lakšeg pregleda važnijih dijelova Zakona za koje je Ministarstvo poljoprivrede predložilo izmjene, kao i za izmjene za koje sami građani i udruge za zaštitu životinja smatraju da ih tek treba donijeti, napravljen je skraćen popis tema.

Aktualna javna rasprava o prijedlogu novog Zakona o Zaštiti životina traje do 12. rujna. Uz dolje navedene teme, pročitajte i upute za lakše slanje komentara na web stranici eSavjetovanja.

Bitno je poslati svoje osobno mišljenje koje može biti vrlo jednostavno sročeno svojim riječima (npr. želim da se zabrani uzgoj svih životinja radi krzna 2017. godine, smatram da treba zabraniti držanje pasa na lancu, maknite iz Zakona o zaštiti životinja mogućnost ubijanja napuštenih životinja u sklonistima nakon 60 dana... itd.).
Ako ste detaljnije upućeni u područje koje želite komentirati, svakako proširite svoje komentare.

Na početku se nalazi sažetak tema, a u nastavku su navedene sve teme uz prijedloge, odnosno skice mogućih kratkih osobnih odgovora kako bi građani mogli lakše shvatiti i poslati komentare na aktualnoj javnoj raspravi.

Možete komentirati više stvari odjednom ili slati zasebno komentare na pojedine teme.

Popis tema:

Odredbe koje nisu predložene u aktualnoj izmjeni Zakona, iako su potrebne:

Primjeri osobnih komentara na gore navedene teme:


Zabrana uzgoja činčila i svih drugih životinja za krzno

Drago mi je da je Ministarstvo poljoprivrede uvažilo stav javnosti i udruga za zaštitu i prava životinja te podržalo postojeću zabranu uzgoja životinja radi krzna. Budući da 1. siječnja 2017. godine ističe čak deset godina dug prijelazni period ostavljen uzgajivačima da prestanu s radom, smatram da taj rok treba vrijediti za sve, uključujući i manjinu koja je preostala. Stoga ne podržavam prijedlog iznesen u Zakonu da se preostalim uzgajivačima odobri još jedna dodatna godina za prestanak rada do 1. siječnja 2018. godine.

Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima

Smatram pozitivnim da je donesena odredba kojom se zabranjuje držanje i domaćih životinja u cirkusima, pored već ranije zabranjenih divljih životinja. Ipak, smatram da treba izostaviti i iznimku koja navodi da su držanje i nastupi domaćih životinja dopušteni u ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu'' . Čak i ako ne izvode razne "cirkuske" točke, smatram da se životinje ne bi smjele držati, transportirati i izlagati u cirkusima radi ljudske "zabave".

Zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima

Podržavam zabranu držanja divljih životinja i stranih životinjskih vrsta u ugostiteljskim objektima te u svrhu prikazivanja javnosti, osim u zoološkim vrtovima. Smatram da je i dobra zabrana držanja životinja u ugostiteljskim objektima u svrhu ukrašavanja prostora, međutim protivim se iznimci koja navodi "osim ako se životinjama ne osiguraju primjereni uvjeti držanja i onemogući uznemiravanje". Na taj način otvara se put iskorištavanju i zanemarivanju životinja radi "zabave" i promocije ugostiteljskih objekata.

Zabrana trajnoga držanja pasa na lancu

Podržavam predloženu odredbu o držanju pasa stalno vezanih ili njihovo držanje u boksovima bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora. Stalno držanje pasa na lancu predstavlja fizičko i psihičko mučenje životinje koja zbog takvog načina držanja može postati i agresivna, a smatram da isto vrijedi i za držanje u boksovima bez slobode kretanja.

Zabrana utrka pasa

Kod ranijih izmjena Zakona o zaštiti životinja zabranjene su utrke pasa na svim podlogama zbog iznimne okrutnosti povezane s ovakvim natjecanjima. Tražim da se vrati stara odredba. Isključivo kao zadnju prihvatljivu, alternativnu opciju predlažem da se u novi Zakon uvrsti nova definicija pojma ''utrke pasa'' koja bi glasila "komercijalne ili amaterske utrke pasa koje se odvijaju u svrhu ostvarivanja dobiti ili pobjeđivanja pasa u brzini u sportskim natjecanjima". Na taj način spriječile bi se utrke koje za cilj imaju zaradu, bilo direktno ili putem klađenja čime bi se otvorio put zlostavljanju životinja radi zarade.

Zabrana kupiranja lovačkih pasa

Podržavam predloženu zabranu izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima, no ne slažem se s uvrštenom iznimkom za lovačke pse. Nema nikakva medicinskog ili bilo kojeg drugog razloga da se ''lovački'' psi izuzimaju iz opće zabrane amputacije ili uklanjanja pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela, pa tako nema razloga ni za njihovo izuzimanje iz zabrane izlaganja pasa s kupiranim ušima i repovima. Zakon o zaštiti životinja morao bi nedvosmisleno zabranjivati operativno skraćivanje repova i uši psima iz estetskih razloga.

Zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma i sl.

Iako je u Zakon uvrštena problematika korištenja kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (konji samaraši), no smatram problematičnim iznimku za teško pristupačne područja gdje to nije moguće bez korištenja kopitara. Na taj način se ostavlja slobodan put za legalizaciju iskorištavanja konja, tim više što se i u praksi dešava da pojedine osobe različite tumače isti Zakon. U današnje vrijeme ne postoji opravdan razlog da se konji koriste za izvlačene drva iz šuma. Stravični prizori konja s otvorenim ranama koji svakodnevno vuku drva iz šume i konja koji padaju pod teretom drva pokazuju nužnost zaštite konja od prisiljavanja na težak tjelesni rad, koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što rezultira padovima, ozljedama, lomljenjem nogu i vratova. Kako se sve to događa u šumama, daleko od pogleda, inspekciji je nemoguće kontrolirati postupanje prema konjima, zbog čega je nužno donijeti zakonsku zabranu bez ikakvih iznimki o vrsti terena.

Obavezna sterilizacija i označavanje u skloništima

Podržavam odredbu koja navodi da skloništa trebaju osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih kućnih ljubimaca te osigurati označavanje i registraciju mačaka.

Registracija svih uzgoja kućnih ljubimaca

Potpuno se protivim uzgoju i prodaji životinja te njihovu iskorištavanju i manipuliranju njihovim reproduktivnim sustavom. No, s obzirom na trenutačno stanje svijesti građana i postojanje uzgajivača, neophodno je bar registrirati svakoga tko se bavi uzgojem i želi prodavati živa bića, bez obzira na broj ''rasplodnih ženki'', jer su, prema odredbama Zakona o zaštiti životinja, sada oni koji imaju manje od tri ''rasplodne ženke'' bez kontrole i to predstavlja sivu zonu uzgoja.
Iako je u prijedlogu novog Zakona, uz registraciju uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s tri i više ''rasplodnih ženki'' sada propisana obveza evidentiranja kod nadležnog veterinarskog ureda uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri ''rasplodne ženke'', nema prepreke da se propiše obavezna registracija svih uzgoja, neovisno o broju ''rasplodnih ženki''.
Logično je da svi trebaju biti jednako registrirani i zbog zaštite životinja i zbog ravnopravnog položaja na tržištu.

Ograničavanje uzgoja i prodaje egzotičnih životinja

Protivim se uzgoju i prodaji životinja bilo koje vrste i podržavam samo udomljavanje napuštenih životinja. U nedostatku potpune zabrane držanja egzotičnih životinja za koju se zalažem, podržavam bar reguliranje držanja stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca na temelju znanstvenih spoznaja o mogućnosti osiguravanja uvjeta držanja takvih životinja (tzv. Pozitivne liste u drugim državama) te propisivanje koje se vrste životinja mogu uzgajati, prodavati i držati kao kućni ljubimci; čime će na taj način držanje svih ostalih biti zabranjeno.

Obaveze jedinica lokalne samouprave (pružanje pomoći ozlijeđenim životnjama, skrb o napuštenim životinjama...)

Podržavam odredbu koja navodi da, ako nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, pružanje potrebne pomoći životinjama mora organizirati i financirati jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena.

Slažem se i s odredbom koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave moraju organizirati koordinacijske radne skupine koje će poticati udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i edukativno djelovanje kako bi se postiglo učinkovitije rješavanje problematike napuštenih i izgubljenih životinja te skrbi za životinje
Podržavam odredbu koja navodi da jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave donose Program kontrole populacije napuštenih pasa uzimajući u obzir prijedloge koordinacijske radne skupine te ga dostavljaju nadležnom tijelu na procjenu.

Ovlasti komunalnih redara i inspekcijski nadzor prodaje životinja

Smatram da je dobra odredba koja definira ovlasti komunalnog redara koji, između ostalog, kroz nadzor može provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati čip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te u težim slučajevima obavijestiti veterinarskog inspektora koji će odlučiti o privremenom oduzimanju životinje.

Smatram dobrim prijedlog da inspekcijski nadzor prodaje životinja provodi ministarstvo nadležno za financije prema propisima kojima je uređen djelokrug rada i ovlasti ministarstva nadležnog za financije u području prometa roba.ž

Odgovorno skrbništvo za kućne životinje

Podržavam prijedlog odredbe koja navodi da skrbnik mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama držanja kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu. Smatram da životinje kao takve nisu opasne, a u slučajevima kada one to postanu, praksa pokazuje da je problem zapravo u skrbniku za životinju koji/a joj nije pružio potrebnu pažnju i socijalizaciju.

Zabrana držanja dupina u zatočeništvu

Podržavam i pohvaljujem prijedlog odredbe Zakona koja zabranjuje koja držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja.

OSTALE POZITIVNE ODREDBE:

Podržavam zabranu zoofilije.

Podržavam zabranu davanja kućnih ljubimaca iz skloništa maloljetnim osobama na skrb ili udomljavanje.

Podržavam zabranu usmrćivanja pasa i mačaka u svrhu proizvodnje hrane i drugih proizvoda.

Podržavam zabranu trčanja životinja privezanih uz motorno prijevozno sredstvo koje je u pokretu.

Podržavam zabranu zajedničkog držanja nezdružljivih životinja, a to su životinje koje, pri zajedničkom držanju, mogu jedna drugoj prouzročiti neželjenu trudnoću, ozljede ili smrt.

ODREDBE KOJE NISU PREDLOŽENE U AKTUALNOJ IZMJENI ZAKONA, IAKO SU POTREBNE:

Zabrana borbi i insceniranih sukoba životinja (borbe bikova i sl.)

Zakonom o zaštiti životinja zabranjene su borbe životinja, poticanje na agresivnost, kao i huškanje životinje na drugu životinju ili na čovjeka. Ova odredba ne smije imati nikakav izuzetak, već barbarski i primitivni načini zabave trebaju evoluirati u moderne priredbe koje ne uključuju iskorištavanje životinja, odnosno koje ne uključuju borbe životinja ili druge oblike sukoba životinja koji se neutemeljeno pokušavaju nazvati tradicionalnima.

Zabrana natjecanja konja u povlačenju trupaca

Smatram nužnim zabraniti natjecanja konja u povlačenju trupaca, teških i po tonu, koje konji vuku najčešće po dubokome blatu. Događa se da konje teško zlostavljaju bičevanjem često do krvi, ubadanjem štapovima s metalnim šiljcima i udarcima rukom. Konji su, isključivo zbog ljudske zabave, izloženi potpuno nepotrebnom teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja, iživljavanju djece vlasnika konja, koji ih, dok su vezani, vuku za rep ili udaraju bičem. Sastavni dio tih događanja je i ilegalno klađenje te sve ranije navedeno čini nešto što nam kao državi donosi samo sramotu da se tako nešto dešava u 21. stoljeću.

Zabrana ubijanja životinja u skloništima

Protivim se ubijanju zdravih, napuštenih životinja koje čekaju dom u skloništima i smatram da se to treba zakonski zabraniti. Smatram da svako sklonište, kao što je i propisano ranijim Zakonom, uz zbrinjavanje napuštenih životinja i pružanje veterinarske skrbi, mora aktivno raditi i na njihovom oglašavanju i udomljavanju. Na taj način zdrave životinje ne bi bile ubijane zbog neodgovornih pojedinaca. Osim što nije etična, mogućnost ubijanja životinja nakon 60 dana poticajna je upravo za one koji žele profitirati na zbrinjavanju životinja trošeći novac poreznih obveznika, a ne brinući o stvarnoj zaštiti životinja.

Zabrana ubijanja ako ima mjesta u skloništu i obveza oglašavanja za udomljavanje

Smatram da ne bi smjela uopće postojati odredba o "roku trajanja" životinja odnosno mogućnosti usmrćivanja napuštenih životinja nakon 60 dana. Dozvola da se mogu ubiti životinje u skloništu čak i ako ima mjesta za nove dodatno me šokira. Smatram to potpuno nehumanim i Zakon o zaštiti zivotinja to ne bi smio dozvoljavati.

Osim toga, Zakonom o zaštiti životinja propisano je da sklonište za životinje mora ''tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti'', no potrebno je precizirati kako je neophodno da se životinje nastoje udomiti putem sredstava javnog priopćavanja.

Neprofitni karakter skloništa za životinje

Zakonom bi trebalo biti propisano da skloništa za životinje moraju biti neprofitnog karaktera. Na taj način skloništa bi vodile udruge, ustanove, javne službe, dakle, organizacije kojima je prvenstveno stalo do kvalitetno obavljena posla, nad čijim radom se vrlo lako može vršiti kontrola i koje nemaju interesa u stvaranju profita, a time i zanemarivanju dobrobiti životinja i pravilne provedbe Zakona te nemilosrdnog trošenja gradskog novca, kao što je trenutačno slučaj sa skloništima koje vode profitne organizacije.

Kaznene odredbe zbog neosnivanja skloništa

Zakon o zaštiti životinja propisuje da osnivanje i rad skloništa financiraju jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok ''obavljanje poslova skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja financiraju jedinice lokalne samouprave''. Unatoč tome, mnoge lokalne zajednice od stupanja na snagu Zakona o zaštiti životinja 2007. godine nisu izgradile skloništa, čime krše Zakon, pa je nužno propisati kaznene odredbe kako bi jedinice lokalne samouprave ozbiljno shvatile Zakon i počele ga provoditi.

Davanje zemljišta za izgradnju skloništa

Često se događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojem bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona. Stoga predlažem da se u Zakon uvrsti odredba kojom bi Republika Hrvatska dala zemljište bez naknade za izgradnju skloništa jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada.

Devet pasa i uvjeti kao za skloništa

Prijedlog Zakona donosi odredbu da osobe koje drže više od devet pasa koji ne sišu moraju udovoljiti uvjetima kao i skloništa za životinje. Iako je ova odredba motivirana pozitivnom namjerom da se osiguraju primjereni uvjeti držanja i skrbi za pse, u praksi ona može jako otežati rad privremenim udomiteljima koji spašavaju pse iz kill skloništa prije 60. dana. Na taj način će se dugoročno utjecati na porast usmrćivanja životinja u skloništima. Osim toga, to će se osobito negativno odraziti u dijelovima Hrvatske gdje lokalne zajednice nisu ni izvršile svoje zakonske obaveze, gdje nema skloništa i privremeni udomitelji su jedini koji rješavaju problem napuštenih i nezbrinutih pasa. Nelogično je i da se iz predložene odredbe izuzimaju uzgajivači pasa koji profitiraju na uzgoju, a pritom se od njih ne traži udovoljavanje uvjetima kao za skloništa.

Kontrola razmnožavanja kućnih životinja

Postojeće odredbe Zakona o zaštiti životinja koje se odnose na osiguravanje kontrole razmnožavanja životinja koje imaju skrbnike treba izmijeniti kako bi se osiguralo da skrbnici kastriraju kućne životinje. Napuštenih i ostavljenih životinja ionako je previše i predstavljaju veliki financijski teret za lokalne zajednice i građane. Stoga predlažem da se Zakonom propiše obvezna kastracija kućnih ljubimaca kao jedini trajan i siguran način kontrole njihova razmnožavanja. Iznimku predlažem samo u slučajevima kada se potomcima može osigurati siguran dom, bez rizika da ostanu napuštene kao što je to često slučaj s neželjenim životinjama, odnosno kod neodgovornih skrbnika.

Trajno oduzimanje životinje

Smatram da se članak 80 treba izmijeniti na način da se omogući trajno umjesto privremenog oduzimanja životinje te da se za oduzimanje kućnog ljubimca i zabranu nabavljanja druge životinje ne čeka da netko zlostavlja ili ubije životinju drugi put.

Zabrana korištenja naprava za kažnjavanje ponašanja životinja

Podržavam prijedlog da se u Zakon uvrsti zabrana korištenja davilica za pse jer je dokazano
da mogu uzrokovati sljepoću i epilepsiju, a povezuje ih se i s problemima u radu tiroidne žlije
zde. Nadalje, podržavam i prijedlog zabrane korištenja sredstava i naprava koje mogu uzrokovati bol i patnju kod konja pri kretanju i držanju tijela te žvala jer navedeno uzrokuje nelagodu.

Zabrana žigosanja kopitara

Smatram da se treba zabraniti označavanje kopitara žigosanjem. Zakonom propisano umetanje transpondera, u kombinaciji s dijagramskim opisom vanjštine konja, uhodana je metoda kojoj nema ozbiljnih zamjerki. S druge strane, žigosanje je zastarjela i bolna metoda, već zabranjena u nekim državama, koju je nužno zabraniti Zakonom i tako omogućiti adekvatnu zaštitu konja, a da se pritom ne narušava ni na koji način zakonom propisano označavanje kopitara.

Prodaja u trgovinama živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani

Iako se Zakonom o zaštiti životinja regulira zaštita i dobrobit životinja prigodom njihova držanja, on nigdje izrijekom ne zabranjuje prodaju i usmrćivanje živih životinja namijenjenih ljudskoj prehrani u trgovinama, a što je sve učestaliji problem u sve više trgovina. Vjerujem da Zakon o zaštiti životinja ne bi dopustio da se u trgovinama otvaraju npr. ''male farme'' živih pilića i da ih se tamo kolje, pa tako ne bi trebalo biti ni s ribama na odjelima svježe ribe u trgovinama te sličnim morskim i ostalim životinjama.

Zabrana hvatanja i usmrćivanja glodavaca ljepilom

Zamke na principu ljepila su jedna od najokrutnijih metoda hvatanja i ubijanja životinja. Ljepljive zamke deru dijelove kože, krzna i perja sa životinjskih tijela dok one pokušavaju pobjeći, a mnoge životinje čak izgrizu vlastite udove ili ih polome ne bi li se oslobodile. Samo lijepilo ih iritira i oštećuje oči. Životinje pate i danima dok ne umru od gladi ili dehidracije. Nosovi, usta ili kljunovi životinja mogu zapeti u ljepilu te se one guše i polagano umiru, što može trajati satima. Životinje su nedovoljno zaštićene tek općenitom odredbom Zakona o zaštiti životinja, zbog čega je nužno konkretno zabraniti ovu okrutnu praksu te ovim putem apeliram da se ova zabrana uvrsti u novi Zakon i zaštiti životinja.

Udomljavanje životinja nakon pokusa

Ne podržavam pokuse na životinjama kao takve, a dodatno smatram da se životinje uzgojene za korištenje u pokusima treba bar ponuditi na udomljavanje prije nego što ih se usmrti. Udomljavanje je dopušteno i Direktivom 2010/63/EU te je regulirano u zakonodavstvima američkih saveznih država Minnesota (i uspješno se implementira), Kalifornija, Connecticut i Nevada, a u tijeku je i uvrštavanje tog prijedloga u zakonodavstva saveznih država Illinois i New York. U veljači 2016. godine počela su i u Indiji udomljavanja pasa iz laboratorija te nema nikakve zapreke da se slična praksa ne osigura i u Hrvatskoj.

Struke koje provode pokuse na životinjama

Protivim se bilo kakvom proširivanju vrsta osoba (neovisno o njihovoj struci) s ciljem da im se omogući obavljanje pokusa na životinjama. Radi se o praksi koja se u svijetu sve više napušta u korist novijih i naprednijih opcija te nema nikakvog etičkog ili drugog opravdanog razloga da se proširuje dopuštenje obavljanja pokusa na životinjama.

Zaštita glavonožaca

Trenutno se Zakon o zaštiti životinja primjenjuje samo na one glavonošce koji se koriste u svrhu znanstvenih istraživanja. Istraživanja su dokazala da su beskralježnjaci, osobito glavonošci kao što su hobotnice, lignje i sl., sposobni osjetiti bol pa predlažem logičan korak da se Zakonom osiguraju njihova zaštita općenito, a ne samo u pokusima.

Zabrana obrednoga klanja

Protivim se bilo kakvom ubijanju ili iskorištavanju životinja. Što se tiče postojećih zakonskih propisa i prakse, predlažem da se bar ukine iznimka koja propisuje mogućnost da se prilikom obrednog klanja životinja one ne moraju prethodno omamiti. Znanstveno je dokazana patnja i bol koju doživljavaju životinje pri usmrćivanju, a zakonski propisi u zakonodavstvu EU, kao i Hrvatske, propisuju za klanje životinja u klaonicama obavezno omamljivanje. Unatoč tome, u Zakonu ista odredba ne vrijedi za tzv. obredno klanje koje provode predstavnici nekih vjerskih zajednica, pri čemu se agonija životinja produžuje svjesnim umiranjem do iskrvarenja. Hrvatska bi svojim zakonodavstvom trebala štititi životinje i uvažiti suvremene znanstvene spoznaje i političke poteze europskih zemalja koje imaju brojnije vjerske zajednice koje obavljaju klanja bez omamljivanja, a ipak su ukinule ili pokušavaju ukinuti tu krajnje nehumanu i brutalnu praksu kojoj nema mjesta u civiliziranome svijetu.

Zabrana drobljenja živih pilića

Njemačka je u listopadu 2015. godine postala prva država koja je zabranila praksu "mljevenja pilića". Industrija za proizvodnju jaja svake godine uguši ili samelje milijune tek rođenih muških pilića jer oni ne mogu nesti jaja, a ne smatraju ih pogodnima za klanje u proizvodnji mesa. Stoga predlažem da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani maceracija, s obzirom na to da je ubijanje zdravih muških pilića zbog selekcije nedopustivo, sramotno i etički neprihvatljivo, a nova tehnologija razlikovanja spola pilića već je poznata.

Članovi povjerenstava

Predlažem da se u Etičko povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede uvrsti osoba koja bi svojim stručnim referencama bila u mogućnosti zastupati životinje s etičkog aspekta.