Stručnjaci o štetnosti petardi
Podršku zabrani petardi dali su i argumentirali stručnjaci iz različitih područja:
mag. psihologije Lea Maričić iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, Centra za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”:
Utjecaj pirotehnike na mentalno zdravlje ljudi
Pirotehnika nije samo velik zagađivač i opasna po zdravlje ljudi i životinja, ona može imati i negativan utjecaj na naše mentalno zdravlje. Iako je većina ljudi svjesna fizičke opasnosti od paljenja vatrometa, emocionalne popratne pojave obično se zanemaruju.
Za ljude koji su preživjeli bilo kakvu pucnjavu vatromet predstavlja velik izazov, a ne znak proslave. Nasumična, glasna eksplozija vatrometa može izazvati zastrašujuću reakciju u ljudi koji pate od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). To je stanje koje se kod nekih osoba razvija nakon što su svjedoci šokantnog, zastrašujućeg ili opasnog događaja poput pucanja, ranjavanja vatrenim oružjem, ratnih zbivanja i sl. Iako glasni zvuk vatrometa može i sam potaknuti traumatična sjećanja, obično je nepredvidivost eksplozije ono što aktivira uzbuđenje ili simpatički živčani sustav. U nekih pojedinaca s PTSP-om vatromet može biti okidač za panični napad. Buka od vatrometa može uzrokovati nemir pa i strah, posebno jer vatromet može zvučati kao pucnjava čak i osobama koje to nikada nisu proživjele. Buka također može uzrokovati zujanje u ušima (tinitus), čak i gluhoću u male djece ili pogoršati živčano stanje. Osobe koje pate od anksioznosti, mala djeca i osobe s autizmom osobito su osjetljive na iznimno glasne zvukovne podražaje poput petardi. Mogu reagirati pojačanom anksioznošću, razvijanjem fobije, napadajem panike ili izbjegavanjem situacije i mjesta u kojoj su to doživjeli , te posljedično imati otežano svakodnevno funkcioniranje.
Zabranom bismo pokazali kako brinemo za okoliš, za našu djecu, za životinje i sve ljude koji žele miran i siguran život.
mag. psihologije Helena Tomljenović, doktorandica javnog zdravstva s dugogodišnjim iskustvom u kliničkom radu s različitim osobama uključujući djecu i ratne veterane:
Naglašavam da su štetne posljedice upotrebe pirotehničkih sredstava mnogobrojne, a u pozadini toga stoje i jasni biološki i psihološki mehanizmi. Naime, nagli i neočekivani događaji odnosno podražaji, pa tako i nagli i neočekivani zvukovi kao što su pucnjevi petardi, gotovo univerzalno uzrokuju osjećaj straha u ljudi i životinja. Tako su već male bebe osjetljive na ovakve vrste podražaja i pokazuju jasne reakcije neugode. Razlog tome je što im je živčani sustav tek u razvitku te ne mogu interpretirati i ne mogu se nositi s određenim senzornim podražajima, kao što je neočekivan zvuk.
Osim subjektivnog osjećaja nelagode, strah općenito uključuje i niz tjelesnih odnosno bioloških odgovora – imunoloških, hormonalnih i neuroloških, koji dovode organizam u stanje pripravno za takozvanu reakciju bijega ili borbe. Općenito govoreći, dugoročno ili intenzivno izlaganje takvim situacijama može ostaviti trajne posljedice te je temelj razvitka posttraumatskog stresnog poremećaja, ali i različitih tjelesnih bolesti.
Osim toga, brojni nesretni slučajevi pri kojima su korisnici pirotehnike zadobili tjelesne ozljede isto tako mogu predstavljati intenzivan životni stres te je takvim osobama redovito potreba podrška zdravstvenih psihologa kako bi se prilagodile na tjelesni invaliditet.
Sveukupno, smatram da različite štetne posljedice uporabe pirotehničkih sredstava daleko premašuju trenutak neposredne zabave te podržavam potpunu zabranu korištenja pirotehničkih sredstava.
S tiskovne konferencije 4. veljače 2020. u Europskom domu:
Dr. vet. med. Tatjana Zajec, voditeljica Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba u Dumovcu, dovela je sa sobom kujicu Emu iz Skloništa. Rekla je da grad Zagreb, kao najveći grad, ima i najveće sklonište te prima i najviše pasa i mačaka; prošle godine primili su ih više od 1300. Brojne od tih životinja dolaze ranjene, u jako teškom i fizičkom i psihičkom sranju. Opisala je da se svake godine posebno pripremaju za drugu polovicu prosinca, s obzirom na to da imaju info centar koji radi skoro bez prestanka, a pozivaju i sve druge veterinarske organizacije da se pripreme i prime svaku životinju. Međutim, to su tako veliki brojevi životinja da je to teško povjerovati jer ljudi ne mogu držati pod kontrolom svoje životinje.
Čula je da neki smatraju da kućni ljubimci trebaju proći treninge i naučiti se živjeti u gradu, no što se tiče ponašanja životinja, postoji nešto što se zove rana socijalizacija štenaca i ona traje samo nekoliko prvih mjeseci. Ako se u to vrijeme psi ne naviknu na užasno glasne zvukove, onda je to potpuna propast i ostatak života životinje se boje i grmljavine, a kamoli ne petardi. Osobno je, nažalost, svjedočila tome da životinje završe mrtve. Dolazile su u ambulantu cijele obitelji sa svojim psom i molile veterinare da spase psa, iako je on već bio mrtav. Iako im veterinari to kažu, oni uopće ne mogu pojmiti što se dogodilo jer kućni ljubimci su ljudima članovi obitelji. Ne mogu vjerovati da je jedan pucanj uspio uzrokovati toliku ogromnu štetu njihovoj obitelji. Na kraju je rekla da su i oni kao sklonište i Grad Zagreb dali podršku promjeni Zakona te se nadaju da će taj Zakon biti i bolji i da će se zauvijek zabraniti svako pucanje i bilo kakva šteta koja se čini i ljudima i životinjama.
S tiskovne konferencije 4. veljače 2020. u Europskom domu:
Dr. vet. med. Lea Kreszinger, predsjednica Odjela veterinara male prakse Hrvatske pri Hrvatskoj veterinarskoj komori, predstavnica veterinara male prakse Hrvatske pri europskoj federaciji FECAVA i svjetskoj organizaciji veterinara male prakse WSAVA, na početku je rekla da pozdravlja inicijativu za zabranu petardi. Navela je da je nevjerojatno da danas, u vrijeme kada se društvo senzibilizira za ljude i životinje, mi raspravljamo o tome treba li dati djeci u ruke petardu i treba li sve te životinje plašiti. Dok su kontinenti zahvaćeni vatrom, mi razmišljamo hoćemo li dopustiti upotrebu eksplozivnih sredstava kojima će rukovati neuki ljudi.
Rekla je da, sa strane struke, veterinari su najviše izloženi upitima građana i traumama životinja u vrijeme novogodišnjih blagdana, ali i u ostalo vrijeme kada su, najčešće djeci, dostupna pirotehnička sredstva. To je najčešće nešto što oni definitivno osjete kroz posao. Istaknula je da to nisu samo slučajne traume i ozljede, nego i ozljede namjerno nanesene životinjama gurajući petarde u njihove otvore od kojih se umire. To su za životinju traume za cijeli život, ako preživi.
Opisala je da ima priliku raditi u 24-satnoj službi u novogodišnjoj noći, To je noć kada kreću pozivi od 17 h popodne i ne staju do nakon ponoći, gdje su ljudi u panici i ne znaju pomoći životinjama kako da se umire i kako da same sebe ne ranjavaju. Rekla je da je teško prenijeti iz prakse bespomoćnost i skrbnika i životinja u takvim situacijama. Na kraju je rekla da, uime svih veterinara, Odjel veterinara male prakse Hrvatske pri Hrvatskoj veterinarskoj komori podržava ovu inicijativu i želi da se zabrane eksplozivne naprave i njihova uporaba.
S tiskovne konferencije 4. veljače 2020. u Europskom domu:
Dipl. ing. biol. Vedran Lucić, biolog i ornitolog iz udruge BIOM, na početku je rekao da mu je kao biologu malo nezamislivo govoriti o pticama i prirodi kada već postoje toliki razlozi za zabranu petardi iz perspektive ljudi, posebno djece, da se propisi promijene.
Rekao je da su ptice u gradovima najčešće jedine divlje vrste koje ljudi susreću u svakodnevnom životu. Kada se bacaju petarde u bilo koje doba godine, a posebice zimi, zima je već ionako doba godine koje svojoj težinom i vremenskim uvjetima smanjuje brojnost divljih životinja. Bacanjem petardi mi još više otežavamo i pticama i drugim divljim životinjama te dovodimo do njihova iscrpljivanja i uznemiravanja. Opisao je da se događa da ptice koje su našle već negdje zaklon gdje će prenoćiti, buku petardi povezuju s olujom i teškim vremenskim neprilikama. Zato kreću sumanuto letjeti i sudaraju se sa zgradama, pogotovo u gradovima gdje ima puno staklenih zgrada. Sljedeće jutro posvuda imamo mrtve ptice.
Istaknuo je da smo, zbog nekakvih naših 15 minuta zabave, odlučili dodatno otežati već samo po sebi teško doba godine za životinje koje su ionako već ugrožene. Natjerali smo ih da noć, umjesto za odmor, provedu tražeći zaklon za kojega je upitno hoće li ga opet pronaći jednom kada se dignu usred noći i, na kraju krajeva, dodatno smo ih iscrpili. Podsjetio je da većina naših gradskih ptica ima desetak grama. Kada one moraju provesti usred noći sat vremena leteći okolo, a da je to sat vremena ukazuju istraživanja o tome što se događa s pticama u novogodišnjoj noći, kada se ne mogu nahraniti, to je za njih strahovit problem.
S tiskovne konferencije 4. veljače 2020. u Europskom domu:
Mag. psihologije Ella Selak Bagarić, psihologinja iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, na početku je rekla da je ovih dana jako sretna i ponosna na Hrvatsku jer su sva relevantna ministarstva dala podršku ovoj zabrani. Istaknula je da imamo priliku sada pokazati koliko smo osjetljivi na potrebe onih koji su najranjiviji. Dakle, svjesni smo posljedica i rizika i da ono što je nekome 15 minuta zabave kod nekog drugog izaziva strah. Rekla je da je pitanje jesmo li spremni kao društvo, zbog svoje zabave, biti toliko bešćutni za potrebe drugih. Upozorila je i da, kao psiholog koji radi s djecom, može reći da ovo nije pitanje samo akutnih reakcija i trenutnih posljedica. Često čujemo da su djeca ogledalo društva i djeca odrastaju pod utjecajem poruka koje vide iz svoje okoline, od svojih prijatelja i roditelja, pa i zakonskih okvira. Dijete se sasvim sigurno nije rodilo s potrebom da baci petardu, nego je to vidjelo u svojoj okolini. Petarde nisu igračke i ako doista želimo odgovorne mlade i odgovorno društvo, sada je potez na nama. Dakle, ako želimo odgovornu djecu, moramo pokazati da smo spremni odreći se nečega što izaziva toliku patnju i nosi toliko rizika. Dodala je da sva znanstvena istraživanja pokazuju da socijalna neosjetljivost utječe na razvoj rizičnog i problematičnog ponašanja djece i mladih. Spomenula je primjer da je prije nekoliko minuta lupio prozor i svi su se uplašili i okrenuli. Pozvala je da si svatko zamisli da je sam, da nije negdje na suhom i sigurnom, koliko bi to straha izazvalo kod njega. Zaključila je da nije samo pitanje je li se uplašio kućni ljubimac, je li dijete imalo ozljedu, već je važno da ne razmišljamo samo o svojoj ugodi i zabavi, nego i u kojem smjeru želimo ići kao društvo.
S tiskovne konferencije 4. veljače 2020. u Europskom domu:
Dr. med. Dijana Staver, spec. psihijatar iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, izjavila je da s aspekta mentalnog zdravlja, štetnim posljedicama korištenja pirotehnike posebno su izloženi djeca i osobe starije životne dobi. Većina reagira sa stresom kada čuje iznenadni jaki zvuk. Osoba će se uplašiti čak do razine da joj treba brza pomoć psihologa ili čak liječnika psihijatra. Kod nekoga se može razviti strah od jakih zvukova koji se kasnije neće vezati samo na zvuk petardi, nego se uplaši i od npr. Gričkog topa. Također, kućni ljubimci mogu stradati i smrtno od pirotehnike, a oni su članovi obitelji. Ljudi su izloženi onda tugovanju zbog smrti člana obitelji. Navela je da se tjelesna povreda zbog pirotehnike može kod senzibilnih pojedinaca razviti u civilni PTSP. Zaključila je da uporaba pirotehnike može imati dalekosežne posljedice s aspekta mentalnoga zdravlja.
S tiskovne konferencije 4. veljače 2020. u Europskom domu:
Prim. doc. dr. sc. Vanja Slijepčević Saftić, dr. med., subspecijalist dječje neurologije iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, na početku je rekla da postoji neprijeporna volja našega društva da se na neki način okrene rješavanju problema. Ako je uključeno sedam ministarstava, onda znamo da je njima stalo. Navela je da zato misli da treba uhvatiti trenutak kada je društvo dovoljno senzibilizirano jer je senzibilizacija dugotrajan proces.
Ukazala je da, i nakon skoro 30 godina od početka hvalevrijedne akcije „Mir i dobro”, još uvijek imamo problem. Problem se sastoji u tome da svake godine (nasreću, dosad nismo imali smrtne slučajeve) 20-ak do 30 djece bude ozlijeđeno tijekom blagdana. Upozorila je da je to problem kada promatramo kumulativni učinak – ako računamo relativno mali broj ozljeda djece u usporedbi s ranijim godinama, za 10 godina to je 70 teško ozlijeđene djece! Time što smo im dali petardu u ruku, uzeli smo im pravo na najbolje moguće odrastanje jer nismo brinuli o njima. Uzeli smo im na neki način budućnost u jednom širokom kontekstu demografije. Uzeli smo potencijal od 70 djece da budu najbolji koliko su mogli biti jer su ostali bez šake, prstiju, gluhi, nagluhi, bez jednog oka… Ili su ostali sa značajnim emocionalnim poremećajima, posttraumatskim stresnim poremećajem koji možda neće biti prepoznat pa će takva djeca izgraditi značajna mentalna odstupanja koja će ih značajno limitirati za cijeli život. Istaknula je da tjelesne ozljede nisu samo broj, nego prate svakog pojedinca. Svako dijete nakon ozljede ima svoju osobitu priču i nikada neće biti ono o čemu je maštalo jer će biti uskraćeno invalidnošću. To je ono o čemu moramo razmišljati. Na kraju, izjavila je da su fotografije i videa hvalevrijedni jer nekada moramo brutalnim slikama pokazati kolika je ozbiljnost problema. Pohvalila je akciju za zabranu petardi i zaključila da idemo dalje, a da su stručnjaci na strani zabrane petardi!
S tiskovne konferencije 4. veljače 2020. u Europskom domu:
Ivica Turić, glavni tajnik Zajednice udruga hrvatskih branitelja liječenih od posttraumatskog stresnog poremećaja RH (ZUHBL PTSP RH), odmah je napomenuo da za neke rat još uvijek nije gotov, trauma ostaje. Kroz radionice branitelja gdje su prisutni i psihijatri često se provlači i ta situacija da oni doživljavaju traume prilikom eksplozije i pucnjave. Imaju slučajeve da su ljudi znali, kada opali Grički top, zalegnuti. Rekao je i da se mogu poistovjetiti sa životinjama. Mnogi od njih imaju kućne ljubimce i znaju da se izuzetno boje i da su moguće i katastrofalne posljedice zbog pucanja. I oni kao udruga, kao i Ministarstvo branitelja, podržavaju inicijativu za zabranu petardi.
S tiskovne konferencije 4. veljače 2020. u Europskom domu:
Ljerka Kopričanec Matijevac, načelnica Učilišta vatrogastva Hrvatske vatrogasne zajednice, rekla je da trebamo reći NE petardama i pirotehničkim sredstvima jer osim uznemiravanja ljudi i životinja, petarde su čest uzročnik nastanka požara. Kada požari nastanu u božićno doba, umjesto da vatrogasci jednako tako proslave doček Božića i Nove godine, moraju izlaziti na intervencije. Vatrogasci također moraju spašavati i životinje koje se zbog buke petardi uplaše, pobjegnu i zavuku na nepristupačna mjesta. Moraju ih vaditi iz jama, cijevi, s drveća. HVZ ima dugi niz godina edukacije djece u vrtićima i osnovnim školama u kojima u sklopu edukacije o zaštiti požara djecu uče o tome da korištenje petardi nije dobro za njihovo zdravlje, a da stradavaju i njihovi kućni ljubimci. Djeci treba osvijestiti da korištenje petardi ne znači veselje i proslavu, nego nešto ružno i da ih ne bi trebalo koristiti.
Jelena Kallay, savjetnica za životinjsko ponašanje i certificirani kliker trener:
Kao savjetnica za ponašanje životinja i certificirana kliker trenerica za pse, mogu reći da je psima kvaliteta života u razdoblju ispucavanja pirotehnike svakako jako smanjena jer im svaka šetnja izaziva teror. Tada nemaju priliku obaviti nuždu na miru, prošetati se, poigrati i pronjuškati. Isto vrijedi i za njihove skrbnike – cijela obitelj zna biti u stresu jer su i za njih te šetnje traumatične. No za neke pse strah ne prestaje povratkom iz šetnje u njihov dom jer buka i tamo dopire, pa se takav pas skriva, trese, često ne želi jesti, ne funkcionira normalno. Za psa je takva buka potpuno strana, nepredvidiva i alarmira ga na opasnost. Tijelo je tada stalno u stanju pripravnosti na bijeg, odnosno tijelo konstantno pokušava preživjeti (sakriti se od opasnosti), što nije prirodno stanje. Pas može i oboljeti kada je izložen dugotrajnom stresu. Svi uključeni su zbog toga tužni, ljuti, frustrirani i u tom trenutku nemoćni. Postoje načini da se psu olakša taj period, no to je jako individualno te zahtijeva dosta truda i eksperimentiranja od strane skrbnika. Ponekad psi moraju piti jače medikamente za smirenje, a neki nažalost i umru jer je strah prevelik. Zato potpuno podržavam zabranu petardi tijekom cijele godine! Predlažem da se prodaja ostale pirotehnike, koja također šteti psima, ograniči na razdoblje od 29. do 31. 12., a upotreba samo na Silvestrovo kasno poslijepodne do tri sata poslije ponoći 1. 1.
Udruga ravnatelja predškolskih ustanova Grada Zagreba
Vladimira Filakovca 2, Zagreb
Dječji vrtić “Srednjaci”
Vladimira Filakovca 2, Zagreb
Zagreb, 03.02.2020.
Predmet: Podrška potpunoj zabrani uporabe eksplozivnih sredstava
U predškolskim ustanovama Grada Zagreba svakodnevno boravi oko 32.000 djece, na 225 lokacija. U redoviti program i druge programe uključeno je ukupno 8.720 djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djeca s teškoćama u razvoju, darovita djeca te djeca sa zdravstvenim teškoćama) od kojih je oko 1.000 s težim teškoćama u razvoju s rješenjem Jedinstvenog tijela vještačenja. Programi se provode u svim gradskim dječjim vrtićima.
Kapacitete gradskih dječjih vrtića nadopunjuje 68 vjerskih i privatnih dječjih vrtića s 4.876 – ero djece.
Predškolske ustanove Grada Zagreba rade tijekom cijele godine pa tako i oko Božićnih i novogodišnjih blagdana, (na Badnjak i Staru Godinu).
Svake godine smo svjedoci intezivne uporabe eksplozivnih sredstava u blizini predškolskih ustanova, što uvelike remeti nesmetan boravak djece. Poglavito se “pucnjave” događaju i u periodu popodnevnog odmora djece, (od 12.00 do 14.30 sati), jer se vrtići u pravilu nalaze u blizini škola.
Posebno teško takve pucnjave podnose djeca s težim teškoćama u razvoju, kojih je 1.000 u gradskim vrtićima.
Ravnatelji predškolskih ustanova Grada Zagreba, stručni tim i odgajatelji vrtića “Srednjaci” podržavaju zabranu prodaje, nabave, posjedovanja i uporabe za osobne potrebe petardi i redenika kategorija F2 i F3 tijekom cijele godine.
Smatramo da bi društvo 21. stoljeća trebalo napraviti “iskorak” iz nekih davnih tradicija, kao što je slavljenje uz pucnjavu i okrenuti se modernim tehnologijama, (poput korištenja laserskih zraka), koje nisu štetne za okoliš i za najranjivije skupine: djecu, teške bolesnike, starije ljude, osobe oboljele od PTSP-a te domaće i divlje životinje.
Lidija Janeš, dipl.ped.
Ravnateljica vrtića “Srednjaci”
Predsjednica Udruge ravnatelja
predškolskih ustanova Grada Zagreba
Objavljeno: veljača 2020.
![Tiskovna konferencija - petarde [ 366.00 Kb ]](/data/image_3_14129.jpg "Tiskovna konferencija - petarde [ 366.00 Kb ]")
