Meso ubija ljude

| More
… KROZ GLAD

Prema UN-ovoj organizaciji FAO (Food and Agriculture Organization) trenutno gladuje 850 milijuna ljudi. 15 milijuna djece umire godišnje od kronične neuhranjenosti. 80% te djece živi u državama koje zapravo imaju viška hrane. Međutim, žitarice završavaju u želucima životinja, a meso na tanjurima Europljana. Konzumacija mesa potiče globalni sustav prehrane, koji odvlači hranu od gladnih. Ljudi gladuju u neposrednoj blizini polja punih soje i žitarica. Tim žitaricama i sojom hrane se životinje u Europi. Ako jedete meso, izravno financirate organizacije koje u zemljama Trećeg svijeta kupuju velike površine poljoprivrednog zemljišta, da bi tu proizvodile meso ili hranu za životinje. One su izravna konkurencija najsiromašnijima.

Ako jedete meso, stvarate glad. Veganska prehrana je jedino rješenje za globalni problem socijalne nepravde i gladi u svijetu.

Dr. W. Bello, direktor Institute for Food and Development Policy: 'Ima dovoljno hrane na svijetu za sve. Ali tragično je da se većina hrane i većina poljoprivredne površine na svijetu koristi da bi se proizvodilo meso, dakle hrana za bogate, dok milijuni ljudi i djeca trpe posljedice neuhranjenosti. U središnjoj Americi se većina uzgoja žitarica zamijenila uzgojem životinja, što iznosi dvije trećine obradivog zemljišta.'

... KROZ EKOLOŠKO RAZARANJE

Uzgoj životinja je odgovoran za eroziju tla, pretvaranje tla u stepe, uništavanje šuma i klimatske promjene. Zemljišta koja se koriste za proizvodnju mesa i uzgoj životinja brzo se pretvaraju u beživotne pustinje. Organizacije nakon uništenja jednostavno sele dalje. Za njima ostaje uništeno zemljište i gladni ljudi. Znanstvenici procjenjuju da će polovica poljoprivrednog zemljišta sljedećih 40 godina biti izgubljena. Već sada svake godine ima sve manje obradivog zemljišta, dok populacija godišnje raste za 250.000 ljudi. Da bi se zamijenilo izgubljeno zemljište sijeku se kišne šume. 325.000 km2 uništi se svake godine da bi se tamo uzgajale životinje za hranu.

Ustanove za ribolov iz bogatih zemalja, kao što su SAD, Japan i EU, kupuju prava na ribolov u oceanima oko Afrike i Južne Amerike. Nakon što su opljačkale i opustošile ta područja odlaze dalje. Ostavljaju za sobom opustošen ekosistem i gladujuće domaće stanovništvo. Uzgoj ribe je još gori. Ribe u uzgoju najčešće hrane ulovljenom morskom ribom što dovodi do izlovljavanja mora i oceana.

… KROZ RASIPNOST

Ako jedete meso, zahtijevate za sebe pet puta više poljoprivrednog zemljišta nego što biste ga trebali matematički koristiti: kada bismo sva poljoprivredna zemljišta na Zemlji podijelili, svaki čovjek bi dobio 2.700 m2. To je više nego dovoljno za vegetarijansku, a naročito za vegansku prehranu ali premalo za nekoga tko jede meso. Hranu za vegana možemo proizvesti na 700 m2, dok za mesojeda trebamo 13.000m2 zemljišta.

Da bismo proizveli 1 kg mesa, potrebno je 22 kg žitarica i više nego 20.000 litara vode. Za 185 kg goveđega mesa trebamo 1 hektar zemlje. Ali na istoj površini možemo ubrati 22.500 kg krumpira. To je 122 puta više hrane. Oko 80% poljoprivrednog zemljišta koristi se za uzgoj životinja ili njihovu hranu.

Istodobno je mesna industrija krivac za većinu zagađenih voda. Više se voda zagađuje putem mesne industrije nego svih ostalih industrija zajedno. Zbog mesne industrije se uništavaju izvori pitke vode u zemljama Trećega svijeta. Mesna industrija je najveći potrošač vode. Za prehranu jednog mesojeda dnevno se potroši 15.000 litara vode. Za prehranu jednog vegetarijanca troši se 5.000 litara, a za vegana samo 1.150 litara dnevno. Štedimo više vode ako pojedemo pola kilograma govedine manje, nego da se cijelu godinu ne tuširamo.

Trećina svih sirovina i fosilnoga goriva cijeloga svijeta iskoristi se za uzgoj stoke. Proizvodnja jednog jedinog hamburgera potroši istu količinu fosilnoga goriva kao i auto koji bi prešao 32 kilometra. Isto tako, uzgoj životinja za hranu, kaže UNO, proizvodi 18% potencijalnoga globalnog zagrijavanja. Tako je uzgoj životinja najveći krivac za promjenu klime, čak i više od prometa.

… KROZ BOLESTI

Dugoročno istraživanje Njemačkog instituta za istraživanje raka (Krebsforschungszentrum) je donijelo rezultate da vegetarijanci u usporedbi s prosječnim stanovništvom mogu očekivati dulji životni vijek. Vegetarijanci imaju 40% manje rizika da obole od raka. Isto vrijedi i za druge bolesti kao što su infarkt, gojaznost, artritis, dijabetes, osteoporoza, upala slijepog crijeva ili trovanje hranom.

Prema WHO-u (Svjetska zdravstvena organizacija), preveliki unos masne hrane životinjskoga podrijetla je glavni krivac za porast bolesti srca i krvnih žila. Slična je situacija i kod gojaznosti, dijabetesa i mnogih vrsta raka - raka želuca, raka debeloga crijeva, raka dojke i raka prostate.

Osobe koje jedu meso imaju dvostruku veći rizik obolijevanja od staračke demencije. Istraživanja su pokazala i da je prehrana koja sadrži puno životinjskih masnoća usko povezana s Alzheimerovom bolesti.

Vezane teme

Glad,  foto: Reuters [ 73.54 Kb ]

Također pogledajte

Akcije

Reakcije, zahtjevi i prijave

Web reference

Facebook preporuke