Deset prednosti miroljubive zemljoradnje
1. Miroljubiva zemljoradnja predstavlja rješenje prehrambene krize
Kada zemlju koristimo za uzgoj hrane za životinje, mesom tih životinja nahranimo manje ljudi
nego što bismo ih nahranili da su npr. žitarice, mahunarke ili povrće uzgojeni na toj zemlji bili neposredno namijenjeni ljudskoj prehrani. Površina od jednog hektara prehrani 19 do 22 ljudi koji jedu biljnu hranu, a samo jednog do dva čovjeka koji jedu meso, mlijeko i jaja. Razlika je očita i zabrinjavajuća.
Miroljubiva zemljoradnja je zemljoradnja bez uzgoja životinja.
2. Miroljubiva zemljoradnja čuva zdravlje tla
Kemijska gnojiva, stajsko gnojivo i pesticidi ubijaju važne mikroorganizme u tlu te tako uništavaju plodnost tla nama i budućim generacijama.
Miroljubiva zemljoradnja stoga glavnu pozornost posvećuje njezi života u tlu.
Zdravo tlo – zdrave biljke – zdrava hrana – zdrav čovjek.
3. Miroljubiva zemljoradnja ne zagađuje vode
Konvencionalna poljoprivreda s naglaskom na uzgoju životinja godišnje potroši i polije po zemlji milijune tona kemijskih gnojiva, različitih otrova te stajskog i tekućega gnojiva s ostacima antibiotika i hormona, koji nepovratno zagađuju vodu.
Miroljubiva zemljoradnja ne koristi kemikalije ni stajsko i tekuće gnojivo, te tako čuva pitku vodu za buduće generacije.
4. Miroljubiva zemljoradnja proizvodi zaista zdravu hranu
Velik dio kemikalija, otrova, antibiotika i hormona ostaje u zemlji i biljkama, a u velikim količinama nakuplja se i u tijelima životinja. Ljudi konzumiraju takve zagađene biljke i meso, što rezultira sve većim brojem bolesti i alergija.
Miroljubiva zemljoradnja zagovara tvrdnju da zdrava hrana dolazi iz zdrava tla, iz moći zdrave zemlje i vode.
5. Miroljubiva zemljoradnja dobra je za klimu
Velik udio stakleničkih plinova koji štete klimi proizlazi iz konvencionalne poljoprivrede, a najviše iz stočarstva. Henning Steinfeld, čelnik analize i politike stočarskog odjela Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), ustvrdio je 2006. godine: ''Stočarstvo je jedan od najvećih uzroka današnjih najvažnijih ekoloških problema. Za poboljšanje situacije nužno je hitno djelovanje.'' Stočarstvo je odgovorno za proizvodnju milijune tona metana, amonijaka i ugljičnog dioksida godišnje.
Miroljubiva zemljoradnja, sa svojim uzgojem bez životinja, kemikalija te stajskog i tekućega gnojiva, izravno pridonosi zaštiti okoliša.
6. Miroljubiva zemljoradnja čuva bogatstvo vrsta
''Poljoprivreda je svojim izravnim i neizravnim utjecajem uzrokovala smanjenje vrsta'', kaže poznati zoolog, evolucijski biolog i ekolog Josef H. Reihholf. Bilježi i prikazuje nemilosrdan krug: stoka, gnojenje stajskim gnojivom te brzo izumiranje današnjih životinjskih i biljnih vrsta. Priroda ima svoj kozmički red i ako se on ne održava, posljedice trpi cijeli životinjski i biljni svijet, kako oni tako i čovjek – slično kao u sata: ako nedostaje jedan kolotur, sat ne radi. Smanjivanje vrsne raznolikosti stoga je alarmantan znak.
Miroljubiva zemljoradnja zato iz ideje jednakosti i jedinstva svih životinjskih oblika uspostavlja raznolikost biljnih i životinjskih vrsta.
7. Miroljubiva zemljoradnja ne doprinosi patnji životinja
U svjetskim razmjerima, čovjek za hranu ubije oko 60 milijarda životinja godišnje. Iznimno velik broj ubojstava za prehranu može se pripisati i neprikladnim postupcima u poljoprivredi, a to najviše vrijedi za ptice, pčele i druge slične kukce i mikroorganizme.
U miroljubivoj zemljoradnji ne postoji ubijanje domaćih i divljih životinja, kao ni trovanja pčela, ptica i mikroorganizama u tlu. Životinje imaju pravo na životni prostor, hranu i život do prirodne smrti, a da ih čovjek pritom ne iskorištava.
8. Miroljubiva zemljoradnja troši manje energije
Poljoprivreda sa životinjama iznimno je velik potrošač energije jer čovječanstvo trećinu svih sirovina koristi za uzgoj životinja. Nedostaje energetskih izvora i treba ih štedjeti na sve načine.
Miroljubiva zemljoradnja ovdje nudi rješenje za veliku uštedu energije.
9. Miroljubiva zemljoradnja – bez genetički modificiranih organizama
Genetički modificirana hrana i sjeme sve su više prisutni, kako u Europi tako i kod nas. Iz toga se vidi pohlepa za novcem i utjecaj moćnih korporacija (npr. Monsanto). Ne uzimaju se u obzir upozorenja neovisnih proizvođača, kao ni loša iskustva s GMO-om, koja se vide već danas.
Miroljubiva zemljoradnja protivi se genetičkoj manipulaciji i korištenju genetički preinačena sjemena.
10. Miroljubiva zemljoradnja može očuvati broj radnih mjesta, čak ih i povećati
Neki govore da bi smanjenjem stoke mnogi ljudi izgubili radna mjesta, što je samo manipulacija s namjerom zadržavanja istoga stanja u poljoprivredi, bez obzira na patnje životinja, cjelokupne prirode i ljudi.
U miroljubivoj zemljoradnji tvrdimo da zbog smanjenja stoke nitko ne bi izgubio posao, već bi promijenio radnu okolinu. Umjesto u štalu, otišli bismo u rasadnik, umjesto mesnih pašteta, proizvodili bismo biljne namaze, umake i drugu ukusnu vegansku hranu.
Izdavač:
Združenje za razvoj miroljubnega kmetijstva
Ostrožno pri Ponikvi 26, 3232 Ponikva
www.miroljubno-kmetijstvo-v-razvoju.org