Bolesti srca i rak

| More
Vodeći uzroci smrti u Hrvatskoj

Vodeći uzroci smrti u Hrvatskoj su bolesti srca i krvnih žila, te rak odnosno karcinom, navodi se u publikaciji 'Zdravstveno stanje i zdravstvena zaštita u Hrvatskoj', koju su u sklopu priprema za reformu zdravstva izdali Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Od bolesti srca i krvnih žila lani je umrlo 26.712 ljudi, što je 53,2 posto od ukupnog broja umrlih, dok je od karcinoma 1999. godine umrlo 11.728 ljudi, odnosno 23 posto od ukupnog broja.

Kod umrlih iznad 65 godina u više od 60 posto slučajeva uzrok smrti su srčane bolesti i moždani udar, dok ih je 20 posto umrlo od malignih tumora. Stopa smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila kontinuirano raste od 1991. godine, pa danas od tih bolesti umire praktički svaka druga osoba, a one su i vodeći uzrok hospitalizacije, kaže se u publikaciji. Smrtnost od karcinoma također je u porastu. Svakodnevno se dijagnosticira 45 novih bolesnika od raka, a umiru 32 osobe, od kojih je 25 mlađe od 75 godina.

Godišnje se pojavi oko 17.000 novih bolesnika od raka, a zabrinjavajuće je i što Hrvatska ima najveći porast umrlih od karcinoma u Europi u posljednjih 20 godina. Kod muškaraca najčešći je rak bronha, pluća i debelog crijeva, a kod žena rak dojke. Treći najčešći uzrok smrti su ozljede i trovanja, četvrti probavne bolesti, a peti bolesti dišnog sustava. Stručnjaci kao glavne razloge lošeg zdravstvenog stanja hrvatskog stanovništva navode štetne životne navike kao što su pušenje, nepravilna prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost i konzumiranje alkohola.

Ističu da se većina kroničnih bolesti može spriječiti prevencijom i promocijom zdravlja, te da je jednako važno rano otkrivanje i pravovremeno liječenje bolesti, kao i primjena moderne tehnologije u liječenju. Znanstvena istraživanja pokazuju da se trećina obolijevanja može spriječiti prestankom pušenja i promjenom u prehrani, te da se trećina bolesti može izliječiti ranim otkrivanjem. Primjerice, 75 do 80 posto slučajeva raka može se spriječiti promjenama navika ponašanja.

Osim toga, stručnjaci upozoravaju da se propisuje prevelik broj lijekova na recepte, te da je prevelik broj specijalističko-konzilijarnih pregleda s upitnim rezultatima na poboljšanje izlječenja i preživljavanje bolesnika. Kao moguće mjere poboljšanja zdravlja stoga predlažu povećanje broja preventivnih pregleda, kako bi se njihov udio u ukupnom broju pregleda s 0,5 posto povisio na pet i više posto.

Ministarstvo zdravstva u tu svrhu planira u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje izraditi paket obveznih preventivnih programa po kojem će se provoditi redovito mjerenje krvnog tlaka i tjelesne težine osiguranika, redoviti godišnji pregledi dojki, razgovori o kontracepciji, te godišnji pregledi debelog crijeva svih muškaraca iznad 45 godina. Ministarstvo zdravstva već je donijelo nacionalni program prevencije kardiovaskularnih bolesti, istaknuvši kao osnovni cilj reforme zdravstvenog sustava prevenciju, unaprjeđenje i promicanje zdravlja, osobito ugroženijih populacijskih skupina.

Mirna Puklin, Hina

Vezane teme

Mrtva prasad [ 23.47 Kb ]Puran [ 33.24 Kb ]

Također pogledajte

Akcije

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting