U vrijeme sve veće osviještenosti o štetnim posljedicama konzumiranja životinjskih proizvoda na ljudsko zdravlje, ubrzano raste potražnja za biljnim zamjenama. Kremasto čokoladno jaje tvrtke Mummy Meagz u Velikoj Britaniji proda se svakih 30 sekunda! Također, ovoga mjeseca Just Egg postao je prvi veganski proizvod koji je osvojio nagradu NEXTY u kategoriji „Najbolji novi smrznuti proizvod”. Osim što nema patnje kokoši i pilića, za proizvodnju veganskog jajeta potrebno je 98 posto manje vode, a emitira 93 posto manje ugljičnog dioksida od proizvodnje životinjskih bjelančevina.

Prijatelji životinja pozivaju na suosjećanje i slavljenje života uz tradicionalna uskrsna jela na biljnoj bazi

„Za životinje, gusto natrpane na farmama, nema društvenog distanciranja. Ako dobiju zaraznu bolest, ljudi ih sve odmah pobiju. To je slučaj s aktualnom ptičjom gripom koja je nedavno izbila u više država i uzrokovala ubijanje nekoliko stotina tisuća ptica. Stoga pozivamo sve da svojim navikama ne pridonose patnji i smrti životinja. Uskrs bez jedenja jaja, šunke, janjetine i ostaloga mesa itekako je moguć. Danas ne treba biti posebno vješt u kuhinji da bi se napravilo veganske ukusne i zdravije ekvivalente jela s jajima poput npr. palačinki, smjese za pohanje, kremastih kolača, majoneze i kajgane. Tradicija može biti suosjećajna i održati se bez korištenja jaja”, navode Prijatelji životinja.

Poručuju i da, umjesto kupnje kunića, pilića i drugih životinja koje će biti zaboravljene nakon Uskrsa, svatko tko ima uvjete udomi psa ili mačku te na taj način nesebično pomogne. Drvena jaja etički i ekološki su najispravnija, a potrajat će desetke godina. Ne moramo se odreći tradicije, već okrutnosti koja ide uz tu tradiciju.

Moguće je imati Uskrs bez jaja i mesa, kupovanja kunića i pilića, drvenih umjesto kokošjih jaja

Blagdani poput Uskrsa prilika su za širenje vlastitog suosjećanja prema drugim osjećajnim bićima koja žele život dostojan življenja, ali su i prilika za donošenje etičnih odluka koje poštuju pravo na život svakog stvorenja. Svake godine u svijetu se proda 68 milijuna tona jaja, dok u Hrvatskoj, samo za vrijeme uskrsnih blagdana, ta brojka iznosi 30 milijuna komada. Osim milijardi života koji su mogli biti spašeni, planet trpi dugoročne i nenadoknadive posljedice uzgoja kokoši za jaja i meso utirući put nastanku novim i još invazivnijim patogenima, dok zdravlje biva sve slabije i podložnije bolestima.

Svake godine u svijetu utamničeno je oko pet milijarda ženki kokoši čiji se reproduktivni sustav iskorištava u industriji jaja. Prvi osjet koji iskuse čim se rode bolno je rezanje kljuna. Nakon toga, doživotno ih zatvaraju u više ili nešto manje skučene kaveze ili pak u pretrpane prljave hangare. U kavezima se ne mogu niti okrenuti niti raširiti udove. Žice im se urezuju u noge, koje se pritom deformiraju, kosti im oslabljuju, a tijelo im je ispunjeno ranama i gnojnim čirevima. Isparavanje amonijaka iz izmeta grize im oči. Moraju proživjeti stresna produljivanja dana i šokantna razdoblja od potpunog jednotjednog uskraćivanja hrane i vode kako bi se manipuliralo njihovim tijelima i izazvala bolja produktivnost. Izmučene i fizički i psihički iscrpljene, nakon najviše dvije godine života, odlaze u smrt rezanjem vratova. Osim toga, svake godine industrija proizvodnje jaja ubije gušenjem ili drobljenjem milijarde tek rođenih muških pilića koji su neželjeni nusproizvod u proizvodnji jaja.

Kako izgleda uzgoj kokoši može se pogledati na www.youtube.com/afcroatia.

I dok su smrt od gladi i pothranjenost ljudi stalno prisutni na jednoj strani planeta, na drugoj se zbog jedenja mesa, jaja i drugih namirnica životinjskog podrijetla nemilosrdno troše prirodni resursi. U uskrsno vrijeme jaja se kupuju u golemim količinama. Uzgoj životinja iznimno je rasipan i naše prehrambene navike izravno su povezane s gladi u svijetu i sa suosjećanjem prema drugim ljudima.