Etika prehrane

| More

'Istinski moralni ispit čovječanstva, ispit koji je temelj svega ostaloga, očituje se u odnosu prema onima koji u potpunosti ovise o našoj milosti, a to su životinje. Na tom je polju čovječanstvo pretrpjelo potpuni poraz, poraz koji je toliko potpun da svi ostali proizlaze iz njega.' - Milan Kundera, pisac

Mnogi ljudi smatraju da su etički razlozi važniji od svih ostalih pri prelasku na vegetarijanstvo. Osnova etičkog vegetarijanstva je spoznaja da ostala živa bića imaju osjećaje i da su ti njihovi osjećaji isti našima. Ovo saznanje pomaže svakome da u svojoj svijesti prihvati tuđe patnje.

Mnogi ljudi bi isto tako odmah prestali jesti meso kada bi sami morali ubiti životinju. No oni su se dosjetili jadu, i zato plaćaju druge da to učine umjesto njih. Pitanje je, oslobađa li ih to moralne odgovornosti? Većina i ne zna u kakvim se uvjetima i na koji način postupa sa životinjama: tuče ih se, maltretira i muči, zatvara u kaveze gdje se ne mogu niti okrenuti. Ovim životinjama oduzeta je sloboda kretanja, često ih se hrani s prerađenom hranom drugih umrlih životinja, čak i onima njihove vlastite vrste. Smrtnost životinja u takvim uvjetima je velika, ali na kraju, one su tu i sa svrhom da jednoga dana budu ubijene. Čemu se onda zamarati?!

Bilo bi dobro znati pod kojim je to okolnostima i u kom stanju uma prvi čovjek stavio svoje usne na meso i krv mrtvog stvorenja, stavio na stol mrtva, ustajala tijela i usudio se nazvati ih hranom - te dijelove tijela koji su do maloprije puštali glasove i krike, kretali se i živjeli...

Kako su mu oči mogle podnijeti taj prizor klanja pri kojem se režu grkljani, dere koža i razapinju udovi? Kako mu je nos mogao izdržati takav smrad? Kako to da mu sva prljavost materije nije odvratila osjetilo ukusa kad je ovo došlo u dodir sa tuđima ranama?

Želja da se čini dobro svim bićima, predstavlja superioran zakon etike.

Ako želimo rješiti nasilje u vlastitom srcu, morat ćemo izbaciti hranu koja je nasiljem dospijela do nas.

Kada izgubimo poštovanje prema životu životinje, gubimo i poštovanje prema ljudskom životu. Prije 26 stoljeća Pitagora je rekao: 'Oni koji ubijaju životinje da bi jeli njihovo meso streme ka samoubojstvu.' Mi smo danas prestravljeni neprijateljskim puškama, bombama i raketama, ali možemo li zatvoriti naše oči pred patnjom i strahom koje sami stvaramo klanjem i konzumiranjem 60 milijardi kopnenih životinja. I što možemo reći za desetke milijuna životinja ubijenih svake godine u 'logorima za mučenje' medicinskih istraživačkih laboratorija? I što možemo reći za životinje ubijene radi njihove kože ili krzna? I što možemo reći za životinje ubijene radi 'sporta'? Možemo li opovrći da ove brutalnosti ne čine nas još okrutnijima?

'Ne želim ubijati životinje niti želim da budu ubijane u moje ime. Time što nisam mješana u njihovu smrt, osjećam da imam sretni tajni savez sa svijetom i zbog toga spavam puno mirnije.' - Joanna Lumley, glumica

Vezane teme

Krava i tele [ 17.71 Kb ]Klanje krave [ 19.68 Kb ]Žena i janje [ 31.34 Kb ]

Također pogledajte

Akcije

Reakcije, zahtjevi i prijave

Facebook preporuke