14.03.16. Otrovno krzno i u Češkoj!
Istraživanje pokazalo prekomjerne koncentracije otrovnih tvari u odjevnim artiklima za djecu
- Čak 20 čeških parlamentarnih zastupnika uložilo zajednički prijedlog zabrane uzgoja životinja radi krzna
Roditelji ne žele svojoj djeci opasne tvari koje uzrokuju rak, alergije i hormonalnu nestabilnost. Stoga im je najbolja preporuka da izbjegavaju odjevne artikle koji sadrže životinjsko krzno.
Novo istraživanje nezavisnog instituta za okoliš u Bremenu provedeno je u Češkoj i pokazalo je do osam puta veću koncentraciju opasnih tvari na životinjskome krznu od dopuštene.
Formaldehid, koji može uzrokovati alergije i karcinogen je, prekoračio je dopuštenu koncentraciju čak 8,3 puta. NPE (nonylphenol ethoxylate), koji uzrokuje hormonalnu nestabilnost i otrovan je za vodene organizme, na testiranim artiklima također je prekoračio dopuštenu granicu.
Sve životinjsko krzno kemijski se obrađuje kako bi se spriječilo njegovo truljenje i dodatno se obrađuje prije završnog odlaska u trgovine. Neki od procesa koji se provode su štavljenje, bojanje, obrada za porast sjaja, hidrofobna obrada itd. Pritom se koriste i kemikalije poput formaldehida i kroma, koje su otrovne za ljude.
Istraživanja o zaostalim otrovnim tvarima u odjevnim predmetima s krznom, koja su također pokazala rezultate opasne za potrošače, provedena su već ranije u Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj i Danskoj.
Dok istraživanja pokazuju opasnost nošenja krzna, skupina od dvadeset čeških poznatih zastupnika parlamenta iz različitih stranaka predstavila je prijedlog zabrane uzgoja životinja radi krzna kako bi spriječila da se svake godine u plinskim komorama ili strujom ubije oko dvadeset tisuća životinja.
U istraživanju češkoga javnog mijenja o zabrani farmi krzna, 70 posto ispitanika odgovorilo je potvrdno. U Hrvatskoj, koja u svojem Zakonu o zaštiti životinja ima uvrštenu odredbu o zabrani uzgoja životinja radi krzna, 73 posto građana izjasnilo se za podršku.
S takvom odredbom mogu se pohvaliti i Ujedinjeno Kraljevstvo, Austrija, Slovenija, Makedonija, Srbija i BiH, dok države kao što su Belgija, Danska, Nizozemska, Švedska, Njemačka i Švicarska imaju djelomične zabrane ili na druge načine idu prema zabrani.
Stotinu hrvatskih udruga upozorilo je na inicijativu da se u Hrvatskoj zabrana ukine unatoč tome što je prošlo čak devet godina prijelaznog razdoblja i što je velika većina uzgajivača promijenila svoje poslovanje. Pokrenuta je i peticija za spas činčila i unapređenje Zakona o zaštiti životinja koja se može potpisati na www.prijatelji-zivotinja.hr/zaboljizakon.