Botoks je zaštićeno trgovačko ime pripravaka koji sadrže vrlo razrijeđen oblik neurotoksina botulinum toxin, proizvoda bakterije Clostridium botulinum. Iako je botulinum toxin poznat kao jedan od najsmrtonosnijih otrova, u mikrodozama se koristi u medicini i kozmetici, pružajući terapijske učinke i privremeno smanjenje bora.

Botoks se temelji na toksinu tipa A, koji se primjenjuje kako u liječenju medicinskih stanja – poput cervikalne distonije, blefarospazma, hiperhidroze, strabizma i kroničnih migrena – tako i u kozmetičkim tretmanima za smanjenje bora. U kozmetičkoj primjeni, injekcijama se privremeno paraliziraju mišići lica, čime se postiže izglađivanje bora; učinak traje otprilike 2 do 6 mjeseci, nakon čega organizam regenerira živčane završetke. (EDQM, 2022)

Koliko košta mladolik izgled?

Zbog potencijalne opasnosti i visoke toksičnosti, otrov se mora razrijediti za primjenu kao lijek u liječenju ljudi. Procesi u proizvodnji mogu prouzročiti oscilacije u jačini. Zbog toga se svaka serija proizvedenog botulinum toksina testira na jačinu prije plasiranja na tržište kako bi se osigurala precizna doza i sigurnost. Tradicionalno se za tu svrhu koristi LD₅₀ test – postupak kojim se određuje doza koja u eksperimentalnoj skupini miševa uzrokuje smrt 50% životinja. Prema procjenama, godišnje se u ovim testiranjima koristi između 100.000 i 300.000 miševa diljem svijeta, pri čemu životinje doživljavaju ekstremnu bol i patnju prije konačnog ishoda. (FDA, 2022)

Standardni postupak je primjena LD 50 testa. Grupi miševa ubrizgavaju se različite doze botoksa u trbušnu šupljinu. Miševi su izloženi strašnoj boli. Nakon tri ili četiri dana patnji umiru od gušenja. Za testiranje serije proizvoda na bazi toksina botulina koristi se otprilike 100 miševa1, odnosno 100.000 do 300.000 godišnje diljem svijeta, s tendencijom porasta2.

Početkom 2000.-tih godina prihvaćen je izmijenjeni protokol LD50 testa za testiranje kemikalija. Taj protokol zahtijeva manje životinja i manje je bolan, ali čak i ta minimalna poboljšanja nisu ništa drugo nego klasični LD50 test koji zahtijeva smrt kao krajnji rezultat.

Nema opravdanja za mučenje i ubijanje osjetljivih, znatiželjnih miševa. Ove životinje su toliko čiste i uredne da, poput ljudi, u svom prirodnom staništu stvaraju odvojene prostore u svojim domovima za skladištenje hrane, spavanje i obavljanje nužde.

Regulacija i standardi

Proizvodnja i plasman botoks proizvoda strogo su regulirani na međunarodnoj razini. Europska farmakopeja, uz nadzor Europskog direkcije za kvalitetu lijekova i zdravstvenu skrb (EDQM), zahtijeva testiranje svake serije, bilo klasičnim LD₅₀ testom ili odobrenim alternativnim metodama – pod uvjetom da rezultati budu usporedivi. Proizvođači koji uspješno implementiraju alternativne metode mogu postupno smanjiti ili eliminirati potrebu za testiranjem na životinjama. (EDQM, 2022)

Povijest uporabe botoksa

Toksin botulinum prvi je put identificiran 1895. godine, kada je belgijski mikrobiolog Emile Van otkrio bakteriju Clostridium botulinum kao uzročnika botulizma (trovanja kobasicama). Prvi pročišćeni oblik toksina dobiven je 1946. godine, a početkom 1980-ih primijenjen je za liječenje strabizma ubrizgavanjem u očne mišiće. Tijekom 1990-ih, uporaba botoks proizvoda se proširila i na kozmetičko područje. Godine 2002., proizvod Botox® COSMETICS (Allergan) dobio je odobrenje u SAD-u za kozmetičku primjenu, čime je započela era široke primjene u tretmanu bora. (Allergan Update, 2022)

Na globalnoj razini, glavni proizvođači botulinum toxin proizvoda su:

• Allergan Inc. (sada dio AbbVie):
  Proizvodi Botox®, koji se koristi kako u medicini tako i u kozmetici.
• Ipsen:
  Proizvođač Dysport® koji se primarno koristi u medicinske svrhe, s planovima proširenja primjene na kozmetičko tržište.
• Merz-Pharma GmbH & Co. KGaA:
  Proizvodi Xeomin®, trenutno odobren za liječenje specifičnih medicinskih stanja, a u tijeku su napori za širenje primjene i u kozmetici.

Jedan tretman botoksom stoji između 160 i 600 eura što rezultira šetero- do 20-kratnim povratom investicije liječniku ili klinici. Promoviran u svim medijima, botoks je zabilježio velik porast potražnje koja neprestano raste. 1993. ukupna prodaja Allergana iznosila je 25 milijuna dolara, a do 2001. brojke su se kretale oko 310 milijuna milijuna. Odobrenje za uporabu u kozmetičkoj industriji značajno je povećalo prodaju. Prema dostupnim informacijama, do rujna 2024. godine distribuirano je više od 150 milijuna bočica BOTOX® i BOTOX® Cosmetic proizvoda diljem svijeta.

BOTOX® je drugi najprodavaniji lijek u 2005., s Viagrom na prvom mjestu. 2005., 43% botoks proizvoda korišteni su u kozmetičke svrhe, dok je 57% korišteno u medicinske.

Prema najnovijim tržišnim analizama, globalno tržište botulinum toxin proizvoda vrijedno je nekoliko milijardi dolara, s očekivanim godišnjim rastom od oko 8% u idućim godinama. (MarketInsights, 2020)

Nesigurnost i za ljude

Ljudskom je organizmu potrebno tri do šest mjeseci da obnovi paralizirane završetke živaca. Učinak nestajanja bora nestaje pa se tretmani moraju ponoviti. Tako pacijenti postaju trajni korisnici pripravka za ljepotu. Unatoč širokoj primjeni i dokazanoj učinkovitosti, primjena botoks proizvoda može dovesti do nuspojava. Iako su tretmani sigurni kada ih provode kvalificirani stručnjaci, mogu se javiti i ozbiljniji neželjeni učinci, kao što su:

• Širenje toksina:
  U nekim slučajevima, toksin može migrirati iz mjesta injekcije, što može rezultirati slabostima mišića, poteškoćama u disanju ili gutanju.
• Lokalne reakcije:
  Bol, oticanje ili modrice na mjestu injekcije.
• Rijetki, ali ozbiljni slučajevi:
  Postoje prijavljeni slučajevi ozbiljnih komplikacija, uključujući smrt, iako su ti slučajevi izuzetno rijetki.

Sigurnost proizvoda kontinuirano prate američka FDA i europske regulatorne agencije, a prijavljeni teški nuspojavni učinci ostaju minimalni u usporedbi s brojem tretmana. (FDA, 2022)

Ima li nade za životinje?

Organizacije za prava životinja i udruge liječnika, poput Ärzte gegen Tierversuche (Liječnici protiv pokusa na životinjama) i PETA-e, aktivno zagovaraju ukidanje testiranja botoks proizvoda na životinjama. Njihove kampanje, poput inicijative „Zaustavite testiranje botoksa na životinjama“, usmjerene su na informiranje javnosti o patnjama životinja, poticanje proizvođača na primjenu humanijih alternativnih metoda te ubrzavanje regulativnih promjena. (PETA, 2023)

Pod pritiskom etičkih organizacija i regulatora, razvijene su alternative koje značajno smanjuju (ili u nekim slučajevima u potpunosti eliminiraju) uporabu životinja u testiranju botulinum toksina:

• In vitro SNAP-25 test:
  Ovaj test mjeri aktivnost endopeptidaze koja specifično cijepa protein SNAP-25, ključan za prijenos živčanih impulsa. Metoda je brža (otprilike 4 sata kraća) i jeftinija, a od 2005. godine odobrena je od strane Europske farmakopeje. Najnovija poboljšanja oslanjaju se na fluorescentnu detekciju umjesto antitijela životinjskog podrijetla. (EDQM, 2022)

• ELISA testovi:
  Koriste antitijela za otkrivanje specifičnih dijelova toksina, čime se omogućuje kvantifikacija bez potrebe za klasičnim životinjskim modelima.

• Testovi lokalne paralize mišića:
  U ovoj metodi se testirana supstanca ubrizgava subkutano, a učinak na lokalni mišić se promatra. Iako ova metoda koristi manje životinja i izaziva manje boli, još uvijek uključuje određeni stupanj neljudskosti. (PETA, 2023)

Iako su ove alternative dokazano uspješne, njihova primjena varira među proizvođačima, te se klasični LD₅₀ test još uvijek široko koristi, osobito u europskim regulativama.

Proizvodnja botoksa podrazumijeva složene etičke izazove povezane s testiranjem na životinjama. Iako se tradicionalni LD₅₀ testovi i dalje koriste, razvoj alternativnih metoda (poput in vitro SNAP-25 testova i ELISA metoda) predstavlja važan korak prema smanjenju patnje životinja. Kontinuirani napori proizvođača, regulatora i nevladinih organizacija usmjereni su prema potpunoj zamjeni životinjskih testova, čime se osigurava sigurnost korisnika i etičniji pristup proizvodnji farmaceutskih pripravaka. Užasne patnje životinja zbog tretmana protiv bora uglavnom su nepoznate široj javnosti i zato moraju biti javno obznanjene. Što se više botoksa koristi, više životinja mora patiti. Dok god se koriste testovi na životinjama, botoks se mora bojkotirati.