Sveučilište Oxford, Centar za etiku životinja

26. ožujka 2015.

Više od 150 akademika, intelektualaca i pisaca, uključujući Nobelovca J. M. Coetzeea, u novom izvješću radne skupine Centra za etiku životinja Sveučilišta Oxford, pod nazivom ‘Normalizacija nezamislivog’, pozvalo je na ‘denormalizaciju’ pokusa na životinjama.

Ostali potpisnici izvješća su: John Pritchard, bivši biskup iz Oxforda, profesor Keith Ward sa Sveučilišta Oxford, profesor Stanley Hauerwas iz Škole Duke Divinity i profesor Conor Gearty iz Londonske ekonomske škole.

U izvješću se ocjenjuje da: ‘Namjerno i rutinsko zlostavljanje nedužnih osjećajnih životinja, koje uključuje povredu, bol, patnju, stres zatočenja, manipulaciju, trgovinu i smrt, trebalo bi biti nezamislivo. Ipak, testiranje na životinjama upravo je to: ‘normalizacija nezamislivog’. Procjenjuje se da se diljem svijeta godišnje koristi 115,3 milijuna životinja za pokuse. Što se tiče povrede, boli, patnje i smrti, to predstavlja jedno od glavnih moralnih pitanja današnjega vremena.’

Radna skupina sastavljena od 20 vodećih etičara i znanstvenika zaključila je da su pokusi na životinjama moralno i znanstveno pogrešni. Izvješće s više od 50.000 riječi vjerojatno je najopsežnija kritika pokusa na životinjama ikada objavljena. Naručile su ga organizacije BUAV i Cruelty Free International kao nezavisan etički osvrt, a članovi radne skupine naglasiti su da organizacija BUAV nije ni na koji način utjecala na njihove zaključke.

‘Moralni argumenti u korist pokusa na životinjama zaista ne drže vodu ‘, kaže profesor Andrew Linzey, suurednik izvješća i teolog na Sveučilištu Oxford. ‘Gledali smo glavne argumente u službenim izvješćima i našli nedostatke. Da su bilo koji od njih moralno valjani, opravdali bi i pokuse na ljudima.’

Izvješće zaključuje da se ‘normalizacija’ pokusa na životinjama:

• kosi s onime što danas znamo o opsegu na koji životinje mogu biti ozlijeđene. Ne može se zanemariti pitanje složenosti životinjske svjesnosti, osobito sposobnost životinja da iskuse bol i užitak. Za razliku od naših predaka, mi sada znamo, onoliko razumno koliko možemo znati o ljudima, da životinje (posebno sisavci, ptice i gmazovi) doživljavaju ne samo bol nego i šok, strah, predosjećaj, traumu, tjeskobu, stres, tjeskobu, iščekivanje i užas.
• temelji na diskreditirajućoj ideji da su životinje samo alati za ljudsku upotrebu, sredstva za ljudske završetke, zamjenjivi predmeti i robe koje se mogu iskoristiti i odbaciti onako kako ljudima odgovara,
• suočava s izazovom novog moralnog razmišljanja koje drži da osjećajna bića nisu samo stvari, objekti, strojevi ili alati nego imaju vlastitu vrijednost i zaslužuju poštovanje,
• nadopunjuje nizom propisa i kontrola, što u stvarnosti vrlo malo koristi zaštiti životinja, a često čini obrnuto,
• opravdava često ponavljajućim tvrdnjama da interes ljudi zahtijeva takve pokuse, dok treba postaviti pitanje imaju li ljudi ikada imati koristi od zlostavljanja životinja.

Objavljeno: travanj 2015.