Još jedna neugodna istina
Film i knjiga Ala Gorea, Neugodna istina (An Inconvenient Truth), doživjela je brojne komentare. Njegov hvalevrijedan projekt je bitna poruka o vitalnom problemu globalnog zatopljenja. Svi moramo obratiti pozornost.
Ako to nismo već prije shvatili, sada znamo da zagrijavamo naš planet do uzbunjujuće razine s mogućim katastrofalnim posljedicama. Godina 2005. bila je najtoplija zabilježena godina. Zamislite pregrijan automobil ili raskuhan ručak. Sada to zamislite u planetarnim razmjerima.
Udruge, organizacije i institucije slažu se da je globalno zatopljenje možda najozbiljnija prijetnja našem ugroženom planetu. Izvješće Pentagona tvrdi da bi klimatska promjena u obliku globalnog zatopljenja 'trebala biti uzdignuta sa znanstvene rasprave na zabrinutost o nacionalnoj sigurnosti SAD-a', više čak i od terorizma.
Učinci globalnog zatopljenja nisu hipotetički: valovi već brišu preko otoka u Južnom Pacifiku, obalni gradovi i niskozemne države trpe ozbiljne poplave, ekstremni vremenski uvjeti kao što su uragani pojačavaju se, polarne ledene kape i ledenjaci se tope, polarnim medvjedima i drugim vrstama prijeti izumiranje, bolesti se lakše šire, gomilaju se podbacivanja uroda. Stojimo na rubu ponora.
Mnoge ljudske aktivnosti pridonose globalnom zatopljenju. Među najvećim pridonositeljima globalnom zatopljenju su proizvodnja električne energije, putnički promet i druga vozila, prevelika potrošnja, međunarodni transport, sječa šuma, pušenje i militarizam (vojska SAD-a, primjerice, najveći je svjetski potrošač nafte i najveći svjetski zagađivač).
Ono što mnogi ne znaju je da proizvodnja mesa također znatno povećava svjetsko zagrijavanje. Farme krava proizvode milijune tona ugljičnog dioksida i metana godišnje, dva glavna staklenička plina koji zajedno čine preko 90% stakleničkih emisija znatno pridonoseći 'globalnom prženju' (ono što se eufemistički naziva 'globalno zagrijavanje'). Doista, prema Programu za okoliš UN-a, poglavlje o klimatskim promjenama, 'Postoji snažna poveznica između ljudske prehrane i emisija metana od strane farmskih životinja'. Izvješće o stanju svijeta 2004. je još preciznije kad govori o vezi životinja uzgojenih za meso i globalnog zagrijavanja: 'Naduta stoka koja se podriguje ispušta 16% godišnje svjetske proizvodnje metana, snažnog stakleničkog plina'. Također u izdanju 'Svijeta fizike' iz srpnja 2005. stoji: 'Životinje koje jedemo ispuštaju 21% ukupnog ugljičnog dioksida koji se pripisuje ljudskim aktivnostima'. Jedenje mesa izravno pridonosi ovoj industriji neodgovornoj prema okolišu i strašnoj prijetnji globalnog zatopljenja.
Dodatno, kišne šume se sijeku ekstremnom brzinom za pašnjake i za uzgoj soje za ishranu krava. Krčenje drveća u kišnim šumama – nevjerojatno područje bio-raznolikosti s 90% svih vrsta na Zemlji – ne samo da stvara više stakleničkih plinova kroz proces uništavanja, nego također umanjuje i izvanredne korisne učinke koje to drveće osigurava. Osim što su potencijalni izvor hrane i lijekova, kišne šume se nazivaju 'plućima Zemlje' jer filtriraju naš zrak apsorbirajući ugljični dioksid, glavni staklenički plin, dok ispuštaju kisik koji omogućava život. Najkraće rečeno, prema 'Centru za međunarodno istraživanje šuma', vlasnici kravljih farma 'pretvaraju amazonsku prašumu Brazila u mljeveno meso'.
Naravno da bismo morali oštro reducirati naše oslanjanje na fosilna goriva i usmjeriti se prema obnovljivim izvorima energije. Naravno da moramo prestati uništavati kišne šume. Naravno da moramo prestati ratovati i drastično smanjiti vojni budžet. Ali dok se hrvamo s problemima i čekamo ove i druge strukturalne promjene, moramo učiniti osobne promjene.
Geofizičari Gidon Eshel i Pamela Martin sa Sveučilišta u Chicagu zaključili su da bi prelazak sa 'standardne američke prehrane' na vegetarijansku ili, još bolje, na vegansku prehranu učinio više za borbu protiv globalnog zatopljenja nego prelazak s visokotrošećih automobila na učinkovite hibridne modele. Naravno, možete učiniti oboje – i više! Rečeno je da 'što se okoliša tiče, jedenje mesa je kao vožnja jakog terenca... Vegetarijanska prehrana je kao vožnja automobila srednje veličine (ili 'razumne limuzine', kako kaže Eshel), a veganska ishrana je kao vožnja bicikla ili pješačenje.' Prelazak sa skupih terenaca (SUV) i prehrane u tom stilu, na energetski učinkovitije alternative, ključ je borbe protiv biča globalnog zatopljenja.
Globalno zatopljenje već ima smrtne učinke na naš planet i moramo djelovati. Vegetarijanci mogu održati planet ugodnim na više od jednog načina! Kao što kaže Paul McCartney, 'Tko god želi spasiti planet, sve što mora učiniti jest prestati jesti meso. To je najvažnija pojedinačna stvar koju možete učiniti.' Andrea Gordon u svom članku 'Ako reciklirate, zašto jedete meso?', kori nas da 'Postoji izravan odnos između jedenja mesa i okoliša. Vrlo jednostavno, ne možete biti zaštitar okoliša-mesojed. Žalim, narode.'
Vegetarijanstvo je doslovce pitanje života i smrti – za svakog od nas pojedinačno i za sve nas zajedno.
Jedenje životinja usporedno pridonosi mnoštvu tragedija: patnji i smrti životinja; slabom zdravlju i ranoj smrti ljudi; neodrživoj pretjeranoj potrošnji nafte, vode, zemlje, tla, žitarica, rada i drugih vitalnih resursa; uništavanju okoliša, uključujući deforestaciju, izumiranje vrsta, monokulture i globalno zatopljenje; legitimitetu sile i nasilja; nepravednoj raspodjeli kapitala, vještina, zemlje i drugih sredstava; golemoj neučinkovitosti ekonomije; strahovitom otpadu; ogromnoj neravnopravnosti u svijetu; neprekidnoj svjetskoj gladi i masovnoj neishranjenosti; prenošenju i širenju opasnih bolesti; propasti morala u takozvanim civiliziranim društvima. Vegetarijanstvo je protulijek svim tim nepotrebnim tragedijama.
Slično tome, izdavači edicije World Watch zaključili su da je 'ljudski apetit za životinjskim mesom pokretačka sila iza praktički svake velike kategorije oštećenja okoliša koje prijete ljudskoj budućnosti – deforestacije, erozije, pomanjkanja pitke vode, zagađenja zraka i vode, klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti, socijalne nepravde, destabilizacije zajednica i širenja bolesti'. Lee Hall, pravni direktor organizacije Friends of Animals, još je jezgrovitiji: 'Iza gotovo svake velike bolesti okoliša stoji mlijeko i meso'.
Globalno zatopljenje moglo bi biti najozbiljniji globalni društveni problem koji prijeti životu na Zemlji. Trebamo se boriti protiv globalnog zatopljenja na nivou vlada i korporacija, također se trebamo boriti svakodnevno na osobnoj razini. Trebamo se boriti protiv globalnog zatopljenja našim viljuškama! Trajnim i snažnim riječima Mahatme Gandhija, 'Moraš biti promjena koju želiš vidjeti u ovom svijetu'.
Globalno je zatopljenje, kao što Al Gore snažno pokazuje, 'neugodna istina'. Činjenica da proizvodnja mesa značajno doprinosi globalnom zatopljenju još je jedna neugodna istina. Sada znamo.
Dr. Dan Brook
![Izvor: www.cgin.coop, farmski uzgoj goveda [ 39.04 Kb ]](/data/image_2_2980.jpg "Izvor: www.cgin.coop, farmski uzgoj goveda [ 39.04 Kb ]")
