23.06.14. Dopis izabranim hrvatskim predstavnicima u Europskom parlamentu
Prijatelji životinja pozivaju predstavnike u Europskom parlamentu na unapređenje dobrobiti životinja
Udruga Prijatelji životinja pozivala je građane da izađu na glasovanje na europskim izborima jer glasovi europskih građanina određuju buduće živote i dobrobit milijarda životinja.
Nakon održanih izbora, kao članica organizacije Eurogrup for Animals, Udruga je čestitala izabranim hrvatskim predstavnicima, vjerujući u dobru suradnju i zalaganje za zaštitu životinja.
Unatoč tomu što je Lisabonskim ugovorom životinjama priznat status svjesnih bića, Europska unija samo pokušava regulirati dobrobit životinja u gospodarske svrhe. Međunarodni slobodni trgovinski sporazumi, poput onog koji se trenutačno pregovara sa SAD-om, još više umanjuju ionako ograničenu pravnu zaštitu životinja u Europi.
Tijekom posljednjih mjeseci, više od 200 kandidata na izborima iz svih 28 država članica, među kojima je i 14 hrvatskih kandidata, potpisalo je Prisegu za dobrobit životinja, izjavivši da će raditi na značajnom napretku glede dobrobiti životinja.
Svake se godine diljem EU-a za uzgoj koristi 2 milijarde peradi i 300 milijuna stoke, a oko 12 milijuna životinja koristi se u "znanstvenim" pokusima. Trgovina živim reptilima u EU-u procijenjuje se na 6,4 milijuna eura, a to ne uključuje egzotične i divlje životinje koje drže u zoološkim vrtovima i akvarijima. Svaki se dan zakolje 11 milijuna pilića, ovaca, konja, krava i svinja, a 280 milijuna živih životinja preveze se svake godine. U Europi živi više od 60 milijuna pasa i 64 milijuna mačaka.
Na dobrobit životinja znatno utječu europski propisi i politika. Zbog jedinstvena tržišta i rastuće trgovine s državama Trećega svijeta, budućnost mnogih životinja oblikuje se današnjim europskim odlukama koje donose i članovi Europskog parlamenta. Tijekom zadnja tri desetljeća EU usvojila je neke od ključnih propisa u svrhu poboljšanja zaštite dobrobiti životinja, uključujući zabranu baterijskih kaveza za kokoši držane za proizvodnju jaja (2012.), obora za teliće (1986.), ograničena prostora za krmače (2013.) i zabranu prodaje kozmetike testirane na životinjama (2013).
I danas velik broj životinjskih vrsta nije obuhvaćen postojećim propisima, dok su mnogi doneseni propisi samo mrtvo slovo na papiru te ih države članice ne provode učinkovito. Primjerice, u nekim državama članicama, uključujući Hrvatsku, još se ilegalno i nepotrebno podrezuju repovi svinjama. Također, u nekim državama članica iznimno je niska razina kontrole i inspekcijskog nadzora.
Novi ugovori o slobodnoj trgovini mogu pogoršati lošu situaciju u kojoj se životinje nalaze jer iako su europski standardi dobrobiti životinja još uvijek vrlo skromni, ipak su znatno viši od onih u SAD-u.
Europski parlament daje potporu dobrobiti životinja i često vrši pritisak na Europsku komisiju i države članice da učine korak više. Zato je ključno da zastupnici nastave ovakav rad i borbu na unapređenju dobrobiti životinja, što je važno političko pitanje povezano s gotovo svim aspektima života građana Europe pa tako i Hrvatske.
