23.04.02. Svjetski dan knjige

| More

Error:

Akcija Prijatelja životinja povodom Svjetskog dana knjige

Nakon prosvjeda članova udruge Prijatelji životinja, s dječjeg odjela najveće karlovačke knjižnice Ivan Goran Kovačić, koja broji preko 10.000 članova, povućena knjiga Na seoskom imanju nakladnika MOSTA. Ostale knjižnice najavljuju da će slijediti njezin primjer!

Krvava slikovnica ili priručnik za bešćutno ubijanje?

Društvo za zaštitu i prava životinja Prijatelji životinja prosvjeduje povodom Svjetskog dana knjige - 23. travnja protiv objavljivanja knjiga kojima se čitatelje uvjerava da su životinje korisne jedino u obliku odrezaka i kobasica. Posebice držimo nedopustivim izdavati slikovnice za djecu u kojima se kroz naizgled 'nevine' priče nameće stav da su životinje 'stvorene da bi se jele', čime se na grubi način u najmlađoj dobi razvija podvojen odnos prema životinjama: s jedne strane djeca se dobronamjerno savjetuju da budu prijatelji životinjama, a istovremeno ih se zbunjuje podukom lišenom svake milosti - da su životinje namijenjene ubijanju, te da su ipak najbolje na tanjuru.

Takav dojam ostavlja slikovnica Na seoskom imanju, koju je u sklopu zbirke izdanja pod nazivom 'Priče o životinjama' objavio zagrebački nakladnik MOSTA (za nakladnika Vladimir Vučur, urednik Josip Laća, prevela sa španjolskog Ksenija Jančin, izvorno izdanje 'Editorial Roma Barcelona' Španjolska), čije je sjedište u Majevičkoj 12a. Što, naime, reći o knjižici privlačnih crteža koja nudi sljedeće navode o životinjama sa seoskog imanja:

O KUNIĆIMA: 'Na svom imanju imam mnogo kunića jer se brzo razmnožavaju. Kunići su korisne životinje jer služe ljudima za hranu. Imaju nježno i ukusno meso. (...) Od njihova krzna krznari izrađuju kapute i imitacije krzna nekih divljih životinja koje je teško uloviti.'

O PURANIMA: 'Siguran sam da ste za Božić jeli purana. Na imanju imam mnogo purana. Pazim na njih i dobro ih hranim kako bi narasli i udebljali se i kako bi kad dođe vrijeme blagdana završili u loncu.'

O SVINJAMA: 'Svinje vole jesti voće, posebno žireve, ali na imanju ih hranimo ostacima hrane od koje se lijepo udebljaju i ojačaju, te od njih onda dobijemo prekrasne šunke i kobasice. (...) Želio bih da naučite da svinja, među domaćim životinjama, ne pomaže čovjeku dok je živa.'

O KOKOŠIMA : 'Već ste sigurno čuli kokodakanje koke. To nam koka javlja da je snijela jaje koje možemo ispeći ili od njega načiniti pogaču. Ali jaje možemo ostaviti kokoši da na njemu sjedi, kako bi se iz njega izleglo pile, koje će kad naraste postati prekrasan pijetao. (...) Kokoš je ptica koja je vrlo cijenjena u seoskom dovrištu. Ne samo zato što nosi jaja, već i zbog toga što je njezino meso ukusna hrana. Od njezina se mesa može pripraviti krepka juhica, vrlo hranjiva za djecu i bolesnike.'

Tim se riječima djeci u slikovnici Na seoskom imanju podvaljuje 'ljubav' prema životinjama. Može li odrasla osoba koja se poziva na zdrav razum biti pisac ovakve žalosne i užasavajuće ispovijedi za djecu?

Prijatelji životinja apeliraju na hrvatske nakladnike da se klone objavljivanja literature koja veliča patnju i pogubljenja životinja jer time nanose duševnu štetu ponajprije djeci kojoj se umjesto miroljubivosti 'servira za stol' prikrivena, pa i izravno usmjerena netrpeljivost i mržnja prema stvorenjima koja ovise o našoj milosti, skrbi i zaštiti.

Aktivisti Prijatelja životinja će do konca 'Tjedna knjige', kojim se nizom priredbi obilježava Svjetski dan knjige - 23. travnja, uručiti ovo prosvjedno pismo odogovrnim osobama u nakladničkim kućama, knjižarama i knjižnicama, s namjerom da ih potakne na izbjegavanje tiskanja, prodaje i posudbe literature sa specističkim obilježjima poput gore spomenute 'slikovnice'. Također će sa sadržajem prosvjeda upoznati književne udruge i ponaosob pisce, kako bi ih potakli da pišu djela primjerena odgoju i obrazovanju psihički zdravih i uravnoteženih pokoljenja koja stasaju - naše vlastite djece, te time doprinesu svijetu s manje patnje, a više radosti i za ljude i životinje.

I za kraj poučna priča koja bi mogla ponijeti naslov 'Na imanju seoskog psihologa':

Lawrence Kohlberg, psiholog s Harvarda poznat po svom radu na razvoju moralne svijesti, priča kako je njegov sin, u dobi od četiri godine, donio prvi moralni sud i odbio jesti meso zato što, kako je rekao, 'nije ispravno ubijati životinje'. Kohlbergu je trebalo šest mjeseci da svog sina uvjeri da napusti to gledište, za koje on tvrdi da je zasnovano na neuspjehu da se napravi ispravno razlikovanje između opravdanog i neopravdanog ubijanja, te koje (po Kohlbergu) pokazuje da je njegov sin bio samo na najprimitivnijem stupnju moralnog razvoja.

Pouka prva: ako odbacite neku rasprostranjenu ljudsku predrasudu (makar već i kao 4 - godišnje dijete!), moguće je da se 'jednostavno ne možete moralno razviti'. Zar stvarno, oče Kohlbergu?

Error:

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting