Zapisnik XXVII.
Zapisnik XXVVII.
Datum: 14. rujna 2021. u 19 sati
Mjesto: online, putem aplikacije ZOOM
DNEVNI RED
- Pravilnik o opasnim psima i problem borbi pasa
- Pravilnik o hotelima za životinje
- Kampanja 'Za Hrvatsku bez pasa na lancu'
- Zbrinjavanje napuštenih mačaka i registracija mačjih hranilišta
- članarina
- razno
Prisutni:
- Prijatelji životinja – Luka Oman, Koraljka Petrinović
- Pobjede – Lucija Baraban
- Merida – Koraljka Kociančić
- Rea – Ranka Kahlina
- Lajka – Marina Ferenčić
- Šibenske šape – Ante Cigić
- Šape u srcu - Iva Kunac
- Novogradiške njuške – Saša Stojić
- ZEU Prijatelji životinja – Aleksandra Hampamer
- Noina arka – Jasna Šteković
- Šapama od srca – Leticija Babić
- Didona – Tatjana Zajec
- Prava Šapa – Paula Kiš, Katarina
- Animalex – Tanja Jelaš
- Nikica – Josip Jukić
Zapisnik sastanka:
Luka Oman pozdravio je sve prisutne te se krenulo s četvrtom točkom dnevnog reda.
Zbrinjavanje napuštenih mačaka i registracija mačjih hranilišta
Luka Oman izvijestio je udruge o dosadašnjim sastancima i razgovorima s Ministarstvom poljoprivrede te nastojanju Prijatelja životinja da se zakonski propiše obaveza mikročipiranja mačaka što je Ministarstvo odbilo kao što nije prihvaćen niti prijedlog da se uvede obveza mikročipiranja mačaka iz uzgoja. Prijatelji životinja uspjeli s dogovoriti s Ministarstvom da će se uvesti zakonska odredba obaveznog upisivanja mačaka u Upisnik kućnih ljubimaca Lysacan.
Nakon toga predana je riječ Pauli Kiš iz udruge Prava šapa koja je prezentirala problematiku i iskustva prilikom registracije i održavanja hranilišta za mačke. Istaknula je kako se prilikom registracije i održavanja registriranih hranilišta javljaju tri problema. Prvi problem je percepcija građana koji misle da će udruga osigurati i hranu i veterinarske usluge i održavanje hranilišta. Drugi problem je ljudstvo, tj. nemogućnost pronalaska dovoljnog broja ozbiljnih volontera koji će voditi brigu i održavati hranilište i brinuti da na hranilištu uvijek bude vode, hrane te da bude primjerene čistoće. Treći problem su financije potrebne za izgradnju hranilišta jer izrada kućice prema propisanim uvjetima u Pravilniku košta 400-500 kn samo materijal ako ih udruge sam rade, a na hranilištu ih može biti maksimalno tri kućice. Predložila je da se Pravilnikom propiše da se udruge koje krenu u proces registracije financiraju troškovi izrade 3 kućice (1.500 kn) te da imaju obvezu realizirati hranilište u roku 2 mjeseca (60 dana).
Paula je dodatno istaknula problematiku sterilizacije slobodnoživučih mačaka koje se mogu realizirati besplatno ili povoljnije preko Prijatelja životinja jer je u Dumovcu vrijeme čekanja na termin u prosjeku dva mjeseca što je predugo jer se u tom vremenu mačke razmnožavaju te je predložila da se poveća kapacitet, tj. broj veterinara koji rade kastracije i da se dogovori s nekoliko veterinarskih ambulanti određeni broj kastracija koje će Grad financirati kako bi se mogla kontrolirati populacija slobodnoživučih mačaka. Predloženo je da se dogovori određeni broj kastracija u veterinarskim stanicama kako bi se povećao broj kastracija i zaustavio negativan trend, tj. povećanje populacije slobodnoživučih mačaka. Predložila je dogovor s ambulantama na raznim područjima, po jedna barem na istočnom, zapadnom i južnom području Grada kako bi se izbjegao dodatni problem transporta mačaka zbog dislociranosti Dumovca.
Tatjana Zajec iz udruge Didona napomenula je da Grad Zagreb ima gotove kućice i da su namijenjene za podjelu udrugama koje registriraju hranilišta. Dogovoreno ja da će Prijatelji životinja provjeriti kako udruge mogu aplicirati za dobivanje istih od Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo. Istaknula je kako kod kastracije skrbničkih mačaka koje idu direktno ili preko prijava za povoljnije kastracije preko Prijatelja životinja zna biti problem jer građani ne dođu na dogovorene termine te smatra da bi sustavna kastracija trebala ići preko udruga jer su one svjesne važnosti poštivanja dogovorenih termina.
Luka je izvijestio kako se na KRS-u razgovaralo o programu kontrole populacije mačaka te da će se na idućem sastanku to biti tema sastanka. Program, iako nije zakonska obveza, bi obuhvatio problem nedostatka skloništa za mačke, slobodnoživuće mačke, program 'uhvati-kastriraj-vrati', hranilišta za mačke i procedura njihove registracije – tko osigurava kućice, koji su problemi i sl. To bi bilo podijeljeno sa gradskim četvrtima i da grad ili četvrti stanu i financijski kako bi se osigurala sredstva za održavanje hranilišta.
Kada Grad Zagreb napravi i prihvati program kontrole populacije mačaka, usvojeni program će se poslati svim KRS-ovima kao primjer kako se može rješavati populacija mačaka. Zaključeno je da se napravi poseban sastanak na temu mačaka koji bi rezultirao prijedlogom programa populacije mačaka koji bi obuhvaćao konkretne podatke, procedure i prijedloge rješenja koji bi se predložio Gradu.
Luka je istaknuo da povoljnije i besplatne kastracije vrijede za cijelu Hrvatsku i pozvao udruge da se jave te da će se pokušati postići dogovor sa lokalnim veterinarima za zahvat. Tatjana je istaknula kako Grad ima u planu izgradnju skloništa za mačke. Kapacitet bi bio 120 mačaka što je premalo te je Tatjana istaknula da će tražiti barem tri puta veći. Nakon toga krenulo se na sljedeću točku dnevnog reda.
Pravilnik o opasnim psima i problem borbi pasa
Luka Oman istaknuo je kako se u javnosti pojavilo puno dezinformacija i o samom pravilniku i o prijedlogu pravilnika
Udrugama je dana detaljna i jasna argumentaciju PŽ-a vezano za pravilnik koja se nalazi na poveznici: https://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=4290
i objave za medije:
30.08.21. Ne želimo nekontrolirano razmnožavanje pasa s velikom snagom ugriza
25.08.21. Psi se kastracijom i socijalizacijom štite, a ne stigmatiziraju
Istaknuo je da se pravilnikom nikoga ne proglašava opasnima već opasni postaju oni koji ugrizu, pit pull terijeri su moguće opasni psi zbog mjera koje ih štite, a ostale nabrojene pasmine ne spadaju u niti jednu kategoriju već se za njih i zbog njih propisuje preventivna mjera kastracije. Naveo je primjer kako je Pravilnik puno pit bullova zaštitio, te naveo primjer romskih naselja iz kojih je Aleksandra spasila pit bullove jer je prema Pravilniku smjela oduzeti te pse i spasila ih od borbi. Pravilnikom se želi spriječiti, a ne liječiti problem moguće opasnih pasa jer time će biti manje potrebe za zbrinjavanja tih pasa. Križancima moguće opasnih pasmina se stavlja obveza kastracije baš zbog veličine i snage ugriza. Prilikom propisivanja je gledano da su iz nekontroliranog uzgoja psi veći problem jer su obično neželjeni tako da je za njih propisana kastracija kako bi se zaustavilo nekontrolirano razmnožavanje i psi koji onda padaju na teret udruga i skloništa.
Naglasio je i da nova odredba u prijedlogu Pravilnika želi spriječiti da ne nastradaju psi ako vlasnik ne želi izvršiti svoje obveze, nego im se pas oduzima i na njegov teret pas prolazi socijalizaciju i naređene mjere. Pozvao je udruge da prouče prijedlog Pravilnika jer je dosta dezinformacija izašlo u javnost te da se jave za dodatna objašnjenja. Naglasio je da cilj Mreže nije da se slažemo svi oko svih stvari nego glavne tri točke koje su navedene u pristupnici, a ove ostale su predmet rasprave tako da se udruge pozivaju da se jave i uključe u konstruktivnu raspravu.
Zaključio je kako se Pravilnikom pokušava pomoći životinjama te da su preventivne mjere usmjerene na dobrobit životinja jer su u konačnici puno korisnije od saniranja posljedica. Javna rasprava je završena, preko 70% javnost podržava preventivne mjere. Zbog raznih dezinformacija će Pravilnik ići na ponovno razmatranje, no da vjeruje da preventivne mjere neće biti izmijenjene ili odbačene. Zatim se prešlo na novu točku dnevnog reda.
Pravilnik o hotelima za životinje
Luka je istaknuo da je Pravilnik iznimno loše napisan i da nažalost nije bilo gotovo nikakve javne rasprave o njemu te da će najvjerojatnije zaživjeti u ovom obliku.
Udruge su pozvane da prouče argumentaciju Prijatelja životinja na Pravilnik te objavu za medije.
Luka je istaknuo glavnu zamjerku, a to je da nisu propisani uvjeti koje ti objekti moraju ispunjavati što je nepravedno i prema životinjama koje će tamo boraviti i prema udrugama i skloništima kojima su uvjeti propisani te ih se moraju pridržavati. Zbog bojazni da bi se zbog profita moglo zloupotrebljavati nepropisani minimalni prostor za pojedinog psa uloženi su napori da se to uvrsti u Pravilnik, ali je povjerenstvo sve odbilo.
Nevezano za temu odgovorio je na pitanje zašto Ministarstvo ne kažnjavaj JLS-ove zbog neprovođenja Zakona o zaštiti životinja. Naveo je kako veterinarska inspekcija više nije pod Ministarstvom nego Državnim inspektoratom te da nemaju nadležnost to raditi, no da treba prijavljivati Veterinarskoj inspekciji i inzistirati na sankcioniranju.
Nacionalna kampanja „Za Hrvatsku bez pasa na lancu”
Luka Oman istaknuo je kako trebamo biti glasni kako bi se tema zadržala u javnosti te došlo do pokretanja izmjene Zakona o zaštiti životinja. Naglasio je kao se moraju poduzeti nove aktivnosti i dopisi i Ministarstvu i Vladi i medijima, naći poznate osobe koji će podržati kampanju. Prijatelji životinja dati će Ministarstvu dodatne razloge za izmjenu Zakona poput zabrane držanja tigrova, regulacije držanja egzotičnih životinja i slično jer će više razloga za izmjenu Zakona pomoći da se krene u izmjenu i donese zabrana držanja pasa na lancu.
Izvijestio je kako je Ministarstvo poslalo upitnike JLS-ovima i JRS-ovima te će na osnovu rezultata napraviti analizu te dati mišljenje da li da se ide u izmjenu Zakona.
Rezultati prikupljenih odgovora JLS pokazuju da većina podržava potpunu zabranu držanja pasa vezanih. Odgovori JRS-a pokazuje da velika većina podržava potpunu zabranu držanja pasa vezanih.
Luka je pozvao udruge da daju prijedloge za daljnje akcije, performanse, podrške i sve ostalo što misle da bi rezultiralo pokretanjem izmjene Zakona. S time se zaključila ova točka dnevnog reda te se krenulo na sljedeću.
Članarina
Luka je vezano za članarine naglasio kako je članarina obavezna, ali je iznos dobrovoljan te da će se sva sredstva koja se prikupe utrošiti za zajedničke projekte ili materijale. Udruge su zamoljene da uplate članarinu prema mogućnostima te se zahvalilo svim članicama koje su članarinu već uplatile.
Podaci za uplatu članarina:
PRIJATELJI ŽIVOTINJA PODRAČUN MREŽA: HR9524020061500072860
opis plaćanja: DONACIJA ZA RAD MREŽE (IME UDRUGE)
Razno
Članicama je Luka predstavio rezultate JLS upitnika o provedbi ZZŽ te kako je prikupljeno do sada odgovore od 542 od 556 (14 nije) JLS-a. Nakon što se prikupe preostali odgovori krenut će se u analizu i napraviti prezentacija prikupljenih rezultata koji će pokazati aktualno stanje u RH. Podaci će biti korisni i udrugama, i JLS-ovima i Ministarstvu te KRS-ovima u daljnjem radu te će apostrofirati probleme te točke na koje se mora uložiti dodatni napor kako bi se provele. Prijatelji životinja će djelovati i prema svakom pojedinačnom JLS-u te s obzirom na rezultate upitnika ukazati što i kako mogu provesti u djelo ili savjetovati najbolji način za poboljšanje pojedinih programa.
Koraljka Petrinović, koordinatorica Mreže, prezentirala je zanimljivosti rezultata do sada prikupljenih odgovora:
• važno je da JLS-ovi osiguraju subvencije ili financiranje programa kastracije slobodnoživućih mačaka jer ih 80% ne subvencionira/financira te skrbničkih pasa i mačaka jer čak 73% ne osiguravaju sredstva za te programe
• 53% jedinica lokalne samouprave nisu odlukom propisali trajnu sterilizaciju kao način kontrole razmnožavanja skrbničkih (vlasničkih) pasa i mačaka
• čak 44% jedinica lokalne samouprave nisu napravile kontrolu mikročipiranja
• 27% JLS planira osnovati sklonište (samostalno ili u suradnji s drugim JLS ili udrugom)
• 34% nema pristup Lysacanu
• 11% još nije donijelo Odluku o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca
Napomenula je da je puno posla ispred nas i da će Mreža kontinuirano vršiti pritisak kako bi se ZZŽ provodio na području cijele Hrvatske, no da su rezultati već vidljivi u usporedbi s prijašnjim godinama.
Luka je nakon toga je prezentirao letak 'Psi i mačke traže odgovornost svih nas' koji su Prijatelji životinja u suradnji s Udrugom gradova napravili te poslali svim jedinicama lokalne samouprave kako bi ih otisnuli i podijelili uz komunalne uplatnice te tako educirali stanovništvo o odgovornosti i potrebnoj skrbi koju moraju osigurati svom kućnom ljubimcu.
Napomenuo je da je u pripremi brošura na temu kastracije koja će biti distribuirana svim jedinicama lokalne i regionalne samouprave kako bi potaknula planiranje i provođenja programa kastracije kao preventivne mjere za smanjenje napuštenih životinja.
Na samom kraju sastanka je predstavljena nova članica Mreže te su udruge iznijele pozitivne vijesti vezano za svoj rad što je bilo vrlo korisno i nadahnjujuće slušati.
Zaključeno je kako će osim posebnog sastanka vezano za tematiku zbrinjavanja mačaka i hranilišta za mačke organizirati i sastanak na temu skloništa jer su neke udruge već u procesu izgradnje i registracije, a mnoge razmišljaju ili kreću u realizaciju.
Dodatno, dogovoreno je da kao tema idućeg sastanka Mreže budu volonteri i donatori te će udruga Pobjede, kao jedna od najuspješnijih na tom polju, pripremiti prezentaciju i svoja iskustva u radu.
Sastanak je završio u 21:50 sati.
Zapisničarka: Koraljka Petrinović
