27.01.05. Ubojstvo zbog kaputa
Svake godine deseci milijuna životinja ubijaju se zbog njihova krzna. Uzgajivači, egzekutori, krznari, modni kreatori, nositelji(ce) krzna - svi su oni odgovorni za ubojstvo zbog kaputa!
Zbog banalnih i obijesnih diktata mode samo za jedan kaput potrebno je ubiti do 20 dabra, do 24 lisice, do 30 rakuna, do 34 nutrije, do 40 oposuma, do 60 kuna zlatica, do 200 činčila, do 240 hermelina, do 400 vjeverica...
Kako bi pokazali što misle o ubijanju zbog profita i taštine u ime mode, Prijatelji životinja će u četvrtak, 27. siječnja 2005. u 12 sati na Trgu Petra Preradovića, održati performans kojim će slikovito prikazati kako nastaju krzneni kaputi. Životinjama, simbolički okovanima lancima i naguranima u kavez, oderat će se krzno do gole kože kako bi bile bačene na hrpu nagih leševa, a njihovo krzno postalo sramotom modne industrije.
Na farmama krznene industrije, životinje se uzgajaju isključivo za krzno. Svoje živote provode u skučenim žičanim kavezima, zatrpane prljavštinom, grumenima krzna i izmetom drugih životinja, prisiljene na kanibalizam i bez veterinarske skrbi. Kada dođe vrijeme za ubijanje, pomoću metalne omče koja im se stavi oko vrata, životinje se izvlače iz kaveza.
Prije deranja kože s krznom, životinjama se lome vratovi, ubrizgavaju otrovi u srce, truje ih se plinom ili ubija strujnim udarima od 240 volti tako što se životinji gurne električno šilo u vaginu ili rektum, a metalni vodič u njezina usta. Ponekad su životinje samo omamljene i živima im se odere koža.
Krznena industrija ogroman je zagađivač okoliša, a Hrvatska prednjači u tome kao najveći svjetski proizvođač krzna od činčila, s 10,5 tona otpada leševa oderanih životinja koje je napravila u samo šest mjeseci. Za proizvodnju krznenih kaputa od životinja potrebno je 60 puta više energije nego za proizvodnju umjetnoga krzna, a u procesu obrade i prerade krzna koriste se opasne kemikalije koje nepovratno zagađuju podzemne vode i ugrožavaju ljudsko zdravlje.
Proizvodnja krzna u 21. stoljeću nije prihvatljiva niti etički niti ekološki, zbog čega napredne zemlje poput Austrije zabranjuju uzgoj životinja za krzno i proizvodnju krzna. Za užasne patnje životinja i ekološke štete pri proizvodnji krzna jednako su odgovorni ubojice, promotori i nositelji(ce) životinjskoga krzna!
Prijatelji životinja pozivaju sve građane da ne zatvaraju oči pred nasiljem nad životinjama i da umjesto podržavanja barbarskog ubijanja zbog krzna, biraju odjeću koja nije nastala na mukama i agoniji životinja. Više o krznu i drugim materijalima životinjskoga porijekla možete saznati na www.prijatelji-zivotinja.hr.