30.01.19. Naredba o smanjenju brojnog stanja divljih svinja
Udruga Prijatelji životinja svjesna je opasnosti virusa afričke svinjske kuge, ali ne vidi rješenje u ubijanju, naročito ne u sustavnom ubijanju velikog broja svinja na svim područjima, što je logično da mnogi osuđuju.
Iako u Hrvatskoj nije nikada zabilježen nijedan slučaj afričke svinjske kuge, Hrvatska je krenula s masovnim preventivnim ubijanjem divljih svinja, što smatramo ne samo etički nedopustivim nego i potpuno pogrešnim načinom rješavanja potencijalne opasnosti od te bolesti. Ključno je da u Hrvatskoj bolesti još nema, što znači da nema potrebe za ishitrenim i paničnim postupanjem, već imamo dovoljno vremena primijeniti nenasilne preventivne mjere.
Treba naglasiti da se bolest prenosi samo izravnim kontaktom sa zaraženim životinjama i njihovim lešinama ili preko mesa i otpada od zaraženih domaćih i divljih svinja ili zaraženom opremom i materijalom lovaca koje oni unesu u šume ili na poljoprivredna gospodarstva. To znači da je prije naredbe o ubijanju trebalo: zabraniti turistima koji dolaze u Hrvatsku unošenje mesnih proizvoda, educirati građane da ne bacaju u prirodu otpatke od mesa i mesnih prerađevina, ograditi komunalne otpade i farme svinja, kontrolirati i spriječiti ilegalni uvoz mesa, uputiti radnike na farmama da redovito dezinficiraju i primijene sve standarde biološke kontrole za opremu i vozila koja ulaze na farme, zabraniti lovni turizam kako bi se spriječio prijenos virusa u lovišta preko opreme i vozila lovaca te zakapanja otpadaka ubijenih divljih svinja u šumi, upućivati lovce i ostale na važnost higijene i neodlaganja otpada u prirodu te dezinficiranja sebe i pasa. Osim toga, i ograda između Mađarske i Hrvatske trebala bi smanjiti rizik od uvoza bolesti u Hrvatsku migracijom divljih svinja. Umjesto financiranja lovaca da istrijebe divlje svinje u Hrvatskoj, trebalo bi provesti navedene mjere i financirati znanstvena istraživanja o populaciji divljih svinja i pronalazak cjepiva protiv afričke svinjske kuge.
Stručnjaci su već utvrdili da je upravo čovjek najveći krivac za širenje afričke svinjske kuge, odnosno transport životinja i mesnih proizvoda te nepropisno odlaganje otpada. Lovci su najveći prijenosnici bolesti i u lovištima i na gospodarstvima sa svinjama jer prenose virus na odjeći i opremi koju nose, na vozilima, kao i ostavljanjem u lovištima ostataka ubijenih divljih svinja nakon guljenja divljači i sl.
Naredba da se istrijebe sve divlje svinje (uključujući majke s mladuncima) do biološkog minimuma kako bi se zaštitilo svinjogojstvo i mesna industrija, i to i na tzv. hranilištima i na zaštićenim područjima, apsurdna je i neetična, a pucanje na divlje svinje čak i u blizini kuća predstavlja opasnost i za djecu i odrasle. Vrijeme je da se u Hrvatskoj svi problemi i potencijalni problemi u šumama prestanu „rješavati” pokoljem životinja, već prevencijom i suradnjom sa stručnjacima i udrugama za zaštitu životinja i prirode.
