Prikaz emocionalnog života životinja

| More

Životinje nisu oduvijek bile priznate kao umjetnički radovi iako su ljudi oduvijek kreirali radove gdje su glavni motiv bile upravo životinje ili suživot sa životinjama.

Životinje kao motivi kroz povijest

Animalist je umjetnik kojemu su glavni motiv životinje, a neki od najpoznatijih animalista su:

Albrecht Durer (1471-1528)

Jedan od najvažnijih umjetnika u animalističkim krugovima, budući da je bio prvi koji je na životinje gledao kao na bića vrijedna pažnje, s obzirom da se tada, a nažalost još i danas, na životinje gledalo kao na objekte, robu.

Početkom 16. stoljeća prirodni svijet životinja i biljaka postaje žarište interesa istraživača kao i putnika koji su se vraćali s dalekih putovanja s ilustracijama novih biljnih i životinjskih vrsta.
Dürer je svoju fascinaciju ovom temom pokazivao u svojim radovima putem akvarela i grafika.

Kritičari su smatrali da su slike životinje samo demonstracija tehnike i stila crtanja i time nisu priznavali takve radove kao kreativnu viziju, a samim time animalističke radove nisu smatrali umjetnošću. Dürer je ovo mišljenje pobio kada je napravio seriju animalističkih radova u akvarelu koji su postali iznimo popularni, a kasnije i često reproducirani. Njegova slika Mladi zec po mnogima je jedna od najboljih, zato što je naslikana iz Dürerovog čistog zadovoljstva u slikanju i zadovoljstva koje iskusimo kada u sliku gledamo. S obzirom da se radilo o motivu životinje, to je bio veliki pomak za animalističku umjetnost. Život i vitalnost slike bili su dokaz Dürerovog talenta i tehnike, budući da je slika bila napravljena prema izmišljenom modelu. To je bio izvanredan komad akvarel ilustracije koja pokazuje intenzitet umjetnikove vizije kada je izvršena s potpunom kontrolom.

Franz Marc (1880-1916)

Tigar je tipičan primjer Marcovog stila slikanja. To je spoj nekoliko utjecaja - izražajne i simbolične upotrebe boja koje je otkrio u slikama Van Gogha i Gauguina u kombinaciji s fragmentiranim i prizmatičnim kompozicijama raznih stilova kubizma.

Tigar i njegova okolica sastoje se od geometrijskih oblika čija sličnost sugerira kamuflažu tigra u njegovom prirodnom staništu, kao i sklad između tigra i njegove okoline.
Boja je glavni element koji odvaja tigra od pozadine – snažne žute i crne konture prave siluetu koja naglašava oštrinu i snagu tigra, prikazujući ga kao zaista veličanstvenu zvijer, vladara okoline. Geometrički oblici koji čine pozadinu su pažljivo proporcionalni i pojednostavlljeni kako bi predstavili tigrove karakteristike i naglasili mišićavost njegova tijela, dok je njihov ritmički pokret odjek stiliziranih oblina stijena i lišća u pozadini.

Ovo je zaista idealističan, gotovo utopijski pogled na prirodu – slika dizajnirana tako da podigne svoj motiv iznad brutalne i sirove stvarnosti.

Franz Marc slikao je životinje jer su predstavljale doba nevinosti, oslobođene od materijalizma i korupcije svoga vremena. Životinje u Marcovim slikama su rijetko kada slikane u izolaciji – one su viđene kao idealizirana bića u savršenom skladu s prirodnim svijetom koji nastanjuju.
Franz Marc bio je njemački umjetnik ekspresionizma. Suprotno od većine ekspresionista čiji su radovi kao motiv imali većinom socijalne ili političke teme, Franz Mark je tragao za spiritualnom kvalitetom u radovima. Slikao je životinje jer ih je smatrao nevinim bićima u idealnom svijetu koji nije iskvaren od strane čovjeka.

Andy Warhol (1928-1987)

1983. godine, Andy Warhol kreirao je seriju od 10 color printova koji su portretirali ugrožene životinjske vrste iz cijeloga svijeta, od sibirskog tigra, orangutana, crnih nosoroga do divovskih panda i orlova. Koristeći briljantne boje – karakteristika njegovog stila slikanja – te bolne izraze koji sugeriraju sudbinu životinja, Warhol je napravio dinamičnu napetost između umjetnosti i stvarnosti.

Portfolio Ugrožene vrste naručili su Ronald i Frayda Feldman, dugogodišnji politički i ekološki aktivisti koji su podržavali inovativne umjetničke projekte i instalacije postavljajući izložbe istih u svojoj art galeriji Ronald Feldman Fine Art, New York. Prema Feldmanu, ideja portfolija nastala je nakon razgovora s Warholom o ekološkim problemima. Warhol je oduvijek bio zainteresiran za životinje tako da ne čudi da je odmah nakon razgovora s Feldmanom prihvatio i realizirao ideju. Danas, gubitak staništa i bioraznolikosti još uvijek su aktualne teme kako u umjetničkim, tako i u svim ostalim krugovima, budući da razina kritičnosti ekoloških problema sve više raste.

Životinje kao motiv suosjećanja i nevinosti

Ponavljajući motiv kod ovih umjetnika nisu same životinje kao nešto što bi bilo estetski privlačno i samim time zanimljivo za prikaz na platnu. Naprotiv, kod ovih umjetnika je revolucionarno bilo upravo to da su među prvima počeli doživljavati životinje kao svjesna, osjećajna bića za što se prije smatralo da su samo ljudi. Na taj način prikazivali su razne aspekte emocionalnog života životinja - njihov život u prirodi kao jedinom ispravnom mjestu života, njihov emocionalan odnos s drugim životinjama uključujući i ljude. Neki su čak postavljali životinje iznad čovjeka - životinje kao iskrena i nevina bića naspram čovjeka koji je tada, a i danas, bio sposoban više toga uništiti nego stvoriti.

Ova fascinacija životinjama govori nam da su životinje bile više nego samo popularan motiv. Govori nam da su životinje uvijek bile inspiracija i oslonac ljudima, iz razloga što se mi možemo samo nadati da ćemo postići tu razinu dobrote i nevinosti koju se životinje i ne trude postići - ona je u njima. One se, za razliku od nas, ponašaju u skladu s prirodom pritom je ne uništavajući.

Životinje su i do danas ostale veliki motiv u umjetnosti no, nažalost, i u ovom području se našlo ljudi koji su okrenuli situaciju i počeli iskorištavati, pa čak i ubijati životinje u svrhu 'umjetnosti'.
Dakako to se ne može nazvati umjetnošću jer, kao što vidimo po gore navedenim primjerima, poenta umjetnosti je nešto stvoriti, prenijeti poruku po kojoj će se budući naraštaji voditi i koja će inspirati ljude koji djelo vide.

Danas imamo primjera gdje tzv. 'umjetnici' u konceptualnoj umjetnosti životinje iskorištavaju na način da ih izgladnjuju, maltretiraju, režu im dijelove tijela, ubijaju pa koriste njihove udove i krv kako bi prenijeli... koju točno poruku? Poruku nasilja, barbarizma i svega onoga što je u potpunoj suprotnosti s osobinama životinja.

To nije umjetnost, već hladnokrvno ubojstvo i iživljavanje nad bićima koja su jednaka nama, koja dišu, osjećaju i imaju jednake razloga za život kao i mi. Umjetnost bi trebala osuđivati nasilje i prenositi poruku suosjećanja, a ne obrnuto, što je situacija s nekim 'umjetnicima' današnjice.
No, pokret za prava životinja je sve jači i veći i to je vidljivo i u umjetnosti, bez obzira na ljude koji su prepoznali motiv životinja kao samo još jedan način njihove eksploatacije i mučenja. Mnogi umjetnici sve više prenose pravu poruku životinja u svojim radovima - poruku suosjećanja, nespecizma i ljubavi, a to je ono što životinje jesu i kako bi ih trebalo vidjeti. Očekujemo da će ljudi barem putem umjetnosti prepoznati životinje kao svjesna i osjećajna bića te ih u potpunosti prestati iskorištavati za bilo koju 'svrhu', jer mučenje i ubojstvo nemaju opravdanja.

Vezane teme

Albrecht Durer - 'Zec' [ 64.21 Kb ]Franz Marc - 'Tigar' [ 52.40 Kb ]Any Warhol - 'Ugrožene vrste' [ 84.49 Kb ]

Također pogledajte

Akcije

Reakcije, zahtjevi i prijave

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting