'Prljava industrija' i kravlje ludilo
Ima li 'prljava industrija' na kraju grada Zagreba, ikakve veze s kravljim ludilom?
Direktor Ante Grlić: Mesno-koštano brašno ne bi trebalo spaljivati, prije nego što se opipljivo dokaže da je ono uzrokom bolesti 'kravljega ludila'/'Agroproteinka' je sve do nedavno mesno-koštano brašno izvozila u Egipat i Siriju, a tehničke masti i dalje izvozi u Nizozemsku, Sloveniju, Njemačku, Italiju/Tehničke masti se upotrebljavaju u farmaceutskoj i kemijskoj industriji za proizvodnju sapuna i deterđženata
Kafilerija se u Sesvetskom Kraljevcu nalazi od 1985. godine, iako tradicija u proizvodnji mesno-koštanog brašna i tehničkih masti u Mesnoj industriji 'Sljeme' iz Sesveta postoji već 50 godina, kaže Ante Grlić, direktor 'Agroproteinke' iz Sesvetskog Kraljevca. Radi se o jedinom objektu za iskorištavanje otpadaka zaklanih i uginulih životinja u čitavoj Hrvatskoj, koja je ovih dana došla u središte pozornost zbog afere s kravljim ludilom. Grlić ističe da kafilerija, nema alternative pa čak i u slučaju da proizvodnja mesnog i koštanog brašna bude zabranjena. Naime, bez 'Agroproteinke', prestao bi rad u klaonicama, kojih samo na širem području Zagreba ima pedesetak, jer ne bi imale kuda s ostacima i otpadom. 'Agroproteinka' je sve do nedavno mesno-koštano brašno izvozila u Egipat i Siriju, a tehničke masti i dalje izvozi u Nizozemsku, Sloveniju, Njemačku, Italiju...
Direktor Grlić tvrdi da mesno-koštano brašno uopće ne bi trebalo spaljivati, sve dok se ne dokaže da, osim sumnje, postoji i opipljiv dokaza da je ono uzrokom bolest 'kravljeg ludila'. Nadalje, kaže on, na našem 'proteinskom krmivu', koje je nezamijenjivo za prehranu svinja, peradi, te pasa i mačaka, postoji oznaka da se ono ne smije davati za hranu preživačima, već isključivo mesojedima. Nadalje, na selu se u prehrani goveda, koristi još uvijek tradicionalni način ishrane – sijeno i silaža.
Zbog kafilerije u Sesvetskom Kraljevcu, još do prije nekoliko godina je prosvjedovalo lokalno stanovništvo, jer je iz nje 'izlazio nepodnošnjiv smrad uginulih životinja'. U obilasku pogona upozorili su nas da je tamo svojedobno spaljen i uginuli slon iz Zoološkog vrta u Ljubljani. Također i na činjenicu, da je prošle godine, na ugradnju kondezatora za pročišćavanje 'smrdljivih para' uloženo 150.000 DEM. Istina, smrad se sada u krugu tvornice, manje osjeti...
Kažu nam da je postojao plan da se u Hrvatskoj, još sredinom '80. godina, izgrade tri kafilerije, no na kraju je izrađena samo 'Agroproteinka'. Njeni kapaciteti iznose čak između 500 i 600 goveda dnevno, odnosno 200 tona 'sirovine'.
Dragan Grlić, voditelj proizvodnje, rekao nam je da je posljednja rekonstrukcija tvornice obavljena 1996. godine, uvođenjem kontinuiranog načina sušenja, odnosno švicarske tehnologije koja je rezultirala boljim 'finalnim proizvodom'. Dodaje da su mesno i koštano brašno, te tehničke masti, najučinkovitiji način prerade životnjskih ostataka, jer bi njihovo spaljivanje bez prethodne 'obrade', bilo vrlo teško.
Grlić kaže da tvornica radi u tri smjene. Prva smjena 'priprema proizvodnju' – u njenoj prvoj fazi se sterilizira sirovina na 130 stupnjeva Celzija i potom kontinuirano suši. Tako dobiveno brašno sadrži probavljive i sirove proteine, pepeo, kalcij, fosfor, vlagu, te masti. Mješa se potom sa stočnim krmivima, te predstavlja izvor proteina i aminokiselina, a bogato je fosforom i kalcijem, i kao takvo važno u ishrani stoke, kao energetski dodatak. Kako smo čuli, 'riblje brašno' je tri put skuplje nego li mesno-koštano.
U 'Agroproteinki' smatraju da da se u Hrvatsku ne uvozi jeftinije mesno-koštano brašno iz Slovenije, već da je riječ o kompnezacijskim poslovima Podravke, Koke, i drugih domaćih prerađivača, s tvrtkama iz Slovenije. Uz to, Hrvatska ima puno tvornica stočne hrane, mješaonica stočne hrane u Osijeku, Vinkovcima, Čakovcu, Bjelovaru, Kninu, Hrvatskom Leskovcu. Više ih, međutim, zabrinjava činjenica da je sve više i 'kućne radinost' na tom polju, te postoji mogućnost da dođe i do nestručnog pripravljanja 'stočne hrane'.
Što se tiče proizvodnje tehničkih masti, Grlić napominje da se dnevno proizvede osam tona mesno-koštanog brašna, te četiri i pol tone 'tehničke masti'. Radi se o preradi 'svježih sirovina' suvremenom tehnologijom, koja uključuje sušenje i prešanje, te se upotrebljava u farmaceutskoj i kemijskoj industriji za proizvodnju sapuna i deterđženata. Kemijski sastav 'masti' za koju u 'Agroproteinki' kažu da se na njoj mogu peći i jaja, sadrži masne kiseline, boju, titar, peroksid, vlagu, i dr.
No, iako se u 'Agroproteinki' ne žale na rezultate poslovanja, i dalje muku muče zbog nenaplaćene robe, te pogonskog goriva (mazuta) kojeg u tvornici imaju još samo za jedan dan, 'prljava industrija' koja je do jučer zagađivala okoliš na kraju grada, zbog afere s kravljim ludilom, ovih dana izbija u prvi plan.
Marinko Petković, Vjesnik, 19. siječnja 2001.
