Mliječni proizvodi i bolesti

| More

Raširena je spoznaja da zasićene masnoće podižu kolesterol i povećavaju rizik od srčanih oboljenja. Službene prehrambene smjernice preporučuju da ne bi smjelo više od 10% kalorija dolaziti od zasićenih masnoća. U Velikoj Britaniji, mliječne namirnice pridonose oko 20% ukupnog unosa masnoća i preko trećine zasićenih masnoća; u SAD-u, mliječne namirnice pridonose oko 15% ukupnih masnoća i 30% zasićenih masnoća. Samo zasićene masnoće iz mliječnih namirnica iznose do 5% ukupnih kalorija – otprilike pola preporuke za maksimalni unos.

Poruka da se smanje mliječne masnoće za unapređenje zdravlja je jasna, međutim umjesto da prihvati tu poruku i radi prema njoj, mliječna industrija je izabrala pretpostaviti profit zdravlju i nastaviti nametati mliječnu mast u opskrbu tržišta. Kada su potrošači glasovali svojim novčanicima protiv mliječne masnoće prebacujući se na nemasno mlijeko, mliječna industrija odgovorila je reciklirajući mast natrag u potrošače drugim putovima (sir, vrhnje, sladoled i gotove namirnice) i naplaćujući im dvostruko za tu privilegiju. Uspjeh mliječne industrije u recikliranju neželjene masti vidi se iz činjenice da je količina masti i bjelančevina isporučena kroz mliječne proizvode osim maslaca ostala ista u Velikoj Britaniji i SAD-u u posljednja četiri desetljeća unatoč vrtoglavom padu prodaje neobranog mlijeka.

Na osnovi studije s 80.000 žena kroz period od 14 godina, profesor Walter Willett zapaža da će 'zamjena 5% kalorija iz zasićenih masnoća s nezasićenim masnoćama smanjiti rizik od srčanog udara za 40%'. Drugim riječima, ako 5% ukupnih kalorija koje trenutačno dolaze iz mliječnih proizvoda kao zasićene masnoće budu zamijenjene nezasićenim masnoćama kao što su iz maslinovog ulja, arašida i sjemenki, može se očekivati značajan pad srčanih oboljenja.

'Vijeće za mlijeko Velike Britanije' čini složne napore da umanji ovu zdravstvenu poruku tvrdnjama kao što su: 'Raste broj dokaza... da samo mlijeko ne povisuje kolesterol u krvi.'; 'Novo istraživanje je potvrdilo da si redovni konzumenti mlijeka ne povećavaju rizik od srčanih oboljenja.'

Istovjetne tvrdnje izriče i 'Priručnik za mliječne namirnice nacionalnog vijeća za mlijeko i ishranu SAD-a' (2000) koji ide tako daleko da tvrdi: 'Novija otkrića ne podupiru generalne preporuke da se smanje unosi masnoća životinjskoga podrijetla kao što je mliječna masnoća, da bi se smanjio rizik od srčanih oboljenja i drugih teških bolesti. Radije se preporuča umjerenost u ukupnom unosu masnoća oba podrijetla, životinjskog i biljnog.'

Možemo biti u iskušenju odbaciti ovakve tvrdnje mliječne industrije kao puste želje, međutim u interesu jasnoće poruka i zdravstvenih implikacija prehrane bez mliječnih proizvoda treba direktno pobiti te tvrdnje i to bez spomena koliko mliječna industrija šteti dobrobiti životinja te okoliša.

Tvrdnja br. 1: Mliječni proizvodi su neophodni za osiguravanje dovoljno kalcija zbog sprječavanja osteoporoze, bez obzira na štetne posljedice.

Kalcij je vrlo dobra stvar, ali podizanje unosa kalcija s 500 mg/dan na 1500 mg/dan dodat će manje od 90 mg/dan prosječno unesenom kalciju kod većine odraslih, te 50 mg/dan za 10% odraslih s najnižom apsorpcijom kalcija koji su posebno ugroženi od osteoporoze.

Drugi aspekti prehrane su podjednako značajni. Deset grama soli dnevno oduzet će oko 70 mg/dan unesenog kalcija povećavajući njegov gubitak u urinu, dok će 4000 mg dodatnog kalija iz prehrane bogate povrćem, voćem i drugim neprerađenim biljnim namirnicama dodati 60 mg/dan unesenom kalciju smanjujući njegov odljev.

Vitamin K posebno je važan za zdravlje kostiju i smanjivanje gubitaka kalcija, naročito kod žena nakon menopauze.

Drugim riječima, oslanjanje na sami kalcij u sprječavanju osteoporoze je kao planiranje nogometnog tima sa samim napadačima bez obrambenih igrača.

Mliječni proizvodi nisu najbolji izvor kalcija jer osiguravajući kalcij u isto vrijeme uzrokuju i njegov gubitak. Trećina kalcija apsorbirana iz mlijeka i više od dvije trećine kalcija apsorbiranog iz sira izgubljeno je na ovaj način. Kao suprotni primjer, zeleno lisnato povrće kao što je kelj i proljetno zelenje osiguravaju obilje dobro apsorbiranog kalcija u isto vrijeme reducirajući njegove gubitke.

Naši su pretpovijesni preci dobivali obilje kalcija iz biljne hrane dok su mliječni proizvodi nedavna i nepotrebna inovacija. Veganska prehrana imat će obilne količine kalcija i kalija kao i mnogo vitamina K – ključni prehrambeni sastojak za zdravlje kostiju koji očigledno nedostaje u mlijeku, ali je izdašan u zelenom lisnatom povrću.

Mliječni proizvodi su izuzetan izvor kalcija, ali u odnosu na preporučene unose oni su i jednako izuzetan izvor zasićene masnoće. Preporučeni dnevni maksimum konzumacije zasićenih masnoća u prehrani od 2000 kcal (tipičan za mnoge žene) je 22 grama. 1000 mg kalcija iz mliječnih proizvoda dolazi sa 17 g zasićenih masnoća dok 1000 mg kalcija iz sira cheddar dolazi sa zapanjujućih 30 g zasićene masnoće. Mliječna industrija naplaćuje za obrano mlijeko jednako kao za bilo koje drugo stvarajući jeftini izvor neželjene i nezdrave masnoće koju upumpava natrag u namirnice, poništavajući bilo kakvu korist za populaciju.

Tvrdnja br. 2: Mliječni proizvodi korisni su za zdravlje srca unatoč povisivanju kolesterola.

'Novo istraživanje' koje je potvrdilo 'da si redovni konzumenti mlijeka ne povećavaju rizik od srčanih oboljenja' odnosi se na studiju Andya Nessa i drugih objavljenu pod naslovom 'Mlijeko, koronarne srčane bolesti i smrtnost'. Kao i prije citirana Willettova studija i ova je studija mjerila neke aspekte prehrane i načina života i posljedične smrti, ali je uključila manje od desetine broja subjekata od Willettove studije.

Autori bilježe statistički značajno smanjenje smrti od srčanih bolesti kod povećane konzumacije mlijeka (11% kod sredovječne grupe i 32% kod starije grupe) prije prilagodbe po drugim rizičnim čimbenicima osim godina. Ovaj odnos ostaje uglavnom nepromijenjen nakon prilagodbe po drugim rizičnim čimbenicima, ali je ustanovljeno da postoji mogućnost od 1:10 da je to nasumična zapažanje – drugim riječima prestaje biti statistički bitno.

S druge strane, studija na američkim medicinskim sestrama Hua i Willetta, puni rizik od srčanih oboljenja u onih koje su konzumirale dvije čaše neobranog mlijeka dnevno bio je 67% veći nego kod onih koje ga nisu konzumirale, sa mogućnošću manjom od 1:10.000 da je povećan rizik nasumično zapažanje. Ova studija nije zabilježila značajnije razlike kod obranog mlijeka.

Obje studije su podložne kritici da je teško prilagoditi sve značajne karakteristike kod osoba koje slobodno biraju svoju prehranu i način života. Još je teže uvjeriti ljude da naprave dugoročne promjene u svojoj prehrani točno prema uputama, tako da su studije kao što su ove citirane, često najbolji dostupni dokaz. Ipak, ovo nije slučaj kod mlijeka i srčanih oboljenja.

Pedesetih godina vladala je uobičajena zabluda da su visoko-mliječne dijete ('Sippy') dobre protiv čira na želucu. Neki liječnici prepisivali su većini svojih pacijenata oboljelih od čira na želucu visoko-mliječne dijete dok drugi nisu baš vjerovali u to. Tako je kreiran jedinstveni eksperiment učinaka visoko-mliječnih dijeta na ispitanike.

Studija Sippy dijete iz 1960. uspoređuje pacijente u Velikoj Britaniji i SAD-u prema tome jesu li bili podvrgnuti 'Sippy' dijeti ili ne. Pacijenti s čirom na Sippy dijeti uspoređeni su kako s pacijentima na drugim dijetama tako i s ostalim pacijentima u terminima koji pokazuju postotak srčanih udara pronađenih prilikom autopsije. Rezultati su bili zapanjujući:

Pacijenti s čirom na Sippy dijeti
Velika Britanija 18%
SAD 36%

Pacijenti s čirom na drugim dijetama
Velika Britanija 3%
SAD 15%

Pacijenti bez čira
Velika Britanija 8%
SAD 15%

U Velikoj Britaniji je mogućnost da je razlika između Sippy grupe i drugih grupa nasumičan nalaz bila manja od 1:20 dok je u SAD to bilo manje od 1:100. Studija prema tome osigurava jedinstveni jaki dokaz da visoko-mliječna dijeta znatno povećava rizik od smrti uzrokovane srčanim udarom.

Mliječna industrija također predlaže dvije indirektne prednosti mlijeka kao zaštitnog faktora zahvaljujući nemasnim komponentama, a to su kalcij i B12.

Postoje dobri dokazi da povišeni unosi kalcija u kombinaciji s povišenim kalijem i smanjenjem natrija doprinose snižavanju krvnog pritiska i smanjuju rizik od udara i srčanih oboljenja. Kao što je već zabilježeno, zdrava veganska prehrana osigurava obilje kalcija bez opasnih zasićenih masnoća koje ga prate u mliječnim proizvodima.

Mlijeko je također izvor B12 čija je dovoljna količina neophodna da se izbjegnu visoke razine homocisteina – velikog uzročnika srčanih oboljenja i smrtnosti. Većina neljudskih primata dobiva dovoljno B12 iz biljne hrane onečišćene zemljom i insektima. Moderni vegani pošteđuju kukce i izbjegavaju moguće loše posljedice nečiste zemlje pa se zato savjetuju da unesu bar 3 mikrograma B12 dnevno iz obogaćene hrane ili dodataka. Ovo je, zajedno s obiljem folata i B6 iz lisnatog zelenog povrća i druge biljne hrane, dovoljno da se minimiziraju razine homocisteina.

Da ponovimo, veganska prehrana osigurava sve što ljudi trebaju za zdravlje. Dodavanje mliječnih namirnica s njihovim pratećim zasićenim masnim kiselinama nudi samo nedostatke kad govorimo o zdravlju.

Tvrdnja br. 3: Mliječni proizvodi uostalom i onako ne podižu kolesterol.

Prve su dvije tvrdnje bile labave i neosnovane, međutim ova tvrdnja odlazi čak dublje u područje fantazije. Američki Priručnik vijeća za mliječne namirnice donosi 178 referenci u odlomku 'Mliječni proizvodi i kardiovaskularno zdravlje' i naglašava studiju iz 1977. Howarda i Marksa sugerirajući da konzumacija mlijeka uzrokuje značajan pad kolesterola. Također uključuje mnoštvo drugih studija iz tog vremena. Bez iznenađenja, u potpunosti ignorira kasniji rad Howarda i Marksa koji tvrdi: 'Roberts i suradnici izvješćuju da ne mogu pronaći nikakav dokaz da mlijeko sadržava uzročnike pada klesterola kao što smo mi ranije ustvrdili. Nakon provjere njihovih dokaza, našeg kasnijeg objavljenog rada i najnovijih neobjavljenih rezultata, slažemo se da je zaista tako.' Priručnik također zaboravlja spomenuti rad Robertsa sa suradnicima koji pokazuje 9%-tno povećanje kolesterola s jednom litrom neobranog mlijeka dnevno – gubljenje jedne reference može se smatrati slučajnošću, gubljenje dvije je (u najboljem slučaju) nemar.

Zaključci

Dodavanje mliječnih proizvoda prehrani značajno će oslabiti zdravlje. Mliječna industrija bi trebala prestati s selektivnim citiranjima i prestati reciklirati masnoće iz nemasnih mliječnih proizvoda natrag u namirnice te prestati promovirati mliječne namirnice kao zdrave.

Vezane teme

Mlijeko i mliječni proizvodi - izvor: www.vermontdairy.com [ 35.49 Kb ]

Također pogledajte

Akcije

Web reference

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting