Slobodni pašnjaci

| More
Jaja i meso sa 'slobodnih pašnjaka'

Prema anketi provedenoj od strane Korporacije za istraživanje mišljenja iz Princetona, 93% amerikanaca su protiv patnje životinja koje se uzgajaju za hranu, 9 od 10 se izričito ne slaže sa ekstremnim zatvaranjima pilića, svinja i drugih životinja na današnjim tvorničkim farmama. Na tržištu postoje jaja i meso sa 'slobodnih pašnjaka' koji su predstavljeni kao humanije alternative. Ali koliko su one humanije?

Slobodni pašnjaci: činjenica ili fikcija?

Većina potrošača vjeruje da kokoši koje proizvode jaja sa 'slobodnih pašnjaka' provode većinu svojih života u prirodi, grijući se na popodnevnom suncu i nesući svoja jaja u vlastitom slamnatom gnijezdu. Ali za proizvođače jaja, 'slobodni pašnjaci' znače nešto sasvim drugo - kokoši nisu u kavezima već su zatvorene u prepune šupe. U stvarnosti ne postoje zakoni ni standardi koji reguliraju stavljanje izraza kao što su 'slobodni pašnjaci' na kartone za jaja; neka jaja sa 'slobodnih pašnjaka' mogu proizvoditi kokoši koje život provode u konvencionalnim malim kavezima.

Karen Davis, predsjednica udruge za zaštitu životinja, posjetila je jednu od farmi sa 'slobodnih pašnjaka' - Sretna koka organska plodonosna smeđa jaja - u Pennsilvaniji. Prema reklamama za jaja od Sretne koke, one se slobodno kreću u prirodnom okruženju i humano su smještene u zdrave kućice otvorene sa strane kako bi se mogle sunčati - nešto što Sretne koke stvarno vole.

Karen Davis izvješćuje drugačije: 'Kroz mrežu na prednjoj strani duge šupe, vidjeli smo more kokoši koje gledaju van, kao da su pribijene uz mrežu. Unutar šupe bile su od zida do zida. Neke kokoši su bile bez kljunova i perje im je bilo u lošem stanju.'

Više od 7000 peradi je smješteno u svaku šupu Sretne koke, zasebno svaka nema dovoljno mjesta da raširi krila. Jedna kokoši snese 250 jaja godišnje. Kao i kokoši na tvorničkim farmama, Sretnim kokama se također uskrati hrana na nekoliko dana, zbog čega one izgube perje i prestanu nesti jaja nekoliko mjeseci. To je ekonomski potez koji koriste farmeri kako bi mijenjali cijenu jaja.

Perad može živjeti po 15 godina, ali one na komercijalnim 'slobodnim pašnjacima' se potroše, odnosno ne mogu proizvoditi dovoljno jaja da budu profitabilne, već nakon jedne ili dvije godine. Čak i na malim obiteljskim farmama se drže samo dvije ili tri godine. Istrošene kokoši sa 'slobodnih pašnjaka' se prodaju u klaonicu ili tržištu živim životinjama (gdje se kupuju i ptice koje se koriste u religijskim obredima). Na farmama 'slobodnih pašnjaka' kao i tvorničkim farmama muška perad se smatra beskorisnom: čim se izlegu bacaju se u kante da se uguše jedan ispod drugog, žive samelju ili prodaju za školske pokuse i u laboratorije.

Perad koja se uzgaja radi mesa može se nazvati sa 'slobodnih pašnjaka' ili 'slobodno lutajuća' ako ima neki oblik pristupa prirodi. Krave i ovce sa 'slobodnih pašnjaka' moraju se hraniti travom i živjeti na pašnjaku. Ni jedan se drugi kriterij - kao što je veličina pašnjaka ili koliko prostora svaka životinja zasebno mora imati - ne traži. Nažalost, istinitost i tih blagih zahtjeva se rijetko provjerava. Odjel za poljoprivredu SAD-a koji definira 'slobodne pašnjake' i 'slobodno lutajuća' za svrhe stavljanja na etiketu, oslanja se na proizvođačeva uvjerenja da podrže istinitost tih iskaza. Prema novinama Washington Post, u slučaju peradi posebno, izraz 'slobodni pašnjaci' zapravo ne govori ništa o kvaliteti života tih životinja, niti čak uvjerava da životinja uopće izlazi u prirodu.

Neprirodno 'prirodno' meso

Prirodna hrana ne sadrži umjetne sastojke i samo se minimalno procesira. Životinjama uzgojenim za prirodno meso, koje se prodaje u mnogim trgovinama zdrave hrane i cijenjenim trgovinama, ne daju se hormoni ni antibiotici, premda ih se hrani sa kukuruzom i drugim žitaricama koje su uzgojene sa pesticidima. Ali ni taj izraz ne govori potrošačima puno o kvaliteti života životinje. Na primjer, Coleman prirodno meso, najveći proizvođač prirodne teletine u SAD-u, sklapa ugovore sa farmerima da uzgajaju životinje prema Colemanovoj metodi. Svaka Colemanova životinja dobije metalni privjesak za uho koji ju identificira, a farmeri moraju potpisati pravnu izjavu u kojoj uvjeravaju da ni jedna droga ili hormoni nisu davani Colemanovim životinjama. Goveda idu u 23 hranilišta u Coloradu, gdje im se prehrana kontrolira svaka 2 tjedna. Ta takozvana prirodna goveda su zatvorena u ista prepuna hranilišta kao i konvencionalno uzgojene životinje.

Egzotične životinje na tanjuru

Dok neki ljudi smatraju smjelim i pustolovnim jesti egzotična jela - kao što su odresci od noja i burgeri od bizona - mnogi konzumiraju netradicionalnu hranu od životinja jer vjeruju da se te životinje humanije uzgajaju nego krave, pilići, purani i svinje. Pogled na način uzgoja dvije od tih vrsta govori drugačije.

Klanje nojeva [ 25.23 Kb ]Od nedavno, nojevo meso se počelo prodavati po SAD-u. Nojevo perje se prodaje dizajnerima ili se od njega prave peruške za prašinu, a njihova koža se koristi za skupe kožne čizme i odjeću. Kako bi se zaštitila komercijalna vrijednost kože, koja se može prodati za stotine dolara, nojevima se čupa perje prije klanja. Farmeri grubo čupaju perje sa kliještima ili ih se obrije. Članak iz New York Timesa govori: 'Klaonice često ne znaju što da rade s tim velikim pticama, najvećim na svijetu. Mesar iz Californije je rekao da mu je trebalo dva sata nasilne borbe da ubije jednog noja.' Često se nojevi ubijaju kao i kokoši: nakon elektrošoka se objese naglavačke i prereže im se grlo pri punoj svijesti.

Bizoni koji se uzgajaju za hranu, uzgajaju se samo malo bolje od drugih životinja. Tipični farmer zatvori svoje životinje u tor koji je visok 2,1 metar i čvrst, jer ako bizoni vide danje svjetlo kroz tor, razvalit će ga kako bi napravili rupu u pokušaju da pobjegnu, vjerojatno se ozljeđujući ili ubijajući u procesu. Eksperimentalnom metodom je pokušano povećati broj bizona uzgajanih za hranu, tako što umjetno oplode ženku bizona, zatim ispiru van embrije i usađuju ih u kravu, a potom ponovno u ženku bizona. Bikovi se kolju u starosti od oko 2 godine, kada im je koža najbolja.

Učiniti humanu stvar

Od kokoši sa 'slobodnih pašnjaka' koja prvi put udahne svjež zrak na putu u klaonicu do humano uzgojene krave muzare čije se muško mlado samo par dana staro uzme od nje i prodaje farmerima, sve životinje uzgajane za hranu pate i iskorištavane su, te sve jednako završe; u klaonici. Jedina istinska humana alternativa je izabrati alternative mesu, jajima i mlijeku. To nije teško, a više ne sudjelujete u mučenju i ubijanju životinja te činite dobro vašem organizmu.

Reference:

Vezane teme

Slobodni pašnjak 1 [ 24.32 Kb ]Slobodni pašnjak 2 [ 25.38 Kb ]

Također pogledajte

Akcije

Reakcije, zahtjevi i prijave

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting