Zabrana držanja i korištenja svih životinja u cirkusima

| More

Zakonom o zaštiti životinja iz 2006. godine zabranjeno je ''držanje divljih životinja u cirkusima te njihovo korištenje u cirkuskim i drugim predstavama sa životinjama'' (čl. 53., st. 1.). Pozdravljamo pozitivan pomak u ovom Prijedlogu Zakona o zaštiti životinja, gdje se u članku 61. utvrđuje zabrana držanja životinja u cirkusima i njihova korištenja u cirkuskim predstavama, osim domaćih životinja ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu''.

Ovako formuliran članak važan je korak prema trajnoj zabrani držanja i korištenja svih vrsta životinja u cirkusima. Činjenica je da su i domaće životinje izložene transportu, izlaganju i držanju u cirkusima radi ljudske ''zabave'', zbog čega se zalažemo i smatramo nužnom zabranu nastupa i držanja SVIH vrsta životinja u cirkusima.

Nastupi i držanje divljih životinja kao što su deve i ljame, s kojima neki cirkusi dolaze u Hrvatsku, već su zabranjeni postojećim Zakonom o zaštiti životinja. Primjer besmislenih trikova koje životinje moraju izvoditi su one iz nastupa Cirkusa Safari koji od 2014. godine nastupa po cijeloj Hrvatskoj. Cirkus Safari iskorištava više od trideset domaćih životinja koje su podvrgnute treningu i natjerane na izvođenje suludih točaka, poput npr. one gdje se na dvije krave, koje stoje na povišenom postolju, položi daska na koju se penju pse i koze, skačući jedna drugoj na leđa. Građani su vrlo oštro reagirali na te besmislene nastupe i tjeranje životinja na neprirodno ponašanje. Drago nam je da je Ministarstvo prepoznalo da je takvim postupanjem ugrožena dobrobit životinja i donijelo odredbu u članku 61. Ova odredba onemogućit će cirkusima koji dolaze u Hrvatsku da zlorabe Zakon i tumače ga kako im se prohtije, a sve s ciljem da profitiraju na patnji životinja.

Diljem svijeta zabranjeni su cirkusi s divljim životinjama, kao što je to slučaj i u Hrvatskoj. No, isto tako mnoge države napravile su korak naprijed i zabranile cirkuse sa svim životinjama (divljima i domaćima), kao što su članice EU-a: Cipar, Grčka, Malta i oko 200 lokalnih vlasti u Ujedinjenome Kraljevstvu. Također, zabranile su ih i: Bosna i Hercegovina, neke od 22 države SAD-a, 28 općina u Kanadi, Bolivija, Brazil (Rio de Janeiro, São Paulo, Pernambuco, Paraiba, Rio Grande do Sul, Espiritu Santo, Mato Grosso do Sul, Alagoas i velik broj zabrana u gradovima unutar još četiri brazilske države), Santiago u Čileu. Već postojeće zabrane cirkusa sa svim životinjama u zemljama EU-a i u svijetu pokazuju da i Hrvatska treba slijediti tu pozitivnu praksu.

Budući da je svako držanje životinja u cirkusu, bez obzira bile one domaće, kućne ili divlje životinje, zlostavljanje tih životinja kroz tjeranje na nastupe i neprirodno ponašanje, podvrgavanje torturi dresiranja u svrhu redovitih predstava te stalno seljenje i transport, jasno je da ni jednoj životinji nije mjesto u cirkusu niti bi to Zakon trebao dopuštati. Životinje nisu zabavljači i ne bi se smjele eksploatirati za privlačenje potrošača i ostvarivanje bilo čijeg profita. U prilog tome govori i podatak da su 32 grada Hrvatske već zabranila gostovanje cirkusa sa svim životinjama.

Gostovanja svih cirkusa u Hrvatskoj koji su u svojem programu imali životinje dokazala su vidljivu nedostatnu brigu za životinje, životinje s ranama, iznemogle, gladne i žedne, koje su držali u svim vremenskim uvjetima, bez obzira koliko oni bili (ne)prikladni za njihove etološke potrebe.

Cirkusi uključuju stresan, težak i mučan život za životinje koje su prisiljene podnositi okrutne dresure i izvođenje za njih besmislenih točaka, česta i duga putovanja od grada do grada, od države do države, nastupe pred gomilom ljudi i cjeloživotno služenje od 20 do 30 godina za zabavu ljudi, što životinjama nije ni zabavno niti bi odabrale takav život.

Životinje u cirkusima većinu svojih života drže u lancima ili zatvorene u malim prostorima ili pak u prijevoznim vozilima. Hrana i voda su im uskraćivani da bi se izbjegao nered. Okovane, zatvorene, izgubljene, a često i pod sedativima, 90 % svojega vremena čekaju dresuru ili izvođenje predstave. Često se primjenjuju bičevi, električne palice i drugi ''alati'' da bi ih se natjeralo na izvođenje predstave.

Kada je riječ o domaćim životinjama u cirkusima, npr. konjima i ponijima koji su vrlo društvene životinje, nakon iskrcavanja iz prikolica i transportera često ih drže u šatorima, odvojene pregradama od ostalih, što im ne dopušta druženje ili uzajamno njegovanje. Konji su često vezani ili smješteni u male obore kad ne nastupaju ili ne uvježbavaju nastup. Ako imaju prostora za kretanje, taj prostor je obično vrlo malen - mala je vjerojatnost da će se konji u tom prostoru doista kretati ili galopirati. Kod konja kao i kod ostalih životinja u cirkusu primijećeni su i potvrđeni poremećaji u ponašanju.

Kada više nisu korisne, domaće životinje u cirkusu, koje su trpjele omalovažavanje i uskraćivanje cijelog svojeg života, obično su poslane u klaonicu ili su napuštene.

Iako posjetiteljima cirkus s domaćim životinjama izgleda prihvatljivije od cirkusa s divljim životinjama, jasno je da i domaće i kućne životinje korištene u svrhu zabavljanja masa jednako pate kao i divlje životinje jer ih se tjera na neprirodno ponašanje, drži ih se u neadekvatnim uvjetima, trpe zatočeništvo, teške uvjete dugih putovanja i transporta te je odnos prema njima daleko od ''zabavnog''. Životinjama nije mjesto na parkiralištima i sličnim prostorima neprimjerenim za njihov život. Često su životinje uskraćene za hranu i pri samom smještaju, ali i u svrhu dresure i poticaja na izvedbu točke.

Samo pozitivna stimulacija i nagrađivanje neće prisiliti životinje da slušaju naredbe i izvode složene točke karakteristične za cirkuske predstave - dan za danom, stotine puta godišnje. Ako životinja u određenom trenutku nije voljna ili sposobna izvesti točku za koju je dresirana, primijenuje se cijeli sustav kažnjavanja.

Cirkusi koji drže životinje nisu očuvanje vrsta ili edukacija. Nisu ni zabava jer gledati tuđu patnju, gledati besmislenost pokreta izazvanih udarcima i boli nikako ne mogu biti zabava. Kao udruga prepoznajemo i cijenimo talent cirkuskih zabavljača koji svojim dojmljivim akrobacijama privlače publiku i zarađuju novac, no životinje niti trebaju niti žele raditi, a njihovo iskorištavanje u cirkusima odraz je civilizacijske i etičke neosviještenosti.

Prijedlog naše udruge je da se nedvosmisleno zabrane nastupi i držanje u cirkusima svih vrsta životinja.

Prijedlog Udruge za ovu izmjenu Zakona o zaštiti životinja prvi put iznesen je tijekom izrade Zakona o zaštiti životinja 2006., a dopunjen je 2012. i 2015./2016. godine.

Objavljeno: kolovoz 2016.

Vezane teme

Cirkus Safari 1 [ 132.01 Kb ]Domaće životinje u cirkusu [ 62.65 Kb ]

Akcije

Reakcije, zahtjevi i prijave

Facebook preporuke