Dan zaštite okoliša

Otvoreno pismo Prijatelja životinja hrvatskoj vladi i stanovništvu povodom Svjetskog dana zaštite okoliša Povodom Svjetskog dana zaštite okoliša Prijatelji životinja poručuju hrvatskoj vladi da uvede nove mjere zaštite okoliša i…
2002Dopisi medijima
SHARE

Otvoreno pismo Prijatelja životinja hrvatskoj vladi i stanovništvu povodom Svjetskog dana zaštite okoliša

Povodom Svjetskog dana zaštite okoliša Prijatelji životinja poručuju hrvatskoj vladi da uvede nove mjere zaštite okoliša i da spriječi nova zagađenja i uništenja naše prirode.

OKOLIŠ NIJE NA PRODAJU

Sve većim ulaganjima u stočarstvo hrvatska vlada potiče veća zagađenja okoliša. Hrvatska bi trebala biti raj za proizvodnju zdrave organske vegetarijanske hrane, a ne još jedna od zemalja koja na račun proizvodnje mesa i mesnih proizvoda uništava i okolinu i zdravlje stanovništva.

Prema podacima preuzetim iz brojnih istraživanja svjetskih organizacija vidljivo je koliko masovni uzgoj životinja za hranu uništava prirodu i koliko je poticanje istog štetno i po ljudsko zdravlje i po zaštitu okoliša.

Budući da je Svjetski dan zaštite okoliša apeliramo na hrvatsku vladu da poveća ulaganja u organsku poljoprivredu i proizvodnju vegetarijanske hrane kojom bi Hrvatska postala pravi raj zdrave hrane i zdravih ljudi.

Ovime ujedno i apeliramo na hrvatsko stanovništvo da razmisle o načinu svoje prehrane i utjecaja iste na svijet oko nas. Jedenjem mesa mi direktno podržavamo uništavanje okoliša, mučenje životinja, ali i narušavanje vlastitog zdravlja. Na dan kada cijeli svijet obilježava Dan zaštite okoliša razmislimo i učinimo nešto više za našu okolinu i naš dio Zemlje.

Napominjemo i par važnih podataka koje se nikako ne smiju zanemariti:

  • Metanovo djelovanje na efekt staklenika veće je 24 puta od djelovanja CO2, a svako govedo u prosjeku proizvede 45 kg metana godišnje.
  • Stočarstvo je odgovorno za 61 posto emisije metana u Republici Hrvatskoj.
  • Milijuni hektara tropskih šuma uništava se svake godine radi stočnih pašnjaka. Ovo ubija i ugrožava mnoge životinjske vrste, a također i tamošnje stanovništvo. S obzirom na ogromne potrebe mesne industrije, za 40 godina tropskih šuma više neće biti.
  • Već 1/3 Zemljine površine koristi se za stočne pašnjake!
  • Plin amonijak koji dolazi iz štala gdje se drže goveda uzrokuje više štete nego svi automobili i tvornice na svijetu zajedno.
  • Količina vode potrebna za proizvodnju 10 kg odreska jednaka je količini vode koju jedna prosječna obitelj konzumira u cijeloj godini.
  • 50% od ukupne svjetske potrošnje vode troši se u svrhu masovnog uzgoja stoke!
  • Za četveročlanu obitelj koja konzumira meso u godini dana potroši se goriva dostatno za 6 mjeseci vožnje automobilom.
  • Na istom komadu zemljišta potrebnom za proizvodnju 1 kg mesa može se proizvesti, primjerice, 200 kg krumpira ili 160 kg rajčica, i to uzimajući u obzir isti vremenski period. Na istoj površini tla koja je potrebna za prehranu jednog ‘mesojeda’, može se prehraniti 20 vegetarijanaca!

Utjecaj masovnog uzgoja stoke glede globalnog zagrijavanja jednak je u potpunosti utjecaju automobilskog prometa, pa kada još uzmemo u obzir rušenje šuma za pašnjake i krmu za stoku, te pretvaranja savana u pustinje, eroziju brdovitih predjela, izuzetno veliku potrošnju vode i energije, vidimo da sa svakim kilogramom mesa trošimo, uništavamo i zagađujemo naš okoliš sa svakog aspekta.

Prethodna objava
Okrutnosti maturanata
Sljedeća objava
Svjetski summit o gladi u svijetu

Najnovije

Najnovije