Mnogi ljudi misle da striženje ovaca pomaže životinjama koje bi inače bile opterećene s previše vune. Međutim, bez ljudskog uplitanja, ovce imaju upravo dovoljnu količinu vune da ih zaštiti od temperaturnih krajnosti. Runo predstavlja uspješnu izolaciju i od hladnoće i vućine.

Ovce – nježne i pametne životinje

Ovce su nježna bića koja, kao i sve životinje, osjećaju bol, strah i usamljenost. No, zbog potražnje za njihovom vunom i kožom, tretiraju se kao ništa više od strojeva za proizvodnju vune.

Ovce su vjerojatno prva životinjska vrsta koju su ljudi pripitomili prije kojih 10.000 godina. Današnja ovce rezultat su višestoljetnog selektivnog uzgoja i imaju malo sličnosti sa svojim divljim precima.

U prirodi i bez genetskih modifikacija, ovce bi proizvodile samo onoliko vune koliko im je potrebno za zaštitu od ekstremnih temperatura. Njihovo runo im pruža učinkovitu izolaciju i od hladnoće i od vrućine.

Strižači su obično plaćeni prema količini ostrižene vune, a ne po satu, što potiče brzo i nemarno striženje bez obzira na dobrobit ovaca. Ova užurbana i nepažljiva praksa često dovodi do ozljeda, a radnici najteže rane zašivaju iglom i koncem – bez ikakvog ublažavanja boli. Tijekom striženja često dolazi do rezanja ili potpunog kidanja dijelova kože, a ponekad čak i vimena, repova i ušiju.

PETA-ina istraga u više od 30 objekata za strižu ovaca u SAD-u i Australiji otkrila je rašireno zlostavljanje. Strižači su snimljeni kako udaraju šakama, nogama i gaze ovce, tuku ih električnim škarama po licu te stoje na njihovim glavama, vratovima i stražnjim udovima. Jedan strižač je viđen kako udara janje čekićem u glavu. Drugi je koristio tijelo ovce da obriše njezin vlastiti urin s poda. Još jedan strižač je više puta nasilno uvijao i savijao vrat ovce, dok ga nije slomio.

U Australiji, odakle potječe više od 50 posto svjetske merino vune – koja se koristi za proizvodnju odjeće, tepiha i drugih proizvoda – janjad prolazi kroz brutalni postupak u kojem im se ogromni komadi kože režu s njihovih stražnjih dijelova tijela, često bez ikakvih sredstava za ublažavanje boli.

Život ovaca

Život ovaca nije previše zabavan. Ovcama radi genetske manipulacije naraste mnogo više vune nego što im je potrebno za zaštitu i stoga pate tijekom vrućina. Paradoksalno, ovce s najviše vune, merino, uzgajaju se u najtoplijim i najsušim klimatskim uvjetima – u Australiji. Nakon što im se odstrani vuna, ovce su istog trena izložene hladnoći i vlagi. Od rođenja do smrti, prema ovcama se odnosi okrutno, od uzgoja, šišanja, transporta i na kraju klanja.

Ovce koje se uzgajaju zbog vune ne umiru od starosti. Komercijalna proizvodnja vune neizbježno je povezana s proizvodnjom mesa. Ovce uvijek završe na nečijem tanjuru, ili štapu kebaba. Uistinu, mlado janje često ne navrši ni godinu dana života prije nego ga pretvore u odreske. Ponajčešće janjad ne dožive šest mjeseci starosti, ili čak manje, četiri mjeseca. Svake godine Australija i Novi Zeland izvoze oko 500.000 tona mesa ovaca i janjića. Oko sedam milijuna živih ovaca i janjića se također izvoze, ponajviše u zemlje Bliskog Istoka gdje se preživjeli suoče s ritualnim klanjem. Neke vrste vune izravni su proizvod klaonica, skinute s kože zaklanih ovaca i janjića. Kupnjom vune podržava se i klanje.

Izvoznici vune

Od 2022. godine, Australija je proizvela približno 328.000 tona vune, čime je postala drugi najveći proizvođač vune na svijetu (oko 16% globalne proizvodnje vune), nakon Kine, koja je proizvela otprilike 356.193 tone neoprane vune, što čini oko 20,2% ukupne svjetske proizvodnje vune.

Što se tiče populacije ovaca, australsko stado doživjelo je značajan pad tijekom desetljeća, smanjivši se s vrhunca od oko 180 milijuna u 1970-ima na približno 69 milijuna ovaca u 2024. godini.

Smrt s druge strane svijeta

Najčešće uzgajana vrsta ovaca u Australiji je merino, posebno uzgojena s naboranom kožom, što znači više vune po životinji. Takav neprirodan teret vune uzrok je smrti životinja od vrućine tijekom vrućih mjeseci, a nabori na koži skupljaju urin i vlagu. Muhe, privučene vlagom, liježu jaja u nabore kože i ličinke tada doslovno mogu ovcu živu pojesti. Kako bi spriječili napade muha, australski stočari barbarski obavljaju ”operaciju” izrezivanja velikih komada kože sa stražnjih dijelova neanesteziranih nogu janjaca. Na taj način dobiva se glatka koža s ožiljcima u koju se neće ugnijezditi muhe. No krvave rane često postanu meta muha prije nego što uspiju zacijeliti; unatoč mišljenju mnogih da ove ”operacije” ubijaju više ovaca nego što ih spase, one se obavljaju i dalje.

Sa starenjem ovce podvrgavaju brušenju zubi, neanesteziranom postupku koji, tvrde stočari, smanjuje gubitak zubi i produljuje produktivni život ovaca. Brusilica na baterije koristi se da bi se zubi izlizali. Drugi način je rezanje ravno kroz zub blizu razine desni. Ovaj zastrašujući i bolan postupak razotkriva osjetljivu srž zuba i uzrokuje jako krvarenje.

Uz ovolike stope smrtnosti i bolesti, jedino racionalno rješenje bilo bi smanjiti broj ovaca i na taj način biti u mogućnosti ostale tretirati pristojno. No, unatoč tome, posredstvom lijekova ovce su prisiljene rađati više janjaca. Pothranjene ženke ispituju se u laboratorijima u klimatski kontroliranim uvjetima kako bi se vidjelo koliko mogu izdržati prije nego što umru.

Kao i ostala ”roba”, životinje mogu postati žrtvama fluktuacija ekonomije. 1990. godine 10 milijuna australskih ovaca ubijeno je i pokopano u masovne grobnice jer su zbog dugotrajne suše i niskih cijena vune postale gotovo bezvrijedne. Slični slučajevi zabilježeni su i kasnije. Primjerice, 2018. godine, farmer Les Jones iz Novog Južnog Walesa bio je prisiljen eutanazirati i pokopati 1.200 ovaca zbog teške suše koja je uzrokovala nedostatak hrane, ostavljajući ovce u lošem stanju i nepodobne za prodaju.

Snimke iz klaonice Farmers Fresh u Wrexhamu, Wales, otkrile su okrutno postupanje prema ovcama prije klanja. Video prikazuje ovce koje upadaju u pokretnu traku, bivaju zgnječene ili ostavljene ispod drugih uginulih ovaca, dok im radnici režu grkljane. Ovaj slučaj izazvao je osudu organizacija za prava životinja i potaknuo istragu nadležnih tijela.

U mnogim dijelovima svijeta, uključujući Veliku Britaniju, ovce svojim prehrambenim navikama onemogućavaju regeneraciju šuma, pri čemu nastaju opustošena područja poput Sahare u Africi i opustošenih poljana Škotske, Walesa i Yorkshira.

Uzgoj ovaca radi vune

Unutar nekoliko tjedana od rođenja, janjadi se probuše uši, odrežu repovi, a muški janjići se kastriraju bez ikakvih sredstva za ublažavanje boli. Muški janjići se kastriraju između 2. i 8. tjedna života, bilo rezanjem i vađenjem testisa ili korištenjem gumene trake koja prekida dotok krvi – jedna od najbolnijih metoda kastracije. Kada testisi janjadi ne padnu kao što je očekivano, strižači ih često jednostavno oštrim škarama odsijeku. Svake godine, stotine janjadi umre prije nego što navrše 8 tjedana zbog izlaganja hladnoći ili gladi, a starije ovce umiru svake godine od bolesti, nedostatka skloništa i zanemarivanja.

Neželjene australske ovce brodovima se šalju na Bliski istok, u pretrpane višekatne brodove. Ova putovanja, koja mogu trajati tjednima, odlaze u zemlje gdje ne postoje standardi zaštite životinja. Izmučene ovce izvlače se s brodova, ukrcavaju na kamione, te ih vuku za uši i noge do klaonica—koje su često neregulirane—gdje im se prereže grlo dok su još uvijek pri svijesti.

Kada se vuna odstrani s ovce (mrtve ili žive), bogata je prirodnom mašću koja se zove lanolin. Ta mast se uklanja prije prerade vune u predivo ili filc. Međutim, ona se ne baca, već se koristi kao osnova za proizvodnju kozmetike, losiona i pomada, što znači da kupnjom proizvoda u kojima se nalazi lanolin direktno pomažete industriji vune, sve nauštrb ovaca.

Vuna, kao roba međunarodne trgovine, predstavlja oko 3% svjetskog tržišta vlaknima. Dakle, svijet bi mogao savršeno funkcionirati i bez vune. Postoji mnogo prirodnih biljnih i sintetičkih vlakana koja se mogu koristiti umjesto vune. Međutim, nikakva količina mekane vune ne može sakriti činjenicu da svatko tko kupuje vunu podržava okrutnu i krvavu industriju. Postoji mnogo izdržljivih, modernih i toplih tkanina koje nisu od vune ili životinjskih koža. Pridružite se milijunima ljudi diljem svijeta koji znaju da je suosjećanje najnoviji trend. Spasite ovce—ne kupujte vunu.