Zabrana držanja dupina u zatočeništvu
Podržavamo odredbu u Prijedlogu Zakona o zaštiti životinja kojom je zabranjeno ''držati u zatočeništvu dupine i ostale morske sisavce iz porodice Cetacea , osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja te kao službene životinje'' (članak 5., stavak 2., točka 24.).
Smatramo da ne treba dopustiti držanje u zatočeništvu dupina kao ''službenih životinja''.
Obrazloženje:
Prema Pravilniku o uvjetima držanja, načinu označavanja i evidenciji zaštićenih životinja u zatočeništvu (NN 70/09) od 2009. u Hrvatskoj nije dopušteno držati žive primjerke zaštićenih životinja u zatočeništvu, uključujući sve vrste kitova i dupina (Cetacea). To se prvenstveno odnosilo na zabranu držanja kitova i dupina u komercijalne svrhe u dupinarijima i akvarijima u obliku ograđenih tankova s morskom vodom. Tadašnje Ministarstvo kulture (današnje Ministarstvo zaštite prirode i okoliša) iznimno je moglo dopustiti privremeno držanje bolesnih i ozlijeđenih primjeraka životinja radi liječenja i oporavka te povratka u prirodu.
No nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji od 7. srpnja 2013. na snazi je novi Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/2013), kojim se usklađuje hrvatsko zakonodavstvo s propisima EU-a, dok Pravilnik o uvjetima držanja, načinu označavanja i evidenciji zaštićenih životinja u zatočeništvu iz 2009. nije usklađen sa Zakonom iz 2013.
Republika Hrvatska potpisnica je i Sporazuma o zaštiti kitova u Crnom moru, Sredozemnom moru i susjednom Atlantskom području (ACCOBAMS) čijom se Rezolucijom 3.13, između ostaloga, traži od država Stranaka da zabrane sve interakcijske programe s kitovima i dupinima koji uključuju približavanje, interakcije ili pokušaj interakcija s kitovima s iznimkom dopuštenih znanstvenih istraživanja te da zabrane trgovinu dupinima uhvaćenima u prirodi u svrhu držanja u zatočeništvu. Republika Hrvatska ratificirala je Sporazum 2000. godine (NN-MU 06/00).
Kako je trenutno držanje u zatočeništvu živih primjeraka svih vrsta morskih sisavaca iz reda Cetacea pravno nejasno regulirano, odnosno Pravilnik o uvjetima držanja, načinu označavanja i evidenciji zaštićenih životinja u zatočeništvu nije usklađen sa Zakonom o zaštiti prirode, nužno je Zakonom o zaštiti životinja zabraniti držanje dupina u zatočeništvu, kako bi se ova odredba održala kroz nadležnost Ministarstva poljoprivrede. Hrvatska ima zaštitu slobodnih dupina i važno je da uz to ima i jasnu zabranu zatočenja tih morskih sisavaca.
Morski sisavaci iz porodice Cetacea u dupinarijima izloženi su velikom stresu, apatiji i neprimjerenim uvjetima života u krajnje skučenom prostoru. Sve životinje obučavane, tj. trenirane za nastupanje u dupinarijima izvrgnute su i neprirodnom ponašanju, gdje za nagradu - ribu moraju izvoditi trikove.
Društvene zajednice životinja u zatočeništvu potpuno su neprirodne jer se u takvim uvjetima nerijetko miješaju životinje različitih vrsta, odvaja ih se prema spolu ili se miješaju životinje koje se u prirodi nikada ne može vidjeti u takvim zajednicama. Novorođene životinje prerano se odvajaju od majki i stavljaju u prostore koji ne odgovaraju njihovim prirodnim zahtjevima. Držanjem u premalenim prostorima i tjeranjem na sudjelovanje u predstavama skraćuje im se životni vijek.
Zabrana zatočenja morskih sisavaca iz reda Cetacea, među kojima su i dupini, iznimno je važna, uzimajući u obzir njihov znanstveno dokazan visok stupanj inteligencije i složen način života u zajednicama te specifičan način međusobne komunikacije. Čak i vrlo strogom regulacijom nemoguće je propisati dovoljno dobre uvjete za te životinje, zbog čega je potrebna konkretna zabrana zatočenja. Stoga podržavamo ovu odredbu i predlažemo da se iz nje izuzmu dupini kao ''službene životinje''.
Prijedlog Udruge za ovu izmjenu Zakona o zaštiti životinja prvi put iznesen je 2012. godine, a dopunjen je 2015./2016. godine.
Objavljeno: kolovoz 2016.
![dupini1 [ 43.12 Kb ]](/data/image_2_294.jpg "dupini1 [ 43.12 Kb ]")
![Dupin [ 49.85 Kb ]](/data/image_2_2933.jpg "Dupin [ 49.85 Kb ]")
