Uzgoj činčila za krzno i prijelazno razdoblje

| More

UPUTE: Ostavi svoj komentar na javnoj raspravi.

Udruga Prijatelji životinja ne smatra potrebnim i ne slaže se s produljivanjem ionako iznimno dugačkog prijelaznog razdoblja od deset godina zbog nekolicine uzgajivača koji su mogli, ali se namjerno nisu, poput većine, na vrijeme prilagodili vrlo važnoj odredbi koja štiti životinje od iskorištavanja zbog krzna. Odredba je donesena uz golemu podršku javnosti, političara i stručnjaka još 2006. godine, a dobila je podršku i Ministarstva poljoprivrede, svih ostalih ministarstava, europarlamentaraca, Vlade i Sabora.

Nema opravdanog razloga da se predlaže onemogućavanje stupanja na snagu zabrane uzgoja životinja za krzno doslovno na kraju jasno propisanog i završenog prijelaznog razdoblja. Time bi se činila šteta životinjama, zakonodavstvu, volji javnosti, kao i onim uzgajivačima koji su još prije više od pet godina prestali s radom. Za zabranu uzgoja životinja za krzno postoji mnogo nepobitnih i prihvaćenih razloga. Zabrana je ponos cijele Hrvatske i njezinih građana koji s pravom čekaju kraj zakonski najavljenog i završenog dugog prijelaznog razdoblja.

Mijenjanje zakonske odredbe mjesec dana prije stupanja na snagu?

Apsurdno je i protivno svakoj logici da se u prosincu 2016. pokušava izmijeniti zakonska odredba koja treba stupiti na snagu 1. 1. 2017., i to da bi se udovoljilo interesnoj manjini na štetu životinja, već propisane odredbe i već izrečene volje građana.

Kao što se navodi u Prijedlogu Zakona o dopuni Zakona o zaštiti životinja, člankom 4. stavkom 2. točkom 23. Zakona o zaštiti životinja propisana je zabrana uzgajanja životinja u svrhu proizvodnje krzna. Članak 72. Zakona o zaštiti životinja propisuje da zabrana stupa na snagu 1. siječnja 2017. godine.

Ovim Prijedlogom, koji je do 20 prosinca 2016. na javnoj raspravi i za koji se traži donošenje po hitnom postupku, predlaže se da se stupanje zabrane na snagu produlji na sljedećih godinu dana.

Traži se da se u postojeći Zakon o zaštiti životinja doda članak 4.a koji bi glasio:

''Iznimno od članka 4. stavka 2. točke 23. ovoga Zakona, uzgajivači činčila koji su do 1. siječnja 2017. godine obavljali uzgoj činčila u svrhu proizvodnje krzna trebaju dovršiti uzgoj činčila u svrhu proizvodnje krzna, bez pripusta i uvođenja od 1. siječnja 2017. godine u proizvodnju novih jedinki, a najkasnije do 1. siječnja 2018. godine.''

Razumijemo i poštujemo namjeru prijedloga, no s obzirom na to da su upravo za navedeno svi uzgajivači jednako imali čak deset godina, a većini je bilo potrebno samo nekoliko godina za prilagodbu, ne vidimo opravdani razlog za produljenje prijelaznog razdoblja, odnosno svrhu davanja godišnjeg prijelaznog razdoblja nakon desetogodišnjeg prijelaznog razdoblja.

U obrazloženju predlagača izmjene Prijedloga zakona o dopuni Zakona o zaštiti životinja navodi se:

''Budući u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2017. godine više neće biti dozvoljeno uzgajati životinje u svrhu proizvodnje krzna, ovim Prijedlogom zakona daje se uzgajivačima činčila mogućnost odnosno daljnji rok do 1. siječnja 2018. godine da u potpunosti okončaju takvu proizvodnju. Naime, budući će dio ženki činčila biti u različitim fazama skotnosti te da se spriječi izlučivanje (npr. usmrćivanje) skotnih ženki potrebno je ovim Prijedlogom zakona, propisivanjem roka do 1. siječnja 2018. godine, omogućiti da se ženke činčila okote i nakon toga izluče. Isto tako predloženom odredbom omogućit će se da mlade životinje dostignu zrelost koja je potrebna za njihovo korištenje i nakon toga prestanak njihove proizvodnje. Ženke činčila nose mlade 112 dana, a do dostizanja zrelosti životinja potrebno je najmanje 8 mjeseci tako da je predloženo razdoblje do 1. siječnja 2018. godine optimalno za prestanak proizvodnje činčila koje se koriste u svrhu proizvodnje krzna.''

Ovo obrazloženje pokazuje da su sve navedeno uzgajivači mogli napraviti u prijelaznom razdoblju najmanje deset puta. Zato je nemoguće da se manjina uzgajivača opravdava time da to nisu mogli dosad napraviti poput ostalih. Vjerujemo da nagrađivanje namjernog zanemarivanja zakonskih odredbi nije namjera Ministarstva koje je Zakon o zaštiti životinja i donijelo te ga želi i dužnost mu ga je štititi.

Daljnje produljivanje prijelaznog razdoblja značilo bi prijevaru građana te nepravedan i nepotreban potez uzrokovan pritiskom interesnih skupina.

Zabrana uzgoja životinja radi krzna u Hrvatskoj donesena je Zakonom o zaštiti životinja 2006. godine. Odluka je donesena gotovo jednoglasno i uz podršku više od 73 posto građana Hrvatske. Raspravljalo se prvenstveno o duljini prijelaznog razdoblja, odnosno hoće li ono biti pet, sedam ili deset godina. Unatoč više prijedloga o manjem prijelaznom razdoblju propisano je iznimno dugačko desetogodišnje prijelazno razdoblje koje istječe 1. siječnja 2017. upravo kako bi se izbjegla i najmanja mogućnost nepoštivanja ove važne zakonske odredbe. Produljenje prijelaznog razdoblja predstavljalo bi kršenje ljudskih i životinjskih prava te negiralo samu bit funkcioniranja pravne države.

Šteta za uzgajivače koji su prestali s proizvodnjom

Većina uzgajivača činčila radi krzna poštovala je Zakon i prijelazno razdoblje te preorijentirala svoje poslovanje već nakon nekoliko godina. Manji broj uzgajivača svjesno je ignorirao zakonsku odredbu, odnosno prijelazno razdoblje, i sedam godina nakon početka prijelaznog razdoblja krenuo u inicijativu nepoštovanja Zakona i njegova rušenja. Prema izjavama nekih uzgajivača u medijima, neki od njih čak su namjerno pokretali ili širili svoju proizvodnju pred kraj prijelaznog razdoblja, što ukazuje na svjesnu namjeru suprotnu namjerama Zakona.

Zakonske odredbe vrijede jednako za sve i svi ih trebaju jednako provoditi. Produljenjem prijelaznog razdoblja pogodovalo bi se nekolicini uzgajivača koji nameću Hrvatskoj ideju zakonodavnog kaosa i anarhije, gdje svatko izigrava zakonske odredbe zbog svojih interesa.

Također, produljenjem prijelaznog razdoblja Hrvatska bi poručila uzgajivačima koji su prestali s uzgojem da su pogriješili kada su poslovali sukladno Zakonu. Zakon o zaštiti životinja nema svrhu pogodovanja tvrtkama i pojedincima koji profitiraju na uzgoju i usmrćivanju životinja, nego propisuje zaštitu životinja sukladno dosad postignutim propisima o zaštiti životinja u drugim državama i etičkoj osviještenosti svojih građana. Primjeri drugih država pokazuju da se prijelazno razdoblje poštuje kao razumno propisan rok za uzgajivače.

Iako su sami uzgajivači činčila tvrdili da je preostalo 50-ak uzgajivača, što je tek petina od njihova broja iz vremena donošenja zabrane, Ministarstvo poljoprivrede potvrdilo je 2016. godine da je registrirano samo 20 uzgajivača. Ne zna se jesu li su svi i dalje aktivni te koliko ih je s radom započelo nakon donošenja zabrane, svjesno kršeći Zakon.

S obzirom na to da se niti ne zna koje farme posluju i koliko ih je, nelogično je tražiti produljenje prijelaznog razdoblja zbog tobože skotnih ženki i onih činčila koje još nisu ''zrele'' za ubijanje, kada se niti ne zna koliko ima takvih životinja.

Neshvatljivo je da se želi hitnim izmjenom zakonske odredbe pogodovati uzgajivačima koji su proračunato parili ženke činčila tako da budu trudne 1. 1. 2017. godine te im je to argument zašto u 10 godina prijelaznog razdoblja nisu stigli okončati proizvodnju i završiti uzgoje.

Šteta za činčile i povećanje broja žrtava

Npr. Nizozemska je zabranila uzgoj činčila radi krzna još 1997. godine zbog nemogućnosti postizanja adekvatnih uvjeta za dobrobit činčila u uzgoju i etičkih razloga te volje građana, s prijelaznim razdobljem od deset godina, a imala je znatno veći broj uzgajivača, odnosno cijelu industriju.

Stručna mišljenja veterinara i ostalih stručnjaka za životinje navode da je nemoguće osigurati dobrobit činčila u uzgoju.

Neovisno drže li uzgajivači činčile u vlažnim podrumima ili u urednim novim kavezima, činčile i dalje moraju svoj kratki životni vijek do usmrćivanja za proizvodnju krzna provesti u malim kavezima koji im onemogućuju kretanje i prirodno ponašanje. Ženke nose monogamne ogrlice koje im onemogućavaju kretanje, a mali kavezi potpuno onemogućavaju činčilama istrčavanje, skakanje uvis i naprijed te društveno ponašanje kakvo bi zadovoljilo njihove prirodne potrebe. Kontrole inspekcija u drugim državama, koje su ukinule uzgoj činčila za krzno, pokazale su da su na farmama činčila uobičajeni problemi: loša kvaliteta zraka, nemogućnost aktivnog života, nedostatak hrane, stereotipno ponašanje i činčile koje su morale nositi poligamne ogrlice oko vrata do devet godina zaredom. Uvjeti držanja i uzgoja činčila rezultiraju abnormalnim stereotipnim ponašanjem, strahom, poremećajima u reprodukciji i smrtnošću mladunčadi.

Činčilama je presudno važno omogućiti velik prostor za istrčavanje, igru i skakanje, a što je potpuno onemogućeno u kaveznom uzgoju za krzno. Onemogućavanje životinjama prirodnog ponašanja uzrokuje pad imuniteta i sklonost fizičkim bolestima i stereotipijama u ponašanju, na što redovito upozoravaju stručnjaci. Tragična je i sramotna činjenica da se u 21. stoljeću i dalje, za izradu samo jedne bunde, usmrti 150-200 tih malih životinja. Krzno činčila luksuzni je proizvod koji kupuje manjina, a popularnost krzna s godinama sve više opada.

Produljenjem prijelaznog razdoblja dopustilo bi se preostalim uzgajivačima da nastave s okrutnom praksom koja je etički nedopustiva i uzrokuje patnju velikoga broja životinja. To potvrđuju i predlagači izmjene zakonske odredbe, kojima je glavni argument upravo to što žele u sljedećih godinu dana dopustiti rađanje novih činčila, odnosno povećanje ukupnoga broja činčila koje će usmrtiti radi krzna. Time bi se dopustilo preostalim uzgajivačima da ženke činčila najprije rode, pa da ih onda mogu prodati i ''izlučiti'' (usmrtiti). Ovakvim Prijedlogom broj životinjskih žrtvi bit će nepotrebno povećan!

Hrvatski građani protive se produljenju prijelaznog razdoblja

U obrazloženju Prijedloga ističe se da su pri donošenju zabrane uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna ''uzeti u obzir zahtjevi javnosti za unaprjeđenjem dobrobiti životinja''. Dodaje se: ''Istodobno se vodilo računa da se uzgajivačima koji obavljaju uzgoj činčila u svrhu proizvodnje krzna osigura primjereno prijelazno razdoblje od 10 godina odnosno do 1. siječnja 2017. godine za prestanak proizvodnje…''

Dakle, samo nadležno Ministarstvo uvažilo je većinsko mišljenje javnosti i vrlo glasne zahtjeve da se zakonskim izmjenama unaprijedi dobrobit životinja. Također, naziva prijelazno razdoblje do 10 godina ''primjerenim'' za prestanak proizvodnje. Stoga zahtjev da se to razdoblje produlji nije opravdan.

Naime, dok vodeće europske države zabranjuju uzgoj životinja za krzno, Hrvatska bi produljenjem prijelaznog razdoblja učinila presedan u suprotnome smjeru. Proizvodnja krzna od činčila u Hrvatskoj znatno je manja u odnosu na vrijeme kada je donesena zabrana uzgoja i nema razloga za produljenje prijelaznog razdoblja.

Proizvodnja krzna nije važna za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, a osuda iskorištavanja životinja zbog krzna s godinama sve više raste. Većina hrvatskih i drugih europskih građana smatra da nije etički opravdano uzgajati i usmrćivati životinje radi proizvodnje krzna i snažno se protive produljenju prijelaznog razdoblja. Također, mišljenja veterinara, stručnjaka, političara, udruga civilnoga društva, modne industrije i poznatih osoba podupiru ostanak zabrane uzgoja svih životinja u svrhu proizvodnje krzna, i to bez produljenja već ionako dugačkog prijelaznog razdoblja.

Ruganje zakonodavstvu

Činjenica da se većina uzgajivača već nakon nekoliko godina preorijentirala, a preostala manjina namjerno ne poštuje prijelazno razdoblje, dokaz je da je deset godina bilo i više nego dovoljno te da nema nikakva uporišta u traženju produljenja.

Osim toga, produljivanje prijelaznog razdoblja značilo bi ohrabrivanje svih onih koji su namjerno odlučili ne poštovati Zakon. To je nedopustivo prema hrvatskom zakonodavstvu, građanima, kao i životinjama koje Zakon treba zaštititi, te nije u skladu s već propisanom odredbom.

Stoga je važno zaštititi postojeću zakonsku odredbu koja već uključuje prijelazno razdoblje od 10 godina, a koje istječe 1 siječnja 2017., i spriječiti daljnju manipulaciju zakonskim odredbama.

Objavljeno: prosinac 2016.

Vezane teme

Činčila u uzgoju za krzno - foto: One Voice [ 735.73 Kb ]

Također pogledajte

Akcije

Reakcije, zahtjevi i prijave

Facebook preporuke