03.03.25. Kada profit nadmaši život: ekološka katastrofa u blizini Kupe
Studija o postrojenju za preradu mesa peradi upozorava na stravične posljedice za stanovništvo i okoliš
- Studija razotkrila kako piletina može uništiti budućnost sisačkog kraja
Izlazak studije o utjecaju na okoliš planiranog kompleksa za klanje i preradu peradi s bioplinskim postrojenjem u Sisku, kojeg pokreće Premium Chicken Company, izazvao je veliku opravdanu pozornost zabrinutih građana. Iako mesna industrija često ostaje izvan fokusa javnosti, ona je jedan od najvećih izvora ekoloških i etičkih problema, zbog čega se trećina svjetske površine pretvara u pustinju.
Mega posljedice mega projekta: brojke otkrivaju razinu moguće ekološke katastrofe
Razmjeri ovog projekta očigledni su već sporadičnim pogledom na brojke. U samo jednom danu, u planiranom kompleksu broj ubijenih pilića odgovara ukupnoj populaciji Splita, Rijeke i Osijeka — 420 000 ili 620 tona pilića prosječne težine 2 kg. Na godišnjoj razini, planirani kapacitet klaonice iznosi 217 000 tona, što je ekvivalentno čak 82.240.000 pilića, odnosno cijelom stanovništvu Njemačke.
Ovaj masivni kompleks trebao bi biti izgrađen ni 35 metara od prvog objekta, 400 metara od naselja, manje od kilometra od rijeke Kupe. Iz studije je razvidno da će se lokalna zajednica suočiti s izravnim posljedicama. Buka pogona bit će neprekidna, svjetlosno onečišćenje pojačano, a očekuje se i nepodnošljiv smrad kao posljedica otpadnih tvari i emisija u zrak. Studijom je procijenjeno nevjerojatnih 122 tone krutog otpada dnevno. Zastrašujuća je i količina otpadnih voda koje nastaju u procesu klanja i prerade — čak 4000 m³ dnevno. Uz sve navedeno, 21 790 teških teretnih vozila godišnje će dolaziti i odlaziti, uz dodatnih 788 manjih transporta za bioplin, što će dodatno doprinijeti smanjenoj kvaliteti života.
Analiza otpadnih voda također otkriva alarmantne podatke. Primjerice, povećane količine fosfora i dušika mogu izazvati eutrofikaciju u ekosustavima, odnosno smanjivanje količine kisika u vodi čija je krajnja posljedica stvaranje „mrtvih zona” u kojim život u vodi nije moguć zbog nedostatka kisika, dok mulj koji nastaje u ovom procesu može kontaminirati tlo i podzemne vode.
Iza celofana mesne industrije: ekološki pakao i neizmjerna patnja
Iz udruge Prijatelji životinja upozoravaju da industrija mesa, mlijeka i jaja globalno proizvodi više emisija stakleničkih plinova od cijelog svjetskog transportnog sektora zajedno: „Procjene govore da više od 80 % svih poljoprivrednih površina služi za uzgoj životinja ili njihove hrane, dok istovremeno osigurava manje od 20 % ukupnih kalorija za ljudsku prehranu. To je ogromno bacanje prirodnih resursa i pitke vode, uništavanje okoliša, zatopljavanje planeta i oduzimanje zdrave sadašnjosti i budućnosti.”
Prijatelji životinja navode da osim stravične ekološke cijene, tu je i monstruozna patnja životinja: „Pilići se tijekom transporta naguravaju u premale kaveze nedostatne da rašire krila, bez prostora za kretanje, izloženi vrućini i hladnoći, gladi i žeđi. U Studiji navode da je, radi tzv. humanog klanja, planirano omamljivanje peradi vodenim omamljivačem. Pilići se vješaju naopačke, pri čemu često dolazi do dislokacije kukova i loma nogu. Njihove glave uranjaju se u vodu kroz koju prolazi struja, izazivajući paniku i gušenje prije nego što dođe do omamljivanja. Omamljivanje elektrošokom često ne uspijeva, što znači da mnogi pilići svjesno doživljavaju rezanje vrata. Utjecaj mesne i mliječne industrije na okoliš i životinje nemilosrdan je te je nužno znatno smanjenje potrošnje životinjskih proizvoda.”
Planirani kompleks u Sisku alarmantan je, no samo je jedan u nizu primjera kako industrija peradi bespoštedno iskorištava životinje, okoliš i ljude u korist kratkoročnog profita. Javnost postaje sve svjesnija prave cijene jeftinog mesa. Pozivi na promjenu proizvodnje hrane i naših prehrambenih navika itekako su razumni i opravdani, zaključuju Prijatelji životinja.
![farma pilića [ 203.74 Kb ]](/data/image_3_16931.jpg "farma pilića [ 203.74 Kb ]")
