Vijesti

| More

Broj pronađenih vijesti: 26.

31.12.2017. Suzdržite se od bacanja pirotehnike!

Na početku razdoblja u kojem je građanima dopušteno korištenje pirotehničkih sredstava II. i III. razreda, Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba ih moli da se suzdrže od nepotrebne buke u blizini životinja. Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba moli građane da se suzdrže od korištenja pirotehnike u blizini pasa. „Psi čuju tri puta bolje od ljudi, pa je buka od pirotehnike prebolna za njihove uši. Sva pirotehnička sredstva, od petardi do vatrometa, proizvode neprirodne zvukove na koje životinje nisu navikle. Zbog osjetljivoga sluha psi takvu buku doživljavaju kao bol, a dio njih je pod velikim stresom te proživljava i strah. Zbog toga neki psi pobjegnu tijekom šetnje ili iz svojih dvorišta“, pojasnio je Damir Skok. Građani smiju koristiti pirotehniku od 27. prosinca 2017. do 1. siječnja 2018., no mnogi se ne pridržavaju termina određenog Zakonom o eksplozivnim tvarima. Prije godinu dana između Božića i Sveta tri kralja u Skloništu su zbrinuta 23 psa koja su se od vlasnika udaljila uslijed pucnjave pirotehnikom. U Skloništu u Dumovcu trenutačno čak dvjesto pedeset pasa čeka novi dom. (zdravakrava.24sata.hr)

29.12.2017. Novogodišnja odluka: biti bolji prema životinjama

Još nas čeka nekoliko dana do ulaska u 2018. godinu. To je uistinu dobar trenutak za planiranje pozitivnih promjena koje možemo unijeti u svoj život. Prijatelji životinja puni su ideja kako pomoći onima koji svakodnevno pate i koji su sustavno potlačeni, a kojima možemo pomoći, a da se ne odričemo ničega. Naime, milijarde životinja svake godine strada od ljudske ruke: u laboratorijima, klaonicama, na farmama krzna… okrutnost nad životinjama je sveprisutna! No utješna je činjenica da kao pojedinci možemo utjecati na smanjenje njihove patnje i mnoge od njih spasiti. Izdvojimo neke od načina kako biti bolji prema životinjama: pogledati film ili pročitati knjigu o pravima životinja, protiviti se uporabi pirotehnike, ne koristiti proizvode koji su testirani na životinjama ili sadrže sastojke životinjskog podrijetla, ne kupovati životinje, nego ih udomljavati, ne nositi tuđu kožu i krzno, prijavljivati zlostavljanje ili zanemarivanje životinja, volontirati u udrugama za zaštitu životinja i podržavati ih članarinom ili donacijom, ne jesti životinje, otvoreno pokazivati svoje znanje i stavove o pravima životinja te informirati ostale. Prijatelji životinja žele svima uspješnu novu godinu i puno suosjećanja za sva živa bića, uz vjeru da će mnogima novogodišnja odluka glasiti: biti bolji prema životinjama.

28.12.2017. Reklama o veganstvu prikazuje se u kinima diljem Velike Britanije

Reklama pod nazivom Nada, ne pakao ovaj mjesec prvi je puta prikazana u kinima diljem Velike Britanije, a trenutno se vrti prije blockbuster filmova kao što su Ratovi zvijezdaNa putu do zvijezda 3 i Ubojstvo u Orient Expressu. Reklama koju je napravila nonprofitna organizacija Viva! prikazuje kako spašena svinja Nada i njezini praščići prvi put iskušavaju slobodu. Nadin ples od sreće isprepliće se s potresnim snimkama životinja iz farmskog uzgoja. Napravili smo kontrast između njezine slobode i života njezinih sestra i braće u tvorničkim farmama, zbog čega je reklama užasno dirljiva i upečatljiva, navodi osnivačica organizacije Viva!, Juliet Gellatley. Za reklamu je izdvojeno 102,000 funti (863,415 kuna) koje je neprofitna organizacija prikupila pomoću crowdfunding kampanje. U svijetu preplavljenom reklamama, potrebno je nešto jedinstveno kako bi se ljudi zaustavili i poslušali nas. Spašavanje Nade dalo nam je priliku da to i učinimo, dodaje Gellatley. Oglašavanje će trajati do 4. siječnja, a velika je vjerojatnost da će filmić o Nadi pogledati više od dva milijuna posjetitelja kina  tijekom ove blagdanske sezone.

27.12.2017. Vukovarski pedijatar bacio štence uz rijeku

Na Badnjak oko 9 sati jedna Vukovarka naišla je na šokantan prizor. Mjestu uz obalu rijele Vuke privukli su je neobični krikovi. Ispostavilo se da je riječ o štencima koje je ondje ostavljao poznati vukovarski pedijatar. Zgrožena Vukovarka rekla je da ga je odmah prepoznala, s plastičnom vrećicom u ruci iz koje je izbacivao štence. Okrenuo se, kaže, u nekoliko navrata prema njoj, no nastavio je s onim što je naumio. Dečko Vukovarke pozvao je policiju i pokupili su štence s obale. Još su, prepričava, imali pupčane vrpce oko vrata, a bili su toliko maleni da su joj stali u dlan. Štence je kasnije predala prijateljici volonterki koja se pobrinula da prežive. Štence je rodila kujica Lola koju je obitelj vukovarskog pedijatra udomila 2011. godine preko vukovarske udruge. Potpisali su tada i ugovor o udomljavanju prema kojemu su se obvezali da će životinju, koja im je trebala biti ljubimac i ravnopravan član obitelji, sterilizirati, no to očito nisu napravili. Susjedi Karnaševih potvrdili su da je kujica svake godine imala barem dva legla, a što je bilo sa štencima koje kasnije nitko nije viđao može se samo pretpostaviti.
(nacionalno.hr)

26.12.2017. Stop teroru petardama

Iako se pirotehnička sredstva smiju koristiti od 27. 12. do 1. 1., i ove godine udruga Prijatelji životinja primila je tijekom prosinca brojne dojave građana koji se žale na blagdanski teror petardama koji, osim ljudi, naročito pogađa životinje. Glasna pucnjava i bučne eksplozije petardi „zabava” su koja rezultira prestravljenim i traumatiziranim, a ponekad i ozlijeđenim psima, mačkama, pticama i drugim kućnim i divljim životinjama. Osim što velika razina buke može oštetiti njihov znatno osjetljiviji sluh od ljudskoga te izazvati psihički šok ili srčani udar, mnoge životinje pogođene petardom stradavaju od opeklina ili pod kotačima automobila nakon što u panici i strahu pobjegnu. Iako je Zakon o eksplozivnim tvarima ove godine donio neke promjene nabolje, Luka Oman iz Prijatelja životinja kaže: „Pohvalno je što su uvedene kazne od 1000 do 3000 kuna za roditelje i skrbnike čija djeca bacaju petarde te što su povećane kazne za nedopušteno korištenje pirotehničkih sredstava do 15 tisuća kuna. No kako je zbog lake dostupnosti i učestale zlouporabe pirotehničkih sredstava teško nadzirati provođenje zakonskih odredbi, i dalje se zalažemo za potpunu zabranu pirotehnike kategorije F2 i F3 tijekom cijele godine.” Novi Zakon o zaštiti životinja zabranjuje bacanje petardi i drugih pirotehničkih sredstava na životinje, a kazna iznosi od 10 do 30 tisuća kuna.

25.12.2017. Uznemireni građanin: Životinje ispred Zagrebačke katedrale pate

Uznemireni građanin Velimir Ponoš uputio je pismo i video udruzi Prijatelji životinja kojima pokušava upozoriti na situaciju koju trpe životinje koje sudjeluju u adventskoj predstavi ispred Zagrebačke katedrale. Pismo upozorenja, osim Udruzi, stiglo je i u Ured gradonačelnika, Gradskom uredu za kulturu, obrazovanje i sport, Gradskom uredu za poljoprivredu, Turističkoj zajednici grada Zagreba, Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane, Uredu Zagrebačke nadbiskupije i Apostolskoj nuncijaturi u Republici Hrvatskoj. U pismu je napisao da su životinje koje sudjeluju u predstavi „Žive božićne jaslice – Advent u Zagrebu” izložene boli, patnji i strahu, što je vidljivo i tijekom same predstave te kako se time krši Zakon o zaštiti životinja. Ponoš ističe: „Ako se kanio uprizoriti iskonski duh Isusova rođenja, postavlja se pitanje zašto onda krava i ovca ne šeću prostorom slobodno kao što predaja nalaže i, konačno, zašto u predstavi nema golog novorođenčeta i prave trudnice u visokom stupnju trudnoće?” Zatražio je „žurnu reakciju kako bi se mučenje ovih dviju životinja zaustavilo i kako bi se iste ili prestale koristiti u predstavi ili koristile u skladu sa zakonom”. (rtl.hr)

24.12.2017. Volonteri obustavili blagdanska udomljavanja kunića

Volonteri Udruge Mrkvica - Utočište TarraLand, koji se brinu o napuštenim kunićima, objavili su da obustavljaju udomljavanje kunića do 1. siječnja 2018. jer će tako pokušati izbjeći da oni završe kao darovi pod borom, ali i iskazati solidarnost sa svim drugim životinjama koje se kupe ili „udome pod bor” da bi koji mjesec poslije završile kao beskućnici. Sigurni su da to neće odbiti nijednog pravog udomitelja i kažu da bi voljeli kada bi njihov primjer slijedili i pet shopovi jer životinje koje se kupe kao dar uglavnom su rezultat nedovoljno promišljene i ishitrene odluke. Rezultat je za životinju najčešće poguban: završi na ulici, gdje, ako ju nitko ne pronađe, umire. „Primijetili smo da na proljeće dolazi do golemog porasta broja napuštenih kunića koji nam dolaze u azil. To su oni božićni slatki mali stvorovi koji su kupljeni u trgovini i nakon nekoliko mjeseci ljudima su jednostavno dosadili pa su ih izbacili van”, kaže volonterka Ana i napominje da Udruga trenutačno brine o 40-ak kunića. Dodaje i da ljudi moraju imati na umu činjenicu da kunići nemaju nikakve šanse za preživljavanje na ulici i da je samo pitanje hoće li smrt biti brza ili spora i bolna. Čak 50 posto dojava građana da su negdje vidjeli kunića ne dovede do pronalaska životinje jer dok volonteri dođu na mjesto gdje je životinja viđena, nje više nema. (jutarnji.hr)

23.12.2017. Lovčev nečipiran pas mješanac, uz vepra, još jedna žrtva njegova lova

Volonterka udruge Kninske njuškice-udruga Berta ispričala je da je veterinar u Šibeniku javio da je lovac u ambulanti ostavio svojega ranjenog psa mješanca da ga eutanazira. Psu su bile slomljene obje prednje noge, a na prsima je imao duboku ranu gdje mu je vepar zabio kljovu te je umro prije dolaska volonterke. Imao je 11 godina i nije bio čipiran. A.K. iz Kistanja objavio je na svojem profilu na Facebooku slike ranjenoga psa i mrtve divlje svinje i napisao: „Pas koji je dao sve od sebe zadnji put i odradio sve što treba.” No unatoč tome, lovnom inspektoru koji ga je kontaktirao, A. K. izjavio je da nije bio u lovu u lovištu. Time bi priznao da je počinio krivolov jer taj dan nije bio lovni dan. Izjavio je da je psa pustio u privatnom ograđenom zemljištu (gater) u kojemu se nalazio vepar koji je ranio psa, inače njegova kućnog ljubimca (kojega nije čipirao). Inspektoru je rekao i da ga je odveo veterinaru koji mu je rekao da ga se ne može spasiti, iako je taj isti veterinar obavijestio volontere koji su mu pokušali pomoći. Dok je psa slikao za Facebook, propustio ga je odvesti na vrijeme veterinaru, što bi mu možda spasilo život. (vecernji.hr)

22.12.2017. Sretan veganski Božić i suosjećajna nova godina!

Blagdanski stolovi uvijek su prepuni jela koja se pripremaju i jedu s posebnim užitkom. Nažalost, tradicionalna blagdanska jela sadrže goleme količine mesa i drugih životinjskih proizvoda te se lako zanemaruje i zaboravlja činjenica da dolaze od nekoć živih bića koja su ljudsku pohlepu za mesom platila životom. Patnja i bol životinja nikako nisu u duhu suosjećanja, mira, milosti, blagostanja i sreće koje prizivamo u ovo blagdansko vrijeme. Stoga udruga Prijatelji životinja, u suradnji s Anitom Petrović iz skupine aktivista Vegan Thugz i Mislavom Skrepnikom iz Facebook-zajednice Snaga bilja, nude nešto drukčiji, a jednako ukusan presjek uobičajenog veganskog blagdanskog stola. U zanimljivom i dinamičnom videu prikazali su nekoliko ukusnih recepata uz koje će svi brzo ogladnjeti i prihvatiti se kuhače. Ukusna jela prikazana u videoreceptu pod nazivom Ma šta vegani jedu za Božić su: juha od graha sa zvjezdicama kao predjelo, pečenka od sejtana punjena povrćem, uz karameliziranu mrkvu i prokulice, mlinci posluženi uz umak od gljiva, francuska salata i makovnjača.

21.12.2017. Irski službenici krive mliječnu industriju za klimatske promjene

Novi podaci koje je krajem prošloga mjeseca objavila irska Agencija za zaštitu okoliša (Environmental Protection Agency – EPA) otkrivaju glavnu ulogu mliječne industrije u emisiji stakleničkih plinova, koja je u stalnome porastu. Brojke pokazuju da je 2016. Irska ispustila u atmosferu 61,19 milijuna tona ugljičnog dioksida, što je 3,5 posto više nego 2015. godine. U protekle četiri godine, broj krava za proizvodnju mlijeka u Irskoj povećao se za 22 posto. Posljedično, emisije stakleničkih plinova povećale su se za osam posto u tom istom razdoblju. Sve nacije u svijetu, s izuzetkom SAD-a, rade na smanjenju emisija stakleničkih plinova kako bi se, u skladu s Pariškim sporazumom, borile protiv klimatskih promjena. Eimear Cotter, direktorica Ureda za održivost okoliša pri Agenciji za zaštitu okoliša, izjavila  je da je rast mliječne industrije glavna prepreka da Irska dostigne svoje ciljeve u suzbijanju klimatskih promjena. Cotter  tvrdi: „Porast u tom sektoru, osobito krava za proizvodnju mlijeka i druge stoke, ukazuje na vrlo značajne rizike u odnosu na ostvarivanje ciljeva dekarbonizacije.” (vegnews.com)

20.12.2017. Prijatelji životinja osuđuju ''utapanje'' psa u tekućini bez dušika

Društvenim mrežama proširila se snimka na kojoj ruski znanstvenici pred srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem guraju psa naglavače u spremnik pun tekućine. Potpredsjednik ruske vlade Dmitrij Rogozin pokazivao je Vučiću ruski izum, tekućinu bez dušika u kojoj je moguće disati, pri čemu su znanstvenici psa jazavčara doslovce utrpali naglavačke u spremnik s tom tekućinom. Pas se opirao, no držali su ga pod vodom sve dok nije udahnuo tekućinu i počeo ju udisati. Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja, izjavio je da ne zna je li groznije sve ono što se događa životinjama u pokusima ili to što je reakcija prisutnih u potpunosti izostala. Iako pas nije smrtno stradao, pitanje je bi li netko podvrgnuo svojega psa tom okrutnom postupku. Oman naglašava da je u procesu razvoja ovog „izuma” smrtno stradalo u pokusima mnoštvo životinja: „Ako smo ovo vidjeli pred kamerama, što se tek događa iza kamera, skriveno iza zidova laboratorija? Za pse, odnosno životinje nema razlike pate li ili su ubijene zbog vojnih vježbi ili zbog testiranja kozmetike na njima. Dokle god ćemo gledati živa bića kao predmete i iskorištavati ih zbog pokusa, odijevanja, prehrane ili bilo koje druge potpuno nepotrebne svrhe, neće prestati ni nasilje među ljudima!”

20.12.2017. Pad potražnje za krznom - kineskim farmama pada profit!

Mlađe generacije u Kini sve su svjesnije pitanja dobrobiti životinja te industrija proizvodnje krzna u Kini posljednje dvije godine bilježi pad prodaje. Pad prodaje kuna pao je 41 % 2016. godine, a ni brojke za ovu godinu ne djeluju ohrabrujuće za tu industriju. Uzgoj životinja radi krzna u Kini počeo je šezdesetih godina prošloga stoljeća. Prve kune za uzgoj uvezene su iz bivšeg Sovjetskog Saveza i kasnije iz SAD-a, a većinom su uzgajane na farmama čiji je vlasnik bila država. Krzno je tada bilo simbol zapadnjačkog „luksuza”, a uzgajale su se i lisice i kunopsi. S vremenom je industrija ojačala, no dokumentarna snimka Marka Rissija iz 2005. godine, koja je prikazala deranje krzna naživo s rakuna, započela je razotkrivanje okrutnosti uzgoja životinja radi krzna. (globaltimes.cn)

19.12.2017. Kujici lanac urastao pod kožu i stvorio otvorene gnojne rane

Veterinari iz vukovarskog Anubis kluba zdravstveno su zbrinuli godinu i pol dana staru kujicu Poni koja je pronađena u Županji. Nesretni je pas, kažu veterinari, kao štene stavljen na lanac. Kako je životinja rasla, lanac joj je urastao pod kožu. Na nekim je mjestima hrđav, a na drugima se ispod kože nalazio čak centimetar i pol. Zbog toga su se stvorile gnojne otvorene rane, a koliko je pas patio zbog urastanja lanca, nitko ne želi niti nagađati. Veterinarka Vesna Marošinac iz Anubisa kaže da su jako dugo čupali lanac, kariku po kariku, iz gnojnih rana te da je kujica na oporavku u njihovu stacionaru. Kada se oporavi, tražit će privremeni smještaj, dok se sve pravno ne riješi s obzirom na to da je pas čipiran i zna se tko mu je skrbnica. Ona pak tvrdi da je pas agresivan, iako volonteri i veterinari kažu da je prekrasnog karaktera, i da nije zlostavljala Poni urastanjem lanca u kožu. Pas je na skrbi udruge Rocco iz Vinkovaca, koja trenutačno prikuplja sredstva za troškove njegova liječenja, koji će biti veliki. (jutarnji.hr)

18.12.2017. Ne kupujte životinje kao darove za Božić!

Udruga Prijatelji životinja pozvala je sve da za božićne darove ne kupuju životinje, već da udomljavaju pse i mačke iz skloništa. „Kada bi svi koji razmišljaju o kupnji životinje odlučili udomiti psa ili mačku, sva skloništa bila bi prazna”, ističe Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja. Prijatelji životinja pozivaju sve koji imaju uvjete da udome napuštenu životinju. Oman dodaje: „Kupovinom životinja potiče se okrutnost uzgoja i trgovine živim bićima koja ne bi smjela biti predmet trgovanja. Bilo bi divno dočekati Božić bez ijedne kupljene životinje.” Matko Boršić, voditelj Mreže za zaštitu životinja, upozorava: „Životinje nisu za pod bor! Mnogi se već nakon Nove godine zasite slatkog ukrasa koji su dobili kao božićni poklon, pa životinje završe neželjene, u lošim uvjetima ili napuštene.” Umjesto podržavanja okrutne trgovine živim bićima bolje je izabrati odlazak u sklonište gdje su životinje pod stalnom veterinarskom skrbi, cijepljenje, kastrirane i jedva čekaju novi dom. Onaj tko nema uvjeta za udomljavanje može odnijeti u nabliže sklonište stare deke, što će pomoći psima da lakše prebrode zimu. Pomoći se može i kumstvom, donacijom i traženjem doma za određenu životinju. Može se pridonijeti i kastracijom uličnih mačaka, pri čemu Prijatelji životinja nude program kastracije po povoljnijim cijenama ili čak besplatno.

17.12.2017. Užas na Trsatu: Ostavio pse da umru od gladi i žeđi

Riječka Udruga prijatelja životinja Vis Vitalis objavila je na svojem Facebook-profilu zastrašujuće fotografije na kojima se mogu vidjeti mrtvi psi kraj svojih kućica, po svemu sudeći ostavljeni u kavezima da umru od gladi i žeđi. Fotografije su prenesene s profila Riječanke Diane Primožić Kukuruzović koja je u opisu monstruoznih prizora napisala da je zgrožena zlostavljanjem, kao i uznemireni mladić koji je otkrio mjesto strave na Trsatu. Aktivisti tvrde da su se raspitivali kod susjeda, ali nitko im nije znao reći čiji su to psi, odnosno tko ih je ostavio da umru najstrašnijom smrću. Diana Primožić Kukuruzović navodi da su policajci, veterinarska služba i komunalni redari promptno reagirali. Iako psi nisu bili čipirani, prema neslužbenim informacijama policija je već doznala tko je vlasnik koji je prepustio ove životinje dugom i teškom umiranju od gladi i žeđi. Za zlostavljanje životinja s ovakvom posljedicom zapriječene su kazne zatvora. (novilist.hr)

16.12.2017. Michael Kors najavljuje prestanak korištenja životinjskoga krzna

Michael Kors Holdings Limited, svjetski poznata grupacija luksuzne mode, objavila je da više neće koristiti životinjsko krzno u svojim proizvodima. Krzno će potpuno izbaciti iz svojega sustava proizvodnje do kraja prosinca 2018. godine. Ovom objavom, Michael Kors i Jimmy Choo priključuju se međunarodnom programu Trgovine bez krzna (Fur Free Retailer). Dizajner Michael Kors najavio je i da će na nadolazećoj modnoj reviji u veljači biti predstavljene kreacije koje neće uključivati životinjsko krzno, već će se zasnivati na korištenju tehnoloških inovacija u izradi tekstila i kreiranju luksuzne estetike. Michael Kors se ovom odlukom priključio vodećim modnim kućama bez krzna u luksuznoj modi kao što su: Gucci, Armani, Yoox Net-a-Porter, Stella McCartney, Ralph Lauren i Hugo Boss. Viktoria Krčelić iz udruge Prijatelji životinja, članice koalicije Fur Free Alliance, koja provodi program Trgovine bez krzna u Hrvatskoj, navodi da pohvaljuju odluku Michaela Korsa da svoje poslovanje učini etičnijim i humanijim te da je to korak u dobrom smjeru koji bi svi trebali slijediti. 

15.12.2017. Gotovo polovica Amerikanaca želi zabraniti klaonice

Novo istraživanje koje je proveo neprofitni Sentience Institute (SI), u partnerstvu s tvrtkom za istraživanje tržišta Ipsos, pokazalo je da su Amerikanci naklonjeni zabrani svih klaonica životinja. U listopadu ove godine postavili su skupini od 1094 odrasle osobe nekoliko pitanja o industrijskom uzgoju životinja i 47 posto ispitanika podržalo je zabranu klaonica, 33 posto podržalo je zabranu svih farmskih uzgoja životinja, a 69 posto prepoznalo je uzgoj životinja kao jedno od najvažnijih društvenih pitanja u današnjem svijetu. Istraživanje je nadalje ukazalo na nedostatak poveznice između javne percepcije i stvarnog stanja na industrijskim farmama u SAD-u. Dok Vladini podaci pokazuju da samo jedan posto životinja živi izvan industrijskih farmi, 75 posto ispitanika vjeruje da konzumira samo životinje iz „humanog” uzgoja. (vegnews.com)

14.12.2017. Trgovcima na londonskoj tržnici zabranjena prodaja krzna!

Tržnica Old Spitalfields, jedna od najstarijih u Londonu, objavila je da će trgovcima zabraniti prodaju životinjskoga krzna. Ovu tržnicu svake godine posjete tisuće kupaca, a odluka stupa na snagu od početka 2018. godine. U Ujedinjenome Kraljevstvu uzgoj životinja radi krzna zabranjen je 2000. godine, no nažalost to ne zabranjuje njegov uvoz. Većina krzna dolazi iz Kine i istočne Europe gdje je proizvodnja krzna jeftina, no današnji kupci sve su osviješteniji. Odluka o zabrani prodaje krzna na tržnici Old Spitalfields rezultirala je većinski pozitivnim komentarima podrške. Osim što hvale odluku tržnice, neki su komentirali da bi tržnica trebala zabraniti i prodaju kože, mesa i ostalih proizvoda životinjskog podrijetla jer životinje nepotrebno umiru zbog ljudske pohlepe i profita, a krave i ovce pate jednako kao i životinje koje se ubijaju radi krzna. Pozivaju sve koji su protiv krzna da bojkotiraju sva iskorištavanja životinja te da postanu vegani. (metro.co.uk)

13.12.2017. Potpiši peticiju protiv bolnog sakaćenja praščića!

Milijuni praščića u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, u uzgoju za meso podvrgnuti su bolnim kastracijama te rezanju repova i rezanju zuba metalnim kliještima. Organizacija Eurogroup for Animals, čija je članica i udruga Prijatelji životinja, pokrenula je kampanju End Pig Pain kako bi se na razini cijele Europske unije zaustavile ove bolne i okrutne prakse koje se svakodnevno obavljaju na praščićima. Iako je rutinsko rezanje zuba praščićima ilegalno u EU-u, i dalje se događa. Potpišite peticiju za prestanak patnje svinja na www.endpigpain.eu/#actnow, koja se upućuje nadležnom ministarstvu poljoprivrede. Povodom dolazećih blagdana, Eurogroup for Animals i Prijatelji životinja žele s hrvatskom javnosti podijeliti video o bolnoj i žalosnoj praksi rezanja zuba praščićima. Poručuju da je najbolji i najučinkovitiji način kako pomoći praščićima prelazak na vegansku prehranu. 

11.12.2017. Pčele nisu sigurne ni u jednom dijelu svijeta

Oko tri četvrtine cijelog svijeta zaraženo je pesticidima koji štete pčelama, pokazala je nova studija. Iako su razine pesticida bile ispod granice koja se smatra sigurnom za ljudsku potrošnju, dovoljno je insekticida koji štete oprašivačima. Nalazi pokazuju da, kako je jedan od autora studije rekao, "gotovo nema sigurnog mjesta za pčelarstvo". Znanstvenici su analizirali 198 uzoraka meda sa svih kontinenata, osim Antarktike, na pet vrsta pesticida nazvanih neonikotinoidi, koji su poznati da štete pčelama. Pronašli su barem jedan od pet spojeva u većini uzoraka, s najvećom onečišćenjem u Sjevernoj Americi, Aziji i Europi. Rezultati su objavljeni u časopisu Science, navodi theverge. Ovi su pesticidi djelomično krivi za svjetski pad pčela, koje su ključne za oprašivanje usjeva voća i povrća. Više od 15 milijardi dolara godišnje američkih usjeva oprašuju pčele. U 2013. Europska je unija zabranila korištenje tri vrste neonikotinoida na usjevima koje posjećuju pčele. No, budući da se ti pesticidi koriste za premazivanje sjemena usjeva, većina se onečišćuje u tlu, kontaminirajući okolno divlje cvijeće i druge usjeve. Čak i u sitnim dozama, te kemikalije mogu naštetiti pčelama. (agroklub.com)

10.12.2017. Brojni građani koračali za životinje

Povodom Međunarodnog dana prava životinja, 9. prosinca 2017. središtem Zagreba marširalo je više stotina ljudi i ukazalo na nepravdu koja se svakodnevno događa životinjama. Domišljatim sloganima glasno su rekli ne napuštanju kućnih životinja i pozvali na udomljavanje, ne iskorištavaju životinja u industriji zabave i pozvali na izbjegavanje mjesta gdje se zatočavaju životinje, ne deranju kože i krzna životinjama i pozvali na suosjećajno odijevanje, ne testiranju na životinjama i pozvali na etičnu kupnju te ne ubijanju životinja radi hrane i pozvali na veganstvo. Vlatka Balaš iz udruge Prijatelji životinja, povodom uspješnog Marša za životinje, izjavljuje: „Danas možemo živjeti potpuno normalno bez iskorištavanja životinja. Svaka osoba može bez problema izbaciti mrtve životinje i njihove izlučevine iz svoje obuće, odjeće, prehrane ili kozmetike te time pomoći sebi, drugim ljudima, okolišu i životinjama. Predivno je vidjeti gomilu istomišljenika koji su odlučili ne šutjeti o patnji životinja i boriti se za pravednost. Ovo je zaista uspješno obilježen Međunarodni dan prava životinja i u Hrvatskoj.”

08.12.2017. Marš povodom Međunarodnog dana prava životinja

Povodom Međunarodnog dana prava životinja, 9. prosinca 2017. središtem Zagreba marširat će stotine ljudi kako bi ukazali na nepravdu koja se svakodnevno događa životinjama. Duga i glasna povorka krenut će u 11 sati s Trga kralja Tomislava pozivajući sve da se zauzmu za bolji, humaniji i pravedniji svijet za sve životinjske vrste. Poziva se na progovaranje uime onih koji se ne mogu izboriti za sebe – za sve krave, svinje, pse, kokoši, mačke, ribe i druge životinje koje se muče i ubijaju u prehrambenoj industriji, radi odijevanja, u laboratorijima, radi zabave, odnosno sve koje ljudi iskorištavaju. Uz potporu bubnjara, mnogi prijatelji životinja koračat će noseći brojne transparente, zastave i zviždaljke kako bi svoje glasove stopili u jedan glas koji će zahtijevati pravo na život bez ugnjetavanja i ropstva kao neosporivo pravo za sve. Povorka će krenuti s Trga Kralja Tomislava pa uz Park Josipa Jurja Strossmayera i Zrinjevac kroz Teslinu, Masarykovu, Frankopansku ulicu i Ilicu doći poslije 12 sati na Trg bana Jelačića te, nakon kratkog zadržavanja, nastaviti Jurišićevom do Trga hrvatskih velikana.

06.12.2017. Nudimo prijedlog odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca

26. listopada 2017. stupio je na snagu novi Zakon o zaštiti životinja. Svi gradovi moraju prilagoditi svoje gradske odluke novostima u Zakonu koje se odnose na uvjete i način držanja kućnih ljubimaca i način postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama. Kako bi im olakšala, udruga Prijatelji životinja sastavila je, u suradnji s veterinarima i pravnicima, prijedlog takve odluke i poziva sve gradove da ga slobodno koriste i primijene pri izradi vlastitih odluka, što bi trebale učiniti što prije radi usklađivanja sa Zakonom. Novosti koje treba iz Zakona prenijeti u gradske odluke odnose se na zabranu trajnog vezivanja pasa, bacanje petardi na životinje, obavezu kontrole mikročipiranja pasa, propisivanje trajne sterilizacije kao obaveznog načina kontrole razmnožavanja, ovlasti komunalnih redara, postupanje s napuštenim životinjama itd.

05.12.2017. Ministarstvo pozvalo općine i gradove na provedbu Zakona

Ministarstvo poljoprivrede uputilo je dopis jedinicama lokalne samouprave u kojemu ih poziva na planiranje aktivnosti sukladno novom Zakonu o zaštiti životinja. U dopisu, koji je potpisao ministar Tomislav Tolušić, općinama i gradovima šalju se informacije o novostima u Zakonu na temelju čega mogu planirati aktivnosti i osigurati financijska sredstva, s obzirom na propisane rokove i prekršajne odredbe. Ministarstvo je navelo da na području svake županije mora postojati barem jedno sklonište minimalnog kapaciteta 50 životinja, a u financiranju osnivanja skloništa trebaju sudjelovati i jedinice lokalne samouprave. Navedeno je i da do 30. lipnja 2018. sve jedinice lokalne samouprave moraju provjeriti jesu i svi psi na njihovu području ozačeni mikročipom. Zakonom je propisano i obavezno osnivanje koordinacijskih radnih skupina u kojima će, između ostalih, sudjelovati predstavnici lokalnih samouprava. Komunalni redari dobivaju veće ovlasti i zaduženja, a sve kazne koje naplate prihod su jedinica lokalne samouprave. Budući da je godina pri kraju i uskoro se donose planovi i proračuni, Ministarstvo apelira na općine i gradove da na vrijeme isplaniraju aktivnosti i predvide potrebna sredstva za pravilnu provedbu Zakona o zaštiti životinja, što će u konačnici rezultirati i uštedom. Sažete informacije o novostima u Zakonu mogu se naći ovdje

04.12.2017. Koordinacijske radne skupine u svakoj županiji

Prema novom Zakonu o zaštiti životinja, sve županije moraju organizirati koordinacijske radne skupine koje će poticati primjenu propisa iz područja zaštite životinja, udomljavanje pasa iz skloništa, mikročipiranje, kastraciju i educirati o odgovornoj skrbi za životinje. Mjesec dana nakon stupanja Zakona na snagu već je osnovana prva koordinacijska radna skupina, i to u Virovitičko-podravskoj županiji. Koordinacijska radna skupina predlagat će mjere za smanjenje broja napuštenih životinja na njihovu području. Imenovana osoba odgovorna za dobrobit životinja je Predrag Mrmoš. Koordinacijske radne skupine sastoje se od predstavnika jedinica lokalne i područne samouprave, skloništa za životinje, udruga za zaštitu životinja, komunalnih redara, policije, veterinarske inspekcije i drugih. Osnivanje tih radnih skupina odličan je i učinkovit alat koji obavezuje sve nadležne, a uključuje i sve druge koji mogu i žele pomoći, da sjednu za isti stol i naprave zajednički plan djelovanja, razmijene iskustva i surađuju u cilju smanjenja napuštanja životinja. Prijatelji životinja pozvali su sve županije da koordinacijske radne skupine osnuju čim prije s obzirom na to da one mogu i trebaju pomoći provedbi Zakona o zaštiti životinja.

02.12.2017. Super Ljilja poziva na Marš za životinje

Povodom Međunarodnog dana prava životinja, u Zagrebu će se u subotu, 9. prosinca, u 11 sati, održati povorka za prava životinja, simbolično nazvana "Marš za životinje". Organizatori kao mjesto okupljanja navode Trg Kralja Tomislava, a dobrodošli su, kažu, svi kojima je stalo do životinja. Stanite uz one kojima su oduzeta osnovna prava, pridružite se istomišljenicima i budite dio rastućeg pokreta za nenasilje i pravednost - navode organizatori, Prijatelji životinja i osječka Udruga Pobjede. A ako vam njihov poziv nije dovoljan, pročitajte pismo najpoznatije hrvatske gice, megapopularne Super Ljilje, koju su spasili volonteri nakon što je pronađena u kanalu u jednom slavonskom selu. Još kao malena svinja, Ljilja je zbog teškog prolapsa crijeva završila na dvije operacije, ali uspješno se oporavila i danas je sretno udomljena u vegansku obitelj, u kojoj ljubavi ima napretek. (jutarnji.hr)

Broj pronađenih vijesti: 26.

<< Prethodni mjesecSljedeći mjesec >>

Info

Izaberi vijesti

<< 2017 >>
01 02 03 04
05 06 07 08
09 10 11 12

Facebook preporuke