17.03.25. Prijedlog zabrane prodaje i korištenja jednokratnih vlažnih maramica koje sadrže sastojke od plastike
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije Republike Hrvatske
Radnička cesta 80
10 000 Zagreb
Poštovana ministrice Vučković,
obraćamo Vam se s prijedlogom da Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije poduzme konkretne mjere u zaštiti okoliša, ekosustava i građana kroz zabranu prodaje i korištenja jednokratnih vlažnih maramica koje sadrže plastične sastojke te uvođenje regulative kojom će se na tržištu nuditi isključivo vlažne maramice na bazi prirodnih i biorazgradivih materijala, poput celuloze, pamuka ili bambusa, koje su ekološki prihvatljivije te jednako učinkovite.
S obzirom na Direktivu (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća, koja za cilj ima smanjenje utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, želimo ukazati na važnost zabrane ovih proizvoda u Republici Hrvatskoj.
Vlažne maramice na bazi plastike i sintetičkih vlakana poput poliestera, polipropilena i viskoze mješovitog sastava s udjelima plastike predstavljaju značajan izazov za okoliš, ljude i životinje u njemu zbog svoje kompozicije, široke uporabe i nepravilnog odlaganja. Takve vlažne maramice nisu biorazgradive, što dovodi do raznih problema i dugotrajnog zagađenja ekosustava, primjerice:
-
Gomilanje smeća i dugoročno zagađivanje tla, slatkih voda i mora otpadnim materijalima,
-
Ugrožavanje biljnih i životinjskih vrsta te smanjenje bioraznolikosti: poput plastičnih vrećica, i ovaj se tip plastike pomoću vjetra širi prirodom te ga životinje konzumiraju zamjenjujući ga za hranu, što može dovesti do gušenja, probavnih smetnji i umiranja,
-
Stvaranje tzv. mikroplastike koja dospijeva u pitku vodu, poljoprivredna zemljišta, a time i prehrambeni lanac, ugrožavajući zdravlje ljudi i djece,
-
Začepljenje kanalizacijskih mreža zbog nepravilnog odlaganja, kao što je ispiranje u WC školjku, stvarajući znatnu ekonomsku štetu i potrebu za sanacijom,
-
Kemijsko zagađenje okoliša, budući da mogu ispuštati štetne kemikalije i aditive poput konzervansa, mirisa i dezinficijensa,
-
Negativan utjecaj na turizam: otpad narušava ljepotu plaža, nacionalnih parkova i prirodnih krajolika, ostavljajući loš dojam na turiste i stvarajući negativnu sliku o našoj zemlji,
-
Nedostatak reciklažnih mogućnosti: vlažne maramice na bazi sintetičkih materijala obično nisu prihvaćene u sustavima reciklaže zbog njihove mješovite kompozicije (plastičnih vlakana, kemikalija i tekućina), što znači da veći dio završava na odlagalištima ili u okolišu, gdje se ne mogu učinkovito obraditi,
-
Globalni utjecaj: široka upotreba vlažnih maramica koje sadrže plastične sastojke doprinosi globalnom zagađenju plastikom.
Važno je naglasiti da zabrana ne predstavlja prepreku niti bi ugrozila proizvodnju, prodaju ili dostupnost vlažnih maramica, budući da većina proizvođača plastičnih maramica već nudi i biorazgradive alternative. Te su ekološki prihvatljive opcije široko prisutne, a cijena im je usporediva s plastičnima, što znači da bi zabrana plastičnih značila automatski prijelaz na održive i razgradive proizvode.
Također želimo istaknuti da su jednokratni proizvodi općenito štetni za okoliš te da aktivno radimo na podizanju svijesti o važnosti korištenja održivih, višekratnih opcija. Ipak, prvi konkretan korak jest zabrana maramica plastičnog sastava. Nažalost, oslanjanje isključivo na edukaciju nije dovoljno, budući da mnogi potrošači ne obraćaju pažnju na sastav proizvoda, već često kupuju ono što im je pri ruci. Potrebne su konkretne mjere kako bismo potaknuli održivu promjenu i vjerujemo da ćete se oko toga složiti s nama.
Primjeri iz zemalja Ujedinjenog Kraljevstva, koje su donijele zabranu s primjenom od 2026. godine, pokazuju da je moguće postići značajne pozitivne promjene. Ovakve mjere ne samo da smanjuju ekološki otisak, već i potiču upotrebu održivih alternativa na bazi celuloze, bambusa ili pamuka, koje su biorazgradive i ekološki prihvatljivije.
S obzirom na bogatstvo prirodnih resursa, nacionalnih parkova, mora i važnost turizma, smatramo da Republika Hrvatska ne bi trebala čekati da više zemalja Europske Unije poduzme ključne korake poput ovoga prema zelenoj tranziciji, već bi trebala preuzeti vodeću ulogu, postaviti standarde i postati uzor drugim državama u zaštiti okoliša.
Zahvaljujemo na Vašem vremenu i nadamo se da će ovaj prijedlog naići na Vašu podršku, kako bi Hrvatska dala svoj doprinos smanjenju onečišćenja i zaštiti okoliša, usklađujući se s europskim normama i ciljevima održivog razvoja. Molimo Vas da nas obavijestite o eventualnim planovima oko uvođenja nove regulative kojom bi se ovaj tip proizvoda zabranio na tržištu Republike Hrvatske. Također, stojimo Vam na raspolaganju za daljnju raspravu te smo spremni pružiti podršku u okviru naših mogućnosti.
S poštovanjem,
Luka Oman
U Zagrebu, 17.03.2025.