Savjetovanje s javnošću za prijedlog Pravilnika o lovačkim psima
Udruga Prijatelji životinja sudjelovala je u kolovozu 2019. u raspravi sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu pravilnika o lovačkim psima i ostavila sljedeći komentar:
Udruga Prijatelji životinja kao udruga za zaštitu prava životinja zalaže se protiv lova i protiv korištenja pasa za lov. No gledano i sa zaštitarske pozicije, prijedlog Pravilnika o lovačkim psima predstavlja toliko jako nazadovanje u odnosu na još uvijek važeći Pravilnik o pasminama, broju i načinu korištenja lovačkih pasa za lov (NN 143/2010) da nije moguće sugerirati njegove izmjene, već bi se trebao napisati iznova!
Prijedlog Pravilnika ovakvog sadržaja i vrlo skraćen u odnosu na važeći Pravilnik o pasminama, broju i načinu korištenja lovačkih pasa za lov u bitnome smanjuje odgovornost lovaca za dobrobit tzv. lovačkih pasa i očito je da se njime pogoduje lovcima na način da im se drastično smanjuju obaveze i briga o zaštiti dobrobiti pasa.
Samom nejasnom i pojednostavljenom definicijom pojma koji se koristi u Prijedlogu Pravilnika da su lovački psi oni „psi koje se koriste u lovu”, a izostavljanjem popisa pasmina koje će zatim Ministarstvo poljoprivrede u nedefiniranom roku objaviti i mijenjati na svojim mrežnim stranicama doći ćemo do situacije da će svatko s bilo kakvim psom moći ići u lov, posebno stoga što se Prijedlogom Pravilnika lovci ne obavezuju da pas mora imati položen IPO test.
I dosad je bila praksa da lovoovlaštenik ne kontrolira testove i veterinarsku dokumentaciju psa. No Prijedlog Pravilnika to još dodatno ozakonjuje propisujući: „Osoba odgovorna za lov MOŽE prije početka lova provjeriti čistokrvnost i obučenost lovačkih pasa koji će sudjelovati u lovu.” Dakle, može, no ne mora. Iz ove formulacije jasno je kako će se ova odredba provoditi u praksi jer lovci ignoriraju i ono što je propisano zakonom, a kamoli da neće ignorirati ono što ne moraju. To će dovesti do potpune netransparentnosti u ovom području koje je i dosad, uz važeći Pravilnik, bilo siva zona, a što će za posljedicu imati još lošije uvjete držanja i narušenu dobrobit tzv. lovačkih pasa koji često stradavaju u lovu i u neposrednom kontaktu s divljači, posebno divljim svinjama.
Nama, kao udruzi za zaštitu životinja, često se javljaju zabrinuti građani s informacijama o necijepljenim, nemikročipiranim psima koji su u posjedu lovaca i koji se koriste u lovu, često izgladnjelima i zdravstveno zanemarenima. Potpunim izostavljanjem iz Prijedloga Pravilnika bilo kakvih kriterija o označavanju i testovima za pse koji se mogu koristiti u lovu, kako je regulirano važećim Pravilnikom o pasminama, broju i načinu korištenja lovačkih pasa za lov, psi u posjedu lovaca bit će u još lošijem položaju.
Također, izostavljanjem jasne odredbe da pas mora biti označen mikročipom i cijepljen protiv bjesnoće (iako je to već utvrđeno drugim propisom iz područja veterinarstva), mnogi će lovci izbjegavati ovu zakonsku odredbu, kao što su to činili i dosad. Pas u lovištu koji nije cijepljen protiv bjesnoće predstavlja rizik za prijenos bjesnoće s divljih životinja na čovjeka. Problemi koji će proizaći iz ovakvog Prijedloga Pravilnika neće imati posljedice samo u području lovstva, već će značajno nastaviti utjecati na porast broja nezbrinutih pasa i pridonositi broju zanemarenih i napuštenih životinja koje često završe i kao teret udruga za zaštitu životinja. Situacija na terenu zahtijeva pooštravanje i poboljšavanje postojećeg Pravilnika, a ne njegovo unazađivanje.
Ovakvim Prijedlogom Pravilnika koji je u odnosu na važeći skraćen, iz kojega su izostavljeni mnogi važni dijelovi kojima se štitila minimalna dobrobit pasa koji se koriste u lovu, u kojemu je brisana odredbe da se dokumentaciju pasa koji se koriste u lovu mora provjeriti prije početka lova, vidljivo je da se podilazilo lovcima koji su i dosad na razne načine kršili odredbe Zakona o lovstvu i Pravilnika koji se odnosi na lovačke pse. Minimiziranjem obaveza u Prijedlogu Pravilnika u odnosu na važeći i smanjivanjem obaveza lovaca u odnosu na tzv. lovačke pse, dobrobit pasa koji se koriste u lovu pogoršat će njihov i onako loš standard te je takav propis u bitnome u koliziji s drugim propisima o dobrobiti životinja, prvenstveno Zakonom o zaštiti životinja. Zato ovaj Prijedlog Pravilnika smatramo neprihvatljivim za javnu raspravu i predlažemo da se potpuno odbaci. Smatramo i da treba ići u izradu novog Prijedloga Pravilnika koji će zadržati pozitivne odredbe iz Pravilnika o pasminama, broju i načinu korištenja lovačkih pasa za lov koji daje barem osnovne parametre kontrole i zaštite pasa, a ujedno ga treba poboljšati. U kreiranju novog Prijedloga Pravilnika trebali bi sudjelovati stručnjaci iz različitih područja koji će u prvom redu imati na umu dobrobit pasa i, koliko je moguće u ovakvom tipu propisa, njihovu maksimalnu zaštitu od iskorištavanja, zanemarivanja i zlostavljanja. Ako će se insistirati na usvajanju ovoga Prijedloga Pravilnika, unazadit će se dosad dosegnuta razina pravne zaštite tzv. lovačkih pasa i napraviti šteta životinjama, ljudima i samom ministarstvu koje donosi ovako loš propis.
Odgovor Ministarstva poljoprivrede:
Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti i način korištenja lovačkih pasa u lovu te pasmine lovačkih pasa koje se koriste u lovu, a ne dobrobit životinja koja je već uređena drugim propisima, a koje ova Pravilnik ne mijenja.
Ministarstvo poljoprivrede će popisom odrediti lovačke pse koji smiju sudjelovati u lovu pa se neće dogoditi da bilo kakav pas smije sudjelovati u lovu.
Obveza polaganja ispita nije propisana Zakonom o lovstvu.
U ostalom dijelu komentar predstavlja osobni stav i ne odnosi se na predmet ovoga Pravilnika.
Objavljeno: listopad 2019.