Prijedlozi udruge Prijatelji životinja za izmjene i dopune Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama grada Zagreba (2015)
Kontrola razmnožavanja
Članak 6. Odluke glasi:
Posjednik je dužan kontrolirati razmnožavanje kućnih ljubimaca i osigurati im odgovarajuće odnosno propisane uvjete držanja.
Načini kontrole razmnožavanja kućnih ljubimaca mogu biti: preventivno djelovanje, sterilizacija ili kastracija životinja.
Prijedlog Udruge:
Posjednik je dužan kontrolirati razmnožavanje kućnih ljubimaca i osigurati im odgovarajuće odnosno propisane uvjete držanja.
Načini kontrole razmnožavanja kućnih ljubimaca mogu biti: sterilizacija ili kastracija životinja, ili, u nemogućnosti sterilizacije/kastracije, preventivno djelovanje.
Posjednici moraju zbrinjavati mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca, a u slučaju nekontroliranog razmnožavanja, kada ne žele sami zbrinuti mladunčad, snose troškove njihovog zbrinjavanja.
Obrazloženje:
Važno je naglasiti kako je ''preventivno djelovanje'' mogućnost samo ako netko iz nekog razloga nije u mogućnosti kastrirati/sterilizirati životinju. Ako ostane formulacija ''preventivno djelovanje'', ''sterilizacija ili kastracija životinja'', posjednicima kućnih ljubimaca olakšat će se da izaberu ''preventivno djelovanje''. Time izbjegavaju odgovornost za razmnožavanje životinje o kojoj skrbe, s obzirom na to da ta životinja može pobjeći, izgubiti se ili biti ostavljena - ako nije kastrirana/sterilizirana velika je mogućnost da će se nekontrolirano razmnožavati na ulici. Stoga predlažemo da ''preventivno djelovanje'' bude propisan način kontrole razmnožavanja kućnih ljubimaca samo ako nema mogućnosti kastracije/sterilizacije.
Također, predlažemo da se doda rečenica o nužnosti da posjednici moraju zbrinjavati mladunčad svojih kućnih ljubimaca ili snositi troškove njihovog zbrinjavanja. Time se naglašava odgovornost posjednika kućnih ljubimaca za njihovo potomstvo, ako ne kontroliraju njihovo razmnožavanje. Kao udruga zalažemo se da kastracija pasa i mačaka bude obavezna za sve koji ne žele imati mladunčad životinja o kojima skrbe, odnosno koji ne mogu/ne žele sami zbrinuti mladunčad. Stoga ovaj prijedlog ide u tome smjeru.
Držanje pasa – vezanje na lanac
Članak 12. Odluke glasi:
Pas koji se drži u neograđenom dvorištu ili vrtu mora biti vezan lancem ili biti smješten u ograđenom prostoru koji će osigurati da se životinja neće moći samostalno udaljiti.
Posjednik ne smije vezati psa na lanac koji je kraći od 3 m ili trostruke dužine životinje mjereno od vrška repa do vrha njuške, a pri određivanju dužine lanca koristi se dužina povoljnija za životinju.
Ograđeni prostor iz stavka 1. ovog članka ne smije biti manji od minimalne površine utvrđene u prilogu 2., koji je sastavni dio ove odluke.
Prijedlog Udruge:
Kretanje psa koji je vezan ili smješten u ograđenom prostoru ne smije se ograničiti na način koji bi psu nanosio nepotrebnu patnju, bol, ozljede ili strah. Pas ne smije biti trajno vezan niti biti trajno smješten u ograđenom prostoru.
Ako postoji opravdana nemogućnost ograđivanja prostora u koji bi pas bio smješten, posjednik ne smije vezati psa na dužinu kraću od 3 m ili na trostruku dužinu životinje mjereno od vrška repa do vrha njuške, ako ona iznosi više od 1 m.
Ograđeni prostor iz stavka 1. ovog članka ne smije biti manji od minimalne površine utvrđene u prilogu 2., koji je sastavni dio ove odluke.
Obrazloženje:
Smatramo da je potrebno dodati rečenicu kako pas ne smije biti trajno vezan niti biti trajno smješten u ograđenom prostoru (boks i sl.), kako bi se dnevno zadovoljila potreba psa za kretanjem, a što propisuje i Zakon o zaštiti životinja zabranom ograničavanja kretanja životinjama ''na način koji im uzrokuje bol, patnju, ozljede ili strah, protivno odredbama ovoga Zakona''. To znači da psa treba svakodnevno voditi u šetnju odnosno kontrolirano puštati s veza jer psa se smije vezati jedino ako nema uvjeta za ograđivanje cijelog dvorišta ili dijela dvorišta, a nikako ne smije biti trajno vezan ili trajno boraviti u boksu.
Dodali bismo i da se psa smije vezivati samo ako postoji opravdana nemogućnost ograđivanja prostora (ograđivanja cijelog dvorišta ili izrade boksa, ako ne postoje uvjeti za ograđivanje dvorišta) u kojem bi pas bio smješten. Time se želi izbjeći da se psi po automatizmu vežu za lanac, a što je rutinska praksa u Hrvatskoj. Kako je držanje pasa na lancu na području grada Zagreba manje prisutno nego u ruralnim područjima, vjerujemo da bi ovako formulirana odredba povoljno utjecala na svijest posjednika pasa i potaknula ih na ograđivanje prostora radije nego na držanje psa na lancu.
Što se tiče maksimalne dužine na koju se pas smije vezati, važno je dodati da se trostruka dužina životinje mjereno od vrška repa do vrha njuške odnosi na pse kojima je ta dužina veća od 1 m. Time se neće dovesti u nepovoljni položaj psi manjih pasmina čija bi trostruka dužina od vrška repa do vrha njuške bila i upola manja od 3 m. Tri metra treba biti minimum za pse bez obzira na veličinu psa, a kod pasa većih pasmina ta dužina treba biti veća od 3 m.
Držanje mačaka - hranilišta
Članak 16. Odluke glasi:
Udruge za zaštitu životinja kojima gradsko upravno tijelo za komunalne poslove odobri postavljanje hranilišta za mačke na javnim površinama, dužne su mačke o kojima se skrbe kastrirati, cijepiti i očistiti od nametnika, te ih označiti u skladu s pravilima veterinarske struke.
U slučaju sumnje od izbijanja zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti sa životinja na ljude zaštitu građana provode pravne osobe koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici u suradnji s nadležnim tijelima utvrđenim propisima o veterinarskoj djelatnosti.
Ako se udruga ne skrbi o mačkama na način utvrđen u stavku 1. ovog članka, hranilište će biti uklonjeno o trošku udruge.
Prijedlog Udruge:
Udruge za zaštitu životinja mogu na javnim površinama postavljati hranilišta za mačke, na temelju rješenja gradskog upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove.
Udruga za zaštitu životinja koja podnosi zahtjev za postavljanje hranilišta za mačke, dužna je zahtjevu priložiti mišljenje Vijeća gradske četvrti, na čijem području se hranilište želi postaviti, o predloženoj ili dogovorenoj lokaciji. Ako Vijeću gradske četvrti ne odgovara predložena lokacija, treba dogovoriti alternativnu lokaciju na svojem području.
U slučaju sumnje od izbijanja zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti sa životinja na ljude zaštitu građana provode pravne osobe koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici u suradnji s nadležnim tijelima utvrđenim propisima o veterinarskoj djelatnosti.
Ako se udruga ne skrbi o mačkama na način utvrđen u stavku 1. ovog članka, hranilište će biti uklonjeno o trošku udruge.
Obrazloženje:
Udruge za zaštitu životinja nailaze na zahtjeve da vijeća gradske četvrti sudjeluju u odlučivanju o postavljanju hranilišta. Smatramo da je suradnja i dobra komunikacija s vijećima gradskih četvrti važna pri postavljanju hranilišta. No, u praksi, dovoljno je da vijeće gradske četvrti iznese negativno mišljenje i potpuno zaustavi daljnji postupak te onemogući formiranje hranilišta.
Postavljanjem hranilišta za mačke udruge žele pomoći toj četvrti i gradu, pri čemu se ne može uvijek računati na razumijevanje i dobru volju vijeća gradskih četvrti. Stoga predlažemo kompromisno rješenje gdje je vijeće gradske četvrti potpuno uključeno i može se ne složiti s predloženom lokacijom, ali treba dogovoriti alternativnu lokaciju, odnosno zajedno s udrugom raditi na rješenju.
Odjel za zaštitu životinja unutar Odjela komunalnog redarstva
Prijedlog Udruge i obrazloženje:
Kako je nadležnost djelovanja komunalnog redarstva vrlo široka, predlažemo osnivanje Odjela za zaštitu životinja unutar Odjela komunalnog redarstva. Smatramo da se uz osnivanje takvog odjela može učinkovito odvijati kontrola provedbe Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama. Naime, komunalni redari zaduženi su za širok raspon poslova među kojima nije prvo na popisu njihovih dužnosti nadzor nad provođenjem Odluke. Uz najbolju volju i uz ostale poslove koje su dužni obavljati, komunalni redari ne stignu obraditi i napraviti sve prijave vezane uz uvjete i način držanja kućnih ljubimaca. Osim toga, nerealno je očekivati da će svi komunalni redari, bez posebne edukacije o tome kako pravilno prepoznati zanemarivanje životinja i kršenje zakonskih propisa iz tog područja, moći adekvatno procijeniti uvjete držanja životinje. Kroz edukaciju i suradnju može se djelovati na sprečavanje problema.
Stoga vjerujemo da bi Odjel za zaštitu životinja unutar Odjela komunalnog redarstva, a u kojem bi bilo nekoliko komunalnih redara specijaliziranih za procjenu uvjeta i načina držanja kućnih ljubimaca, uvelike olakšao posao komunalnom redarstvu u cjelini i uspješno provodio Odluku.
Predlažemo da se, ako je moguće, takva sugestija uvrsti i u ovu Odluku, u obliku prijedloga ili drukčije. Ako to nije pravno moguće, tada apeliramo na Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo da uputi taj prijedlog komunalnom redarstvu i ponudi im suradnju koju i mi ovim putem nudimo.
Objavljeno: ožujak 2015.
