Što je trulo u jajima?
Kako pilićima i kokošima možete spasiti život!
Jaja su i dalje na glasu kao nezamjenjiva u našoj prehrani. Mnogi potrošači čiste savjesti kupuju jaja iz tzv. slobodnog uzgoja. Međutim, zaboravljamo jednu od najvećih drama koja se odvija u državama koje proizvode jaja: godišnje se samo u Austriji ubije gotovo 5.000.000 muških pilića prvog dana njihovog života, samo zato što ne mogu nesti jaja.
Industrija jaja
Kako bi se došlo do maksimalnog prinosa u proizvodnji kokošjeg mesa, kao i u proizvodnji jaja, uvode se posebne vrste. Kokoši koje se uzgajaju za meso ubrzano narastu za samo 36 dana. Tzv. nesilice su manje i namijenjene velikoj proizvodnji jaja (oko 250 umjesto prirodnih šest jaja godišnje). Godine 2008. u Austriji je proizvedeno 9.560.767 pilića, od kojih je sudbina polovice tragična – zato što ne mogu nesti jaja, a za proizvodnju mesa su premaleni i ne mogu dovoljno brzo dobiti na težini, muški pilići se već prvog dana svojeg života izdvajaju i ubijaju. Samelju ih, ubiju plinom ili zdrobe jer nije profitabilno ostaviti ih na životu. Ostali pilići stavljaju se u tzv. uzgoje. Tamo provedu prosječno pet mjeseci, nakon čega mogu nesti jaja. Nakon toga drže ih 12 do 14 mjeseci u tzv. bio-uzgoju, slobodnom uzgoju ili baterijskom uzgoju, gdje se koriste u proizvodnji jaja. Za to vrijeme kosti im postanu lomljive, zbog manjka kalcija koji se oduzima tijelu pri proizvodnji jaja. Kokoši pate od bolesti i poremećaja ponašanja radi stravičnih uvjeta života. Mnoge kokoši umiru jako mlade. 'Sretnice' koje prežive dovoljno dugo, odlaze u klaonicu nakon što im proizvodnja jaja opadne. Prosječna životna dob kokoši u industriji jaja je godina i pol, dok kokoš koja nije iskorištavana može doživjeti i 25 godina.
Jaja iz tzv. slobodnog uzgoja nisu alternativa
47% prodanih jaja u Austriji 2006. godine bilo je iz baterijskog uzgoja. Sredinom 2008. samo još 29%, 1.1.2009. konačno je nastupila zabrana baterijskog uzgoja. Međutim, postotak jaja iz baterijskog uzgoja, koja se koriste u raznim proizvodima (keksima, kolačima, tjestenini itd.), znatno je veći, gotovo 75%. Baš u proizvodima kao što su tjestenina, pekarski proizvodi i gotova jela, još uvijek se masovno koriste uvezena jaja iz baterijskog uzgoja. No, jesu li drugi načini držanja kokoši alternativa?
Jedno od problema kod tzv. slobodnog ili bio uzgoja je što su i dalje povezani s ubijanjem muških pilića. Tko kod riječi 'bio' automatski ne pomisli na idiličnu farmu s 15 kokoši, što odgovara jednoj lijepoj reklami za jaja. Na takvoj farmi nalaze se najviše dva pijetla. Sada smo naravno svjesni odgovora gdje su nestali ostali muški pilići. I pilići iz tzv. bio i slobodnog uzgoja dolaze iz mučnog i bolnog uzgoja. S obzirom na veliku konkurenciju u poljoprivredi, nije moguće izgraditi vlastiti uzgoj i koristiti kokoši koje nesu manje jaja nego ona od konkurencije. Životinje su nakon kratkog vremena toliko istrošene da odlaze u klaonice gdje ih ubijaju, iako bi jedna kokoš mogla živjeti i do 25 godina, a neke kokoši starije vrste mogle bi čak doživjeti i 50 godina.
Apsurdna je činjenica da nas zagovornici industrije jaja uvjeravaju da je baterijski uzgoj bolji za kokoši od tzv. slobodnog uzgoja. Djelomično je broj smrtnih slučajeva kod tzv. slobodnog uzgoja veći nego kod drugih oblika uzgoja. Razlozi su drukčiji higijenski uvjeti, više slobode kretanja, a time i više mogućnosti ozljeda i više borbi. U slobodnom uzgoju smije se držati do 3000 životinja. U prirodnom okruženju grupa životinja koja dijeli neki prostor sastoji se od najviše 50 životinja. Nije niti čudo da su životinje preopterećene takvim stanjem i da dolazi do ozljeda i smrti.
Pravo kokoši
Postavlja se pitanje imamo li mi ljudi uopće pravo iskorištavati životinje za naše svrhe. Znanost sve više dolazi do zaključka da životinje ne treba zbog pripadnosti drugoj vrsti drukčije tretirati, ako imaju nama slične osobine. Kokoši osjećaju strah, bol i ljubav, održavaju socijalne kontakte i međusobno komuniciraju. Zašto se onda ne bismo u ophođenju s njima držali određenih moralnih pravila?
Veganstvo
Kada bi kokoši birale ljudsku prehranu, izabrale bi veganstvo. Samo veganska prehrana jamči da životinja neće imati kratak život pun muka, koji završava preranom smrću, i osigurava da niti jedan mali muški pilić ne mora umrijeti. Sve više ljudi odlučuje se za biljnu prehranu zato ne želi više podržavati industriju jaja.
Jaja i zdravstveni aspekti
Neki pojedinci i institucije naglašavaju zdravstvene koristi konzumiranja jaja. Činjenica je da jaja ne sadrže ništa što se ne može dobiti veganskom prehranom. Problem kod jaja je da su statistički značajno često odgovorna za trovanje hranom. Mogu izazvati alergije, sadrže više od preporučene količine dnevnog unosa kolesterola i mnoge nezdrave zasićene masne kiseline. Američka nutricionistička udruga ADA (American Dietetic Association) iznosi stav da je 'dobro isplanirana veganska i druga vegetarijanska prehrana pogodna za sve stadije života, uključujući razdoblje trudnoće, laktacije, djetinjstva i adolescencije'.
Bez korištenja jaja
Postoje mnoge zamjene za jaja za mnoga područja primjene, u industrijske ili privatne svrhe. Inicijativa Future Food, koja želi proizvode životinjskog podrijetla zamijeniti kvalitetnim biljnim zamjenskim proizvodima, pruža seriju vrhunskih proizvoda, koji se mogu koristiti umjesto jaja. No, nije niti potrebno kupovati posebne zamjene. Postoje različiti načini kako napraviti slana i slatka jela bez upotrebe jaja, o čemu više možete saznati ovdje.
