Sadistički skandal

| More

Vivisekcija, tj. praksa izvođenja eksperimenata na životinjama, započela je nakon uvođenja religijskih zabrana protiv seciranja ljudskog tijela. Kada su religijski vođe napokon ukinuli te zabrane, već je bilo prekasno - vivisekcija je već uvedena u medicinske i edukacijske ustanove.

Procjene o broju životinja koje se godišnje okrutno muči i ubija u američkim laboratorijima kreću se od 17 do 70 milijuna životinja. Američki Zakon o dobrobiti životinja od laboratorija traži podnošenje izvještaja o broju životinja koje koriste u svojim eksperimentima, ali taj zakon ne pokriva miševe, štakore i ptice (a koji se koriste u 80% do 90% svih eksperimenata). Budući da te životinje nisu pokrivene navedenim zakonom, njihov broj ostaje nepoznat pa možemo samo nagađati koliki je stvaran broj životinja koje se u laboratorijima izlaže patnji i koje tamo umiru, svake godine.

Najveća američka kompanija koja se bavi uzgojem laboratorijskih životinja je Charles River Breeding Laboratories (CRBL) sa sjedištem u Massachusettsu. CRBL je vlasništvo Bauscha i Lomba i upravlja sa 40-50 % tržišta miševma, štakorima, zamorcima, hrčcima, /gerbils/, rhesus majmunima, uvezenim primatima i patuljastim svinjama. Budući da miševi i štakori nisu zaštićeni američkim Zakonom o dobrobiti životinja, Ministarstvo poljoprivrede SAD-a (USDA) ne zahtijeva od komercijalnih uzgajivača tih glodavaca da se registriraju, kao niti to da Veterinarska i fitopatološka inspekcija (APHIS) navedenog ministarstva kontrolira takve ustanove.

Psi i mačke također se koriste u eksperimentima. Oni dolaze od uzgajivača kao što je CRBL, iz nekih utočišta za napuštene životinje i iz šinteraja, od organiziranih grupacija koje se bave sakupljanjem lutajućih kućnih ljubimaca, grupacija koje kupuju mladunce od ljudi koji ništa ne sumnjaju i koji su dopustili da njihova ljubimica dođe u situaciju da postane noseća, kao i putem oglasa 'Daruje se u dobre ruke', ili koji životinje hvataju u zamke i kradu.

Ptice, žabe, svinje, ovce, goveda, kao i mnoge druge divlje životinje (npr. prerijski psi i sove) također su žrtve vivsekcije.

U trenutku dok ovo pišemo, životinje koje se tradicionalno uzgajaju za hranu pokrivene su Zakonom o dobrobiti životinja samo u minimalnoj mjeri, a i to samo privremeno, primjerice kada se koriste u eksperimentima transplantacije srca; ali ih zakonom uopće ne štiti kada se koriste za potrebe istraživanja za potrebe agrikulture.

Na nesreću, vivisektori koriste sve više i više životinja koje javnost smatra manje 'slatkima', i to stoga što iako znaju da te životinje podjednako trpe, oni polaze od pretpostavke da ljudi neće u tolikoj mjeri prigovarati torturi kojoj su izloženi svinja ili štakor, nego što bi to mogli u slučaju kada se koriste pas ili zec.

Plaćanje za bol

Nacionalni institut za zadravstvo (NIH) u SAD-u, najveći je svjetski sponzor eksperimentiranja na životinjama. Taj institut godišnje bespovratno dodjeljuje 7 bilijuna $ prikupljenih od poreznih obveznika, od čega oko 5 bilijuna $ ide za istraživanja koja uključuju životinje. Ministarstvo obrane SAD-a 1993. godine je potrošilo oko 180 milijuna $ na eksperimente koji su uključivali 553.000 životinja. Iako taj broj predstavlja čak 36% povećanje broja životinja korištenih u laboratorijima u prošlom desetljeću, vojska nije o tome dala nikakvo detaljno objašnjenje u svojim izvješćima ili na ispitivanjima u kongresu.

Primjeri okrutnih eksperimenata koji se financiraju novcem poreznih obveznika uključuju eksperimente sa ranama, radijacijom, studije o učincima kemijskog oružja, i druge smrtonosne testove kao i one nakon kojih životinje ne umiru, ali ostaju obogaljene.

Privatne institucije i kompanije također investiraju u vivisekcijsku industriju. Mnogi proizvođači kozmetike i proizvoda za kućanstvo još uvijek u želuce laboratorijskih životinja ubrizgavaju svoje prozvode, utrljavaju ih u njihovu obrijanu i abraziranu kožu, kapaju u njihove oči, i prisiljavaju ih da udišu aerosolne proizvode.

I dobrotvorne ustanove, kao što je to Američko udruženje za kancerogena oboljenja (American Cancer Society) i March of Dimes, koriste donacije građana kako bi financirali eksperimente na životinjama.

Eksperimenti za potrebe agrikulture provode se na govedima, ovcama, svinjama, pilićima i puricama, ne bi li se otkrilo načine kako povećati proizvodnju mlijeka kod krava, vune kod ovaca, i kako da sve te životinje povećaju broj podmlatka i kako da rastu 'mesnatije'.

Loša znanost

Mnogo je razloga za suprotstavljenje vivisekciji. Primjerice, između štakora, zečeva, pasa, svinja, i ljudskih bića ogromna je fiziološka razlika, a što ilustrira studija za utvrđivanje kancerogenosti fluorida iz 1989. godine. Naime, oko 520 štakora i 520 miševa u razdoblju od 2 godine svakodnevno su primali doze minerala. Niti jedan miš nije pokazao znakove oboljenja dok su štakori suprotno tome pokazali zdravstvene probleme, uključujući rak usne šupljine i kostiju.

Budući da se rezultati testiranja ne mogu precizno prenjeti već niti sa miševa na štakore, ne može de tvrditi da se podaci onda mogu precizno ekstrapolirati sa bilo koje životinjske vrste na čovjeka.

U mnogim slučajevima, ispitivanja na životinjama ne samo da štete životinjama i rasipaju novac; već ona škode i ubijaju i ljude. Lijekovi talidomidi, Zomax i DES, svi su bili testirani na životinjama i ocjenjeni kao sigurni, ali su imali strašne posljedice za ljude koji su ih uzimali. U izvješću Glavnog ureda za sigurnost, koje je objavljeno u svibnju 1990. godine, otkriveno je da je više od polovice lijekova na recept koje je od 1976. do 1985. odobrio Ured za hranu i lijekove (FDA) uzrokovalo nuspojave dovoljno ozbiljne da se ti lijekovi povuku sa tržišta u potpunosti ili obilježe na drugi način. Svi su ti lijekovi bili testirani na životinjama.

Eksperimentiranje na životinjama osim toga skreće rad znanstvenika na pogrešan put. Dr. Albert Sabin, koji je razvio oralno cjepivo protiv dječje paralize, iznio je na ispitivanju pred kongresom sljedeće svjedočanstvo o opasnostima istraživanja utemeljenih na životinjama: 'Protiv poliomielitisa se možemo boriti samo ako se spriječi ireverzibino propadanje velikog broja motoričkih živčanih stanica, a rad na prevenciji bio je odužen zbog pogrešne predodžbe o prirodi ljudskog poliomielitisa utemeljene na eksperimentalnim modelima poliomielitisa kod majmuna koji su odveli istraživanje u pogrešnom smjeru.'

Ozdravljivanje bez nanošenja boli

Liječniki komitet za odgovornu medicinu (The Physicians Committee for Responsible Medicine) u svom izvješću navodi da su metode sofisticiranih istraživanja koja ne uključuju životinje mnogo preciznije, jeftinije, te da zahtjevaju manje vremena od tradicionalnih istraživačih metoda koje koriste životinje.

Pacijentu koji čeka na lijek i medicinski tretman koji će mu pomoći, moglo bi se uštedjeti mnogo godina ispunjenih trpljenjem ako bi kompanije i vladine agencije uvele efikasne alternative na mjesto eksperimantiranja na životinjama. Bilo bi manje nesretnih slučajeva sa smrtnom posljedicom kada bi nerazumno tvrdoglavi birokrate i financijski dobro zbrinuti visektori koristili preciznije alternativne metode. A, novac poreznih obveznika mogao bi se tada bolje utrošiti na prevenciju ljudske patnje, na prvom mjestu putem programa edukacije i medicinske pomoći za siromašne građane - u SAD-u bi to pomoglo više od 30 miljuna građana koji si ne mogu priuštiti zdravstvenu zaštitu - radije nego na činjenje životinja bolesnima.

Većina bolesti od kojih se danas umire (bolesti srca, kancerogena oboljenja, moždani udar) može se spriječiti vegetarijanskom prehranom sa malo masnoća, suzdržavanjem od pušenja i prekomjernog konzumiranja alkoholnih pića, i redovitom tjelesnom aktivnošću. Te jednostavne promjene životnog stila također mogu pomoći u prevenciji artritisa, dijabetesa u odrasloj životnoj dobi, čira, te duge liste drugih bolesti.

Ne iznenađuje činjenica da oni koji zarađuju na eksperimentiranju na životinjama ili koji opskrbljuju vivisektore sa kavezima, opremom za obuzdavanje životinja, hranom za zatočene životinje (kao npr. LAB CHOW kojeg proizvodi PURINA MILLS), kao i minijaturnim giljotinama za uništavanje životinja čiji životi se više ne smatraju korisnima, inzistiraju na tome da je gotovo svaki napredak u medicini napravljen zahvaljujući upotrebi životinja.

Iako danas svaki lijek i postupak moraju biti testirani na životinjama prije negoli se puste na tržište, to ne znači da su ispitivanja na životinjama neprocjenjive vrijednosti, nezamjenjiva, ili čak od bilo kakvog značaja, ili da se umjesto njih ne bi mogle upotrijebiti alternativne metode.

Dr. Charles Mayo, osnivač Klinike Mayo, izjavio je sljedeće, 'Prezirem vivisekciju. Trebalo bi ju barem staviti pod kontrolu. Ili još bolje, u potpunosti ukinuti. Ne poznajem niti jedan napredak učinjen pomoću vivisekcije, niti jedno znanstveno otkriće, do kojeg se ne bi moglo doći bez takvog barbarstva i okrutnosti. Cjela ta stvar je zla.'

Dr. Edward Kass, sa Harvardske medicinske škole, u svom govoru koji je održao u američkom Udruženju za borbu protiv bolesti, rekao je sljedeće: 'Nisu zanstvena istraživanja ta koja su iskorijenila tuberkulozu, difteriju, pneumoniju i postnatalnu sepsu; primarno zasluge za ta monumentalna postignuća moraju ići javnom zdravstvu, sanitetu i općim poboljšanjima standarda života koji je donjela industrijalizacija.'

Mijenjanje sustava

Pišite već danas svom zakonodavstvu kako biste izrazili zabrinutost za životinje koje se koriste u eksperimentima. Zahtijevajte od njih da da učine sve što je u njihovoj moći kako bi izvukli zanastvenike iz Mračnog Doba u kojem se životinje još uvijek kolju u ime znanosti.

Reference:

Vezane teme

Pokus na mišu [ 22.81 Kb ]Mrtvi pas [ 18.28 Kb ]Pokus na čimpanzi [ 45.74 Kb ]Pokus na mački [ 28.04 Kb ]

Također pogledajte

Akcije

Reakcije, zahtjevi i prijave

Web reference

Facebook preporuke

Preporučujemo AVALON web hosting