Očuvajmo svoje kosti izbjegavajući kravlje mlijeko
Osporavanje mita o mlijeku
Jeste li znali da su u srednjovjekovnoj Engleskoj roditelji vezali zečje noge oko vratova svoje djece ne bi li otjerali bolesti? Liječnici bi također pljuvali po ranama jer se vjerovalo da slina ima ljekovita svojstva.
Uistinu, povijest je prepuna neutemeljenih vjerovanja o zdravlju i, nauštrb svih ljudi, mit o mlijeku jedan je od najčvršćih.
Mlijeko je puno više od običnoga pića; to je kulturni fenomen koji baštinimo tisućama godina. I dan danas, mit o mlijeku jasno i glasno odjekuje: npr. 2001. godine prosječno američko dijete konzumiralo je preko sto litara mlijeka, a nije puno drukčije ni u europskim državama.
Mlijeko crpi kalcij iz kosti
Mit o mlijeku rasprostranio se svijetom zahvaljujući neistinitome vjerovanju da je to piće, bogato bjelančevinama i kalcijem, ključno za održavanje zdravlja općenito i zdravlja kosti u svakoj dobi. Razumljivo je da zbrka oko izmišljenih prednosti mlijeka proizlazi iz činjenice da sadrži kalcij, oko 30 mg po šalici.
Ipak, mnoga su znanstvena istraživanja ukazala na veliki broj štetnih zdravstvenih posljedica neposredno povezanih s konzumacijom mlijeka. Naviše iznenađuje to što ne samo da teško apsorbiramo kalcij iz kravljega mlijeka (posebice pasteriziranog) nego, da bi stvari bile gore, mlijeko povećava razinu gubitka kalcija iz kostiju. Nije li to ironično?
Evo kako se to događa. Kao i sve životinjske bjelančevine, mlijeko kiseli pH tijela, što posljedično aktivira biološku korekciju. Vidite, kalcij je odličan za neutralizaciju kiseline i najveće skladište kalcija u tijelu nalazi se, pogodite… u kostima. Dakle, upravo taj kalcij koji kosti trebaju da bi ostale snažne iskorišten je kako bi neutralizirao zakiseljavajući učinak mlijeka.
Sada kada ste upoznati s time, razumjet ćete zašto statistika pokazuje da države s manjom razinom konzumacije mliječnih proizvoda bilježe manji broj lomova kosti među svojom populacijom.
No tužna je istina da najrenomiraniji liječnici ignoriraju ove znanstveno dokazane činjenice. Znam to iz prve ruke jer, kada mi je dijagnosticirana osteoporoza, moj liječnik preporučio mi je da pijem velike količine mlijeka, uz uzimanje tableta kalcija.
Srećom, nisam učinila nijedno od toga.
Kravlje mlijeko namijenjeno je teladi
Zahvaljujući našoj kreativnoj genijalnosti i, možda, drevnim potrebama za preživljavanjem, usvojili smo naviku ispijanja mlijeka drugih životinjskih vrsta. Nitko ne može osporiti da je kravlje mlijeko izvrstan izvor hranjivih tvari za telad. Sa svojih 45 kilograma pri rođenju, telad se prosječno udeblja osam puta do prestanka sisanja. Ali, za razliku od ljudi, kada prestane sisati, tele više nikada ne pije mlijeko tijekom svojega života. To se pravilo primjenjuje na sve vrste sisavaca diljem svijeta.
Također, sve vrste sisavaca piju mlijeko koje je posebno ''dizajnirano'' za njih, a kravlje mlijeko nije iznimka. Primjerice, kravlje mlijeko prosječno sadrži triput više bjelančevina nego ljudsko mlijeko, što kod ljudi dovodi do metaboličkih poremećaja te štetnih posljedica za kosti.
Važno je imati na umu da je majčino mlijeko izvrstan izvor hranjivih tvari za ljudske bebe, ali njegov sastav uvelike se razlikuje od kravljega mlijeka.
Znanstvena istraživanja dokazuju da životinjsko mlijeko povećava vjerojatnost loma kosti
Mnoga znanstvena istraživanja proturječe uvriježenome vjerovanju da mlijeko i mliječni proizvodi smanjuju rizik od obolijevanja od osteoporoze. Iznenađujuće, istraživanja koja pokazuju da mlijeko i mliječni proizvodi zapravo ne uspijevaju zaštititi kosti od lomova brojnije su od onih koja dokazuju suprotno. Čak ni konzumiranje mlijeka od mlađe dobi ne pomaže pri smanjenju rizika od loma kosti, nego ga zapravo povećava. Osporivši teoriju o ''štednji'' kalcija, Kumming i Kineberg iznose rezultate istraživanja: ''Konzumacija mliječnih proizvoda, posebice u dvadesetogodišnjaka, povezuje se s povećanim rizikom od loma kosti u starijoj dobi.''[1]
Također, dvanaestogodišnje istraživanje pod nazivom Harvard Nurses’ Health Study pokazuje da pojedinci koji konzumiraju više kalcija iz mliječnih proizvoda češće lome kosti nego oni koji rijetko konzumiraju mlijeko. To veliko istraživanje provedeno je na 77 761 ispitanici u dobi od 34 do 59 godina.
Riječima autora: ''Ovi podaci ne potvrđuju hipotezu da povećana konzumacija mlijeka ili drugih namirnica bogatih kalcijem kod žena pomaže pri zaštiti od loma kukova i podlaktica.''[2]
Šokantna statistika koju popularna medicina zanemaruje
U programu ''Čuvajmo svoje kosti'' jedna od tema o kojima govorim je potpuno zanemarivanje znanstvenih dokaza koji diskreditiraju mlijeko i mliječne proizvode kao najbolje izvore kalcija.
Jedna iznimka je dr. Amy Lanou, direktorica za nutricionizam pri organizaciji Physicians Committee for Responsible Medicine - PCRM (Liječnički odbor za odgovornu medicinu) u Washingtonu, koja tvrdi:
''Zemlje s najviše zabilježenih slučajeva osteoporoze su one u kojima se konzumira najviše mlijeka te kalcija iz prehrane općenito. Poveznica između konzumacije kalcija i zdravih kosti zapravo je vrlo niska, a poveznica između konzumacije mliječnih proizvoda i zdravih kosti gotovo je nepostojeća.''
Mlijeko sadrži životinjsku bjelančevinu koja zakiseljava organizam
Kao svaka druga proteinska hrana dobivena od životinja, mlijeko ima pozitivno ''potencijalno opterećenje bubrega kiselošću'' (PRAL), koje aktivira obrambenu biološku reakciju koja neutralizira štetne kisele bjelančevine prije nego što dođu do bubrega.
Tijelo je konstruirano za preživljavanje, tako da ono žrtvuje gustoću kosti da bi zaštitilo bubrege i urinarni trakt, koji su ključni za preživljavanje. Dakle, iako životinjsko mlijeko sadrži kalcij, ono crpi taj ključni mineral iz ljudskih kosti.
Današnje mlijeko je obrađena hrana
Do kraja 19. stoljeća u Europi i početkom 20. stoljeća u SAD-u, mlijeko se konzumiralo nepasterizirano ili sirovo. Kasnije je homogenizacija postala industrijski standard. Takvi procesi mijenjaju kemijski sastav mlijeka i povećavaju štetnost zakiseljavajućeg učinka.
Pristalice sirova mlijeka tvrde da ako ostavimo mlijeko onakvim kakvo jest, ono je zdravo i cjelovito piće. Istina je da sirovo mlijeko manje zakiseljava od obrađenog te da homogenizacija i pasterizacija mogu uzrokovati brojne probavne i druge zdravstvene probleme, no i dalje nije preporučljiva konzumacija bilo kakvog životinjskog mlijeka.
U današnje vrijeme, kravama u mliječnoj industriji daju antibiotike, a mnogima i ubrizgavaju genetski modificirane goveđe hormone rasta (rBGH). Sintetički proizveden hormon koji se koristi da bi se umjetno povećala proizvodnja mlijeka, rBGH, također podiže u krvi razinu faktora 1 (IGF-1) koji podiže razinu inzulina u onih koji piju mlijeko.
Ovo ne bismo trebali ignorirati, posebice zbog novih informacija koje iznosi liječnik Samuel Epsten, profesor medicine okoliša pri Sveučilištu Illinois Škole javnoga zdravlja i predsjedavajući Koalicije za prevenciju od raka. Dr. Epsten zaključuje: ''Konzumacija rBGH-mlijeka, dakle, značajno povećava razine IGF-1-a u krvi te posljedično povećava rizik od nastanka raka dojke i njegova razvoja.''[3]
Iako je organsko mlijeko dobiveno od krava kojima nisu davali antibiotike ili rBGH, ako zaista marite o zdravlju svojih kosti i o zdravlju općenito, i dalje biste trebali izbjegavati životinjsko mlijeko.
Izbjegavajte konzumiranje kravljega mlijeka
Iako to proturječi popularnim preporukama, pijenje mlijeka i konzumiranje većih količina mliječnih proizvoda nije dobar način borbe protiv osteoporoze. Dobra je preporuka da istražite alternative životinjskome mlijeku.
Najbolje zamjene za životinjsko mlijeko
Dobra zamjena je bademovo mlijeko, ne samo zato što je alkalizirajuće (kao i sami bademi) nego i zato što je ukusno i okusom vrlo slično mlijeku. Ako vam bademovo mlijeko nije pristupačno, također možete koristiti rižino, zobeno ili sojino mlijeko. Preporučujem konzumaciju organskog sojinog mlijeka, odnosno onog koje ne sadrži genetski modificiranu soju. Važno je naglasiti i da kalcij lako možete pronaći u kelju, brokuli i drugom zeleno lisnatom povrću, kao i u bademima, sezamu i drugim sjemenkama i orašastim plodovima, a ima ga i u grahu, grašku i drugim mahunarkama.
Zbog ovih mitova osnovala sam program ''Čuvajmo svoje kosti''[4] kako bi ljudi došli do ispravnih informacija o liječenju osteoporoze na prirodan način.
Izvori:
[1] Case-Control Study of Risk Factors for Hip Fractures in the Elderly. American Journal of Epidemiology. Vol. 139, No. 5, 1994.
[2] Feskanich D, Willett WC, Stampfer MJ, Colditz GA. Milk, dietary calcium, and bone fractures in women: a 12-year prospective study. American Journal of Public Health. 1997.
[3] Monsanto’s Hormonal Milk Poses Serious Risks of Breast Cancer, Besides Other Cancers (http://www.preventcancer.com/press/releases/july8_98.htm, June 21, 1998)
[4] http://saveourbones.com/program/
Napisala: Vivian Goldschmidt, mag. nutricionizma
Preuzeto s web-stranice http://saveourbones.com/osteoporosis-milk-myth/.
Objavljeno: veljača 2016.
