Osim što je krzno neesencijalan, luksuzni predmet, sve veći broj stanovništva se protivi uzgoju životinja zbog krzna i njegovoj proizvodnji jer izaziva neopisivu patnju i mučnu smrt nebrojenih životinja iz trivijalnog razloga.
Svake godine, više od 90 milijuna životinja ubije se diljem svijeta zbog njihovog krzna. Otprilike 95% tih životinja uzgaja se i drži u zatočeništvu na farmama za krzno.1 Te životinje cijeli život provedu na farmama krzna u tijesnim kavezima, lišene mogućnosti ikakvog prirodnog ponašanja. Vrste koje su najčešće pogođene uključuju kune, lisice, rakune, činčile i zečeve. Na primjer, godišnje se ubije oko 44,4 milijuna kuna i 7,8 milijuna lisica radi proizvodnje krzna.
Kina je trenutno najveći proizvođač krzna kuna, lisica i rakuna, a proizvodi oko 50% svih krznenih proizvoda koji se prodaju u svijetu. U Europi je Poljska postala značajan proizvođač, s procijenjenih 800 do 1.000 farmi krzna u kojima se nalazi oko pet milijuna životinja.
Držanje većih divljih životinja u malim kavezima uzrokuje im ozbiljne psihičke i fizičke probleme – poput samoozljeđivanja i inficiranih rana. Brojna znanstvena istraživanja pokazala su da se životinje ne može uzgajati zbog krzna bez da im se njihova dobrobit teško ne naruši.
Kako bi se krzno očuvalo, životinje se ubijaju raznim nehumanim metodama, poput gušenja plinom i udarcima u glavu dok ih se drži za rep. Lisice i rakuni u pravilu se ubijaju strujom koja im prolazi kroz usta i anus, a kune, koje mogu dugo zadržati dah jer vole boraviti i u vodi, iznimno dugo pate dok ih se ubija plinom.
Proizvodnja krzna štetno utječe na okoliš i zdravlje ljudi. Ta industrija je iznimno toksična i troši puno energije, jer se krzno natapa u otrovne kemijske otopine, a otpadne vode potom zagađuju tlo i oceane.
Baš kao i uzgoj životinja za hranu, držanje tisuća životinja na farmama krzna ostavlja ozbiljne negativne posljedice na ekologiju jer zahtijeva mnogo resursa u vidu zemlje, vode, hrane za životinje, energije i drugo. Više europskih odbora za standarde oglašavanja presudilo je da je oglašavanje krzna kao ne štetnog za okoliš “lažno i obmanjujuće”.
Iz tih razloga, u protekla dva desetljeća više od dvadeset zemalja je glasalo za zabranu ili zabranilo uzgoj određenih vrsta životinja zbog krzna. Mnoge su uvele strože propise koji su učinkovito smanjili tu praksu. Kako zabrinutost za dobrobit životinja i za etiku o proizvodnji krzna i dalje raste, prijedlozi za zabranu proizvodnje krzna trenutno se razmatraju u mnogim drugim zemljama. Ankete javnog mišljenja diljem svijeta dosljedno pokazuju da većina građana uzgajanje životinja zbog krzna smatra neprihvatljivim.
Istraživanje u Hrvatskoj 2006. godine pokazalo je da se 73 % građana slagalo da bi uzgoj životinja radi krzna trebao biti zakonski zabranjen. Danas još manji broj ljudi podržava industriju krzna i kupuje proizvode od krzna.
Slušajući ove neoborive argumente i volju naroda, Hrvatska je 2007. godine zabranila uzgoj životinja za krzno. Više o kampanji “Za Hrvatsku bez krzna” pročitajte ovdje.
Danas u doba izbijanja sve više epidemija, zabrana uzgoja životinja za krzno od presudne je važnosti kako bi se rizik od budućih pandemija smanjio.2
Inicijativa „Europa bez krzna“, koja je trajala od svibnja 2022. do ožujka 2023., službeno je predana Europskoj komisiji nakon što je u samo 10 mjeseci prikupila ukupno 1,7 milijuna potpisa. Nakon provjere, konačan broj valjanih potpisa potvrđen je na impresivnih 1.502.319. Europska građanska inicijativa (ECI) također je uspješno dosegnula prag potpisa u 18 država članica, što je gotovo tri puta više od minimalnog zahtjeva od sedam država članica. Ovaj izvanredan odaziv građana EU-a naglašava ogromnu podršku zabrani uzgoja životinja radi krzna i stavljanja na tržište proizvoda od uzgojenog krzna diljem Europske unije.
Više o toj inicijativi možete pročitati na našoj web stranici krvnijemoda.eu.
