Argumenti protiv držanja životinja u zoološkim vrtovima

Zoološki vrt je mjesto na kojemu su izložene životinje u zatočeništvu kako bi ih ljudi mogli vidjeti. Dok su se rani zoološki vrtovi koncentrirali na prikazivanje što je moguće više…
SHARE

Zoološki vrt je mjesto na kojemu su izložene životinje u zatočeništvu kako bi ih ljudi mogli vidjeti. Dok su se rani zoološki vrtovi koncentrirali na prikazivanje što je moguće više neobičnih bića (često u vrlo skučenim uvjetima), fokus većine modernih zooloških vrtova je predstavljanje zoo-vrtova kao onih koji imaju funkciju zaštite životinja i edukacije. Iako zagovornici zooloških vrtova i konzervatori tvrde da zoološki vrtovi spašavaju ugrožene vrste i obrazuju javnost, mnogi smatraju da je cijena zatočavanja životinja veća od koristi i da kršenje prava pojedinih životinja, čak i u nastojanjima da se zaštite od izumiranja, ne može biti opravdano.

Suvremeni zoološki vrtovi počeli su se razvijati tijekom 18. stoljeća i doba prosvjetiteljstva, kada je do izražaja došao znanstveni interes za zoologiju, kao i proučavanje ponašanja i anatomije životinja.

– Sa stajališta prava životinja, ljudi nemaju pravo uzgajati, hvatati i zatvarati druge životinje, čak i ako su te vrste ugrožene. Biti pripadnikom ugrožene vrste ne znači da bi se pojedinim životinjama trebalo omogućiti manje prava.

– Životinje u zatočeništvu pate od dosade, stresa i zatočenosti. Nijedna nastamba, bez obzira na to koliko je humana, ne može se usporediti sa slobodom divljine. Nemoguće je kopirati prirodno okruženje bilo koje životinje unutar nastambi koje su ionako uvijek premale u odnosu na prostor koji bi životinje dnevno prolazile u svojem staništu, a obično se životinje niti ne hrane prirodnom prehranom.

– Životinje u zoološkim vrtovima i akvarijima pokazuju zoohotična ponašanja kao rezultat dosade, stresa i depresije. Takva ponašanja mogu uključivati: koračanje naprijed-nazad, samoozljeđivanje, njihanje s jedne na drugu stranu, pretjerano dotjerivanje, povraćanje i druga ponašanja koja ukazuju da su psihički bolesne zbog držanja u zatočeništvu.

– Često je teško promatrati životinje koje se drže u zoološkim vrtovima kada se skrivaju, sklupčane spavaju ili nisu izložene pogledima iz nekih drugih razloga. Također, životinje u zoo-vrtovima toliko su navikle gledati ljude kako cijeli dan bulje u njih da nemaju interes za interakciju s ljudima i u zoološkim vrtovima nemoguće je vidjeti njihovo prirodno ponašanje.

– Istraživanja ukazuju na negativan učinak posjetitelja na životinje koje se u zoo-vrtovima ne mogu sakriti ili izbjeći vizualni kontakt s posjetiteljima, kao ni buku koju stvaraju, pa stoga doživljavaju uznemirenost i stres.

– Međugeneracijske veze prekidaju se kada se pojedine životinje prodaju ili trguju drugim zoološkim vrtovima.

– Životinje bebe donose posjetitelje i novac, ali ovaj poticaj za uzgoj novih beba dovodi do prenapučenosti. Višak životinja prodaje se ne samo drugim zoološkim vrtovima već i cirkusima i lovnim objektima. Neki zoološki vrtovi jednostavno izravno ubiju svoje viškove.

Primjer 1: https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/danski-zooloski-vrt-bez-milosti-usmrtio-mladu-zirafu-20140209: Danski zoološki vrt u Kopenhagenu usmrtio je 2014. godine, pred očima posjetitelja, među kojima je bilo i djece, 18-mjesečnog Mariusa, mužjaka žirafe izjavivši da ga ne može zadržati zbog europskih pravila o izbjegavanju parenja životinja u bliskom srodstvu, a da pokušaji da mu se nađe novi dom nisu urodili plodom. Zoološki vrt ignorirao je činjenicu da je jedan zoološki vrt u Britaniji priopćio da ima mjesta za Mariusa, a oglasio se i zoološki vrt u Švedskoj koji se također ponudio da uzme žirafu, kao i potpise tisuća ljudi koji su ga online peticijom pokušali spasiti. Usmrćivanje mlade životinje barbarski je čin posebice imajući u vidu da se meso iskoristilo kao hrana za lavove u tom zoološkom vrtu.

https://balkans.aljazeera.net/opinions/2014/2/19/zirafa-marius-zrtva-danske-demagogije: „Marius je bio zdrava životinja, omiljeni dvogodišnji mužjak žirafe kojeg su voljeli posjetioci Zoološkog vrta u Kopenhagenu. Prošle sedmice, tačnije u nedjelju, 9. februara, u deset sati ujutro, unatoč činjenici da je bio savršeno zdrav – “eutaniziran” je. Mariusu su prvo dali anesteziju, potom su mu brzometnim vatrenim oružjem pucali u glavu, a onda izvršili autopsiju. Sve to se desilo pred televizijskim kamerama, pred desetinama roditelja i djece. Njegovo tijelo je na koncu isječeno i bačeno u kaveze obližnjim lavovima kao obrok. Zoološki vrt u Kopenhagenu, kažu, nije imao druge opcije već da Mariusa likvidira, jer je bio dio međunarodnog programa oplodnje čije uredbe zabranjuju parenje blisko srodnih životinja, a s ciljem da se očuva zdravlje stoke. ‘Svrha ovog programa rasplodnje je da se ima što je moguće više zdrave populacije, ne samo sada, već i u budućnosti’, kazao je naučni direktor Bengt Holst u intervjuu za američki magazin Time, jer ‘geni ove žirafe [Mariusa] previše su prisutni u program rasplodnje, a Europski program rasplodnje žirafa je dao saglasnost Zoološkom vrtu u Kopenhagenu da ga eutanizira’. Ovaj događaj je izazvao lavinu negodovanja javnosti. Marius je pogubljen unatoč online peticiji koju su za njegov spas potpisale hiljade ljubitelja životinja. Nije čak uspjelo ni izmještanje Mariusa u druge institucije, u Veliku Britaniju ili Švedsku, a koje su izrazile spremnost da ga preuzmu. Autopsija Mariusa za istraživačke svrhe bila je otvorena za javnost, a naučni direktor Zoološkog vrta Holst je kazao kako su mnogi roditelji i djeca ostali gledati cijelu operaciju koja je trajala više od tri sata. Dodao je da je primijetio njihovu fasciniranost učenjem o anatomiji žirafe: kako su velika srca životinja ili kako imaju isti broj pršljenova u dugim vratovima kao ljudska bića u kratkim… Sve to ojačalo je Holstu uvjerenje da je Zoološki vrt u Kopenhagenu uradio ispravnu stvar. I onda vrhunac zaključka ovog naučnika: ‘Mi smo tu otvoreni, jer znamo da je [eutanazija] bila ispravna stvar. Ako ćemo se ozbiljno držati nauke, ne možemo se povoditi za emocijama.’ Prvo, je li humano bilo Mariusa zatvarati u kaveze da dvije godine služi za pokazivanje i zabavu ljudskim bićima? Je li humano i u skladu sa pravima životinja manipulirati njihovom genetikom i rasplodnjom na način koji je doveo do egzekucije potpuno zdrave dvogodišnje žirafe? I, na koncu, je li racionalno opravdavati čitavu proceduru anesteziranja životinje, pucanja u glavu životinji brzometnim vatrenim oružjem te potom vršenja javne autopsije – etično, kako su to ustvrdili danski političari?”

Primjer 2: https://www.jutarnji.hr/naslovnica/u-danskoj-zele-ubiti-jos-jednu-zirafu-ne-mozemo-imati-dva-muzjaka-i-jednu-zenku-862375: „Zoološki vrt Jylland, koji se nalazi u zapadnoj Danskoj, objavio je kako namjerava uspavati žirafu što je pomalo šokantno s obzirom na zgražanje javnosti nakon javnog usmrćivanja žirafe Mariusa u Kopenhagenu prije samo nekoliko dana. Čuvarica zoološkog vrta Jylland, Janni Lojtved Poulsen, rekla je kako će možda uspavati sedmogodišnju žirafu, koja se isto zove Marius, ukoliko uspiju nabaviti ženku, jer već imaju jednog mladog mužjaka koji se zove Elmer. – Ne možemo imati dva mužjaka i jednu ženku – rekla je Poulsen uz napomenu da će možda pronaći drugi smještaj za žirafu, ali da je za to mala vjerojatnost. Kao i žirafa iz Kopenhagena, i ova nije podobna za razmnožavanje. – Ukoliko koordinator programa za razmnožavanja odluči da se žirafa mora uspavati, onda ćemo tako i uraditi – rekla je čuvarica dodavši kako zoološki vrtovi u Danskoj već godinama uspavljuju višak životinja te da ih ne obeshrabruje prosvjed koji je uslijedio nakon ubojstva žirafe u Kopenhagenu. – U mnogim mjestima u inozemstvu gdje se to ne radi, životinje žive u teškim uvjetima, te im također nije dozvoljeno da se rasplođuju. Mi smatramo kako to nije u redu – rekla je ona dodajući kako oni još nisu uzeli u obzir javno seciranje kao ono u Kopenhagenu.”

– Velika većina uzgojnih programa u zatočeništvu ne pušta životinje natrag u divljinu. Potomstvo je zauvijek dio lanca zooloških vrtova, cirkusa, zooloških vrtova za maženje životinja i trgovine egzotičnim kućnim ljubimcima koja kupuje, prodaje, trguje i općenito iskorištava životinje.

– Uklanjanje pojedinačnih primjeraka iz divljine dodatno ugrožava divlju populaciju jer će preostale jedinke biti manje genetski raznolike i možda će imati veće poteškoće u pronalaženju partnera. Održavanje raznolikosti vrsta unutar uzgajališta u zatočeništvu također je izazov.

– Ako ljudi žele vidjeti divlje životinje u stvarnom životu, mogu ih promatrati u divljini ili posjetiti utočište. Pravo utočište ne kupuje, ne prodaje i ne uzgaja životinje, već prima neželjene egzotične kućne ljubimce, višak životinja iz zooloških vrtova ili ozlijeđene divlje životinje koje više ne mogu preživjeti u divljini te im pruža najbolju skrb s obzirom na njihovu situaciju, slobodu kretanja na većem području ili ih priprema za povratak u prirodno stanište ako imaju šanse za preživljavanje.

– Hrvatski Zakon o zaštiti životinja i Pravilnik o uvjetima za osnivanje i rad zooloških vrtova ne propisuju čak ni najniže standarde za veličinu kaveza, skloništa, zdravstvene zaštite, ventilacije, ograde, hrane i vode. Zoološki vrt lako je registrirati jer nema značajnijih uvjeta koje treba zadovoljiti. Kršenja zakona često rezultiraju samo opomenom i davanjem roka da se ispravi kršenje ili čak nema ni toga.

– Životinje ponekad pobjegnu iz svojih ograđenih prostora, ugrožavajući sebe, kao i ljude. Isto tako, ljudi ignoriraju upozorenja ili se slučajno previše približe životinjama, što dovodi do stravičnih ishoda. Primjerice, Harambe, 17-godišnja zapadnonizinska gorila, ustrijeljena je 2016. godine kada je mališan slučajno pao u njezin ograđeni prostor u zoološkom vrtu u Cincinnatiju. Iako je dijete preživjelo i nije teško ozlijeđeno, gorila je izravno ubijena.

– Zoološki vrtovi za maženje životinja (petting zoos) povezani su s brojnim incidentima bolesti uključujući infekciju E. coli, kriptosporidiozu, salmonelozu i dermatomikozu (lišajevi).

– Istraživanja sugeriraju da posjet zoološkim vrtovima zapravo nije obrazovno iskustvo.

Istraživanje znanstvenika iz nekoliko američkih sveučilišta („Kritička procjena istraživanja o zoološkim vrtovima i akvarijima”, Society and Animals 18 (2010) str. 126-138, Lori Marino, Scott O.Lilienfeld, Randy Malamud) zaključuje da „ne postoji niti jedan uvjerljiv dokaz, pa čak ni nagovještaj, za opravdanost tvrdnje da zoološki vrtovi i akvariji promiču promjenu stava, edukaciju i interes za očuvanje kod posjetitelja”. Isto potvrđuje i istraživanje psihologinje Martine Knežević s Odjela za psihologiju Hrvatskih studija koja u svojemu stručnom radu, prvom ikada provedenom istraživanju posjetitelja Zoološkog vrta grada Zagreba, zaključuje: „Sudionici su naveli djecu i promatranje životinja kao najvažnije motivatore za posjet, dok je edukacija vrlo rijetko na popisu.” („Tko su posjetitelji zagrebačkog Zoološkog vrta: karakteristike i motivacija posjetitelja”, Sociologija i prostor: časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja, Vol. 54 No. 2 (205), 2016. – https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=235796)

Povezani članci