Ne plastičnim vrećicama!
Iako su naše bake i djedovi u cijelome svojem životu koristili tek nekoliko trajnih torbi, uspijevajući obavljati kupovinu u gradovima bez problema, danas se svakodnevno nemilice troši mnoštvo plastičnih vrećica koje su izrazito štetne za okoliš.
Zbog proizvodnje plastičnih vrećica troše se prirodni resursi i energija, a kasnije pridonose gomilanju smeća, guše životinje u morima i nagrđuju plaže. Hrvatska bi, kao turistička zemlja, trebala na primjeru drugih država koje su zbog zagađenosti uvele zabranu plastičnih vrećica, naučiti da ne trebamo uništavati vlastite prirodne ljepote i čistu prirodu plastičnim vrećicama. Važno je da se edukacijom i zabranom plastičnih vrećica ili njihovom naplatom potiče građane da kupuju i koriste stvari koje će im trajati dulje te da koriste vrećice višekratno, a ne jednokratno.
Samo u 2008. u Europi je proizvedeno 3,4 milijuna tona plastičnih vrećica, što je težina oko 2 milijuna automobila. Svake godine u svijetu se potroši preko 500 milijardi plastičnih vrećica, od kojih se zbog visokih troškova reciklira manje od 1%. Ostalih 99% završava u prirodi (morima, oceanima, rijekama i jezerima) gdje ubijaju stotine tisuća životinja koje ih zamijene za hranu. Kada jednom proguta plastične vrećice, životinja ih ne može probaviti tako da one ostaju u crijevima. Tamo sprječavaju probavu hrane i uzrokuju vrlo sporu i bolnu smrt. Gotovo 200 morskih vrsta (kitova, dupina, kornjača) umire na taj način, a česta su meta i ptice, do kojih vjetar nanese plastične vrećice. Procjenjuje se da oceanima pluta 4 milijuna tona plastike, a ona čini 10% cjelokupnog morskog otpada!
Plastične vrećice uzrokuju i velike ekološke probleme jer se desetljećima raspadaju na manje dijelove te se na kraju raspadnu u plastičnu prašinu, vrlo nepoželjnu u okolišu jer kontaminira ekosustave i završava u našoj hrani i vodi. Alarmantna je činjenica da samo toksični dim koji nastaje pri paljenju plastike ubija stotine ljudi svake godine, a plastika na poljima zaustavlja prolaz kisika i uzrokuje neplodnost tla.
Manje plastičnih vrećica također bi značilo i manju ovisnost o nafti jer se rade od polietilena, termoplastike dobivene preradom nafte.
Iako predstavnici industrija koje se bave preradom plastike i gume navode kako se za proizvodnju plastičnih vrećica koristi manje resursa nego za papirnate vrećice, činjenica je da je razgradnja papirnatih vrećica neusporedivo brža i manje štetna za okoliš. No, nije cilj koristiti jednokratne vrećice, niti plastične niti papirnate, već one koje se mogu višekratno koristiti. Jedna platnena torba može se godinama višekratno koristiti, za razliku od plastičnih vrećica koje se svakodnevno nemilice troše i bacaju u ogromnim količinama, a njihova razgradnja traje jako dugo i šteti okolišu.
Što s recikliranjem?
Recikliranje plastičnih vrećica neekonomično je i teško provedivo. Niti znatno povećanje recikliranja ne rješava problem njihove neumjerene proizvodnje zbog koje se troše golemi resursi i otrovne kemikalije. Prerada jedne tone plastičnih vrećica stoji 20.000 kuna, dok dobivena sirovina vrijedi svega 160 kuna, što znači da je vrećicu skuplje reciklirati nego proizvesti novu.
Mnoge su zemlje aktivno počele raditi na rješavanju problema plastičnih vrećica. 2011. godine povjerenik EU za okoliš Janez Potočnik izjavio je kako se razmatra mogućnost uvođenja zabrane plastičnih vrećica u sve zemlje EU, kao i druge opcije - dodatni porez na plastične vrećice ili zakonsku obavezu da se kupcima naplaćuju. Također, nama susjedna Italija od 2011. godine nudi kupcima samo biorazgradive vrećice od tkanine ili papira. Irska je 2002. prva u Europi uvela porez na njih, a do danas im je potrošnja pala za 90%. Kina, Izrael, Kanada, Južna Afrika, Australija te gradovi San Francisco, Los Angeles, Mumbai i drugi, zabranili su uporabu plastičnih vrećica ili će to uskoro učiniti. Južna Afrika, Irska, Tajvan, Bangladeš, Butan, Ruanda i Zanzibar primjeri su zemalja u kojima su uvedene novčane kazne za one koji rabe te neekološke vrećice.
Promjena je u našim rukama!
U Hrvatskoj se svijest o njihovoj štetnosti tek budi. Prijatelji životinja već godinama upozoravaju na ogromne ekološke štete i životinjske žrtve koje su posljedica masovnog korištenja plastičnih vrećica. Čestim kampanjama educiraju javnost o zaštiti okoliša dijeleći informativne letke i besplatne platnene vrećice. 'Vrećko', plastično čudovište, djeci na razumljiv i zabavan način objašnjava posljedice neekoloških vrećica, a instalacijom 'Oceani nekad i sad' ukazalo se na drastične promjene u izgledu oceana i njihovom izumiranju.
Molimo vas da potpišete peticiju o zabrani plastičnih vrećica, u kojoj je dosad prikupljeno više od 20.000 potpisa.
Kada bi ih svaki peti građanin Hrvatske prestao koristiti, sljedeća generacija zatekla bi u prirodi 199.588.499.000 manje plastičnih vrećica!
Samo jedna platnena torba zamijeni i do 1000 plastičnih vrećica, a čovjek može uštedjeti i preko 22.000 plastičnih vrećica samo ako se odluči za ekološku alternativu. Zabranom plastičnih vrećica spasile bi se stotine tisuća životinja, sačuvali prirodni resursi i očuvali ekosustavi.
Platnene torbe su praktične, ekološke i trajne. Odbacite plastične vrećice i zamijenite ih platnenima - tako pridonosite stvaranju čišćeg, zdravijeg svijeta, bez nasilja prema životinjama i prirodi.
![Plastične vrećice [ 268.23 Kb ]](/data/image_3_9583.jpg "Plastične vrećice [ 268.23 Kb ]")
![Plastične vrećice [ 95.53 Kb ]](/data/image_3_9584.jpg "Plastične vrećice [ 95.53 Kb ]")
![Plastične vrećice [ 81.67 Kb ]](/data/image_3_9582.jpg "Plastične vrećice [ 81.67 Kb ]")
![plastične vrećice [ 62.26 Kb ]](/data/image_3_8381.jpg "plastične vrećice [ 62.26 Kb ]")
![Plastične vrećice [ 94.66 Kb ]](/data/image_3_9591.jpg "Plastične vrećice [ 94.66 Kb ]")
