Stočarska industrija i klima - Europska unija loše čini gorim

| More

Jens Holm i Toivo Jokkala

Prijatelji životinja, Zagreb, 2008.

Klimatske promjene se pretvaraju u jednu od najvećih prijetnja preživljavanju u svijetu. Postoji relativno visoka svijest i pripremljenost na neke od najvećih emisija štetnih plinova, poput onih koje potječu od industrijskog ili transportnog sektora. No, jednog od većih uzroka klimatskih promjena, često se izostavlja u raspravama. Taj je uzrok industrija hrane.

Ono što jedemo sačinjava trećinu prosječnog utjecaja jedne švedske obitelji na klimu. Podatci koji se odnose na ostatak Europe također ukazuju na isti rezultat. Određene vrste hrane čine mnogostruko veću štetu od drugih; konkretno, radi se o mesu.

U jesen 2006. godine, UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) predstavila je Livestock Long Shadow, izvještaj na 400 stranica o uzgoju stoke i klimatskim promjenama. Mesna industrija i uzgoj stoke uzrokuju 18% cjelokupne emisije plinova odgovornih za efekt staklenika. Navedeno ima štetniji utjecaj od ukupnog svjetskog prometa kopnenim putem, izvještava FAO.

Ovaj izvještaj ispituje utjecaj neprekidnoga rasta konzumacije mesa na klimatske promjene, i ulogu Europske unije u cijelom procesu. Također, ovdje otkrivamo kako švedska vlada, na domaćem terenu, daje dojam djelovanja u smjeru odbacivanja omraženih izvoznih naknada za mesne proizvode dok se u Bruxellesu podupire povećanje istih.

Bez tvrdnje kako posjedujemo sve odgovore, svejednako nudimo svoje poglede u raspravi koja, uz postojeći problem efekta staklenika, postavlja jedno od najvažnijih pitanja za našu budućnost: što ćemo učiniti sa svjetskim žitaricama i koji je optimalan način korištenja svjetske poljoprivredne površine? Očekuje se kako će klimatske promjene dovesti do ogromne potražnje za žitom, kukuruzom i ostalim žitaricama za proizvodnju biološkog goriva. Prema tome, ova nas pitanja opet vode do problema proizvodnje mesa.

Više od trećine cjelokupnih žitarica dobivenih žetvom postaje hrana za stoku. Je li to racionalno? Zašto ne proizvoditi manje mesa i uzgajati manje životinja na hranjivim žitaricama kako bi bilo više žitarica za ljudsku prehranu, ili kako bi se stvorio višak za biološko gorivo?

Zaključujemo ovaj izvještaj s nekim konkretnim zahtjevima koji se mogu provoditi na europskoj ili nacionalnim razinama, a odnose se na odbacivanje mesnih subvencija i omogućavanje da meso snosi vlastiti ekološki trošak i uloženi rad kako bi moderna vegetarijanska hrana mogla pojeftiniti.

Kao što je istraživačica Annika Carlsson-Kanyama istaknula u izvještaju, 'Ljudi moraju razumjeti kako ono što jedemo ima veliki utjecaj na okoliš'. Upravo tako. Današnja zagađivačka mesna industrija ne snosi sama svoje ekološke troškove. Stoga, dopustite nam da sagradimo temelje ekološkoj i održivoj konzumaciji hrane.

Bitka protiv klimatskih promjena započinje ovdje i sada, za našim stolom.

Stockholm, svibanj 2007.

Jens Holm
Član Europskog parlamenta, GUE/NGL, Švedske ljevičarske stranke

Literatura - Holm i Jokkala: Stočarska industrija i klima [ 82.13 Kb ]

Download

Također pogledajte

Akcije

Reakcije, zahtjevi i prijave

Web reference

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting