Pozitivna lista je popis vrsta životinja koje su, prema mišljenju stručnjaka, sigurne i prikladne za držanje kao kućni ljubimci tj. kućne životinje. Ova procjena temelji se na nizu kriterija koji uključuju dobrobit životinja, zaštitu javnog zdravlja i sigurnosti te očuvanje biološke raznolikosti. Sve vrste koje nisu na popisu automatski nisu dopuštene za držanje i trgovinu među privatnim osobama.

Držati majmuna ili neku drugu egzotičnu životinju kao kućnog ljubimca možda zvuči kao stvar prošlosti, no takvi slučajevi su i dalje česti. Primjerice čimpanza Marria godinama je živjela u kućanstvu s teškim posljedicama. Ili serval Xirus, koji je zbog neadekvatne njege razvio tjelesne deformacije.

Zašto ne negativna lista?

Negativne liste su dugoročno neučinkovite i zbunjujuće. Samo sisavaca ima oko 5.488 vrsta, pa je puno praktičnije i učinkovitije izraditi kraći popis dopuštenih vrsta, nego pokušavati nabrojati sve one koje nisu dopuštene.

Negativne liste često se fokusiraju na samo jednu vrstu rizika – primjerice invazivnost ili ugroženost – što dovodi do postojanja više različitih negativnih lista i time izaziva konfuziju kod vlasnika, javnosti i onih koji ih provode.

Također, negativne liste su reaktivni alat. Potrebno ih je neprestano ažurirati kroz dugotrajan i skup birokratski proces – primjerice kad se pojave nove ili hibridne vrste u uzgoju, kad status vrste postane kritično ugrožen ili kad se dogode incidenti koji ugrožavaju ljude, druge životinje ili okoliš.

Primjena negativne liste zahtijeva od inspekcija da mogu prepoznati i procijeniti dobrobit stotina različitih (često rijetkih i sličnih) životinjskih vrsta, uključujući križance.

Koje su prednosti Pozitivne liste?

Uvođenje Pozitivne liste donosi brojne koristi:

1. Dobrobit životinja

Egzotične životinje, poput zmija, majmuna, papiga, divljih mačaka ili vjeverica letećih letača, nisu domaće vrste i imaju vrlo specifične fizičke, psihološke i socijalne potrebe koje je u kućnim uvjetima teško, a često i nemoguće zadovoljiti. Za razliku od domaćih životinja koje su tijekom stoljeća uzgojene da žive uz ljude, egzotične vrste nisu prilagođene takvom načinu života.

Na primjer, mnoge egzotične vrste trebaju točno određenu temperaturu i vlažnost zraka, specifičnu prehranu, socijalnu interakciju s pripadnicima iste vrste, mogućnost penjanja, kopanja, skrivanja, leta ili plivanja. U zatočeništvu, osobito kada se drže kao kućni ljubimci, često pate zbog:

• neadekvatne prehrane i smještaja,

• manjka fizičke aktivnosti i stimulacije,

• kroničnog stresa, dosade i frustracije,

• izolacije i socijalne deprivacije.

Takvi uvjeti rezultiraju zdravstvenim problemima, skraćenim životnim vijekom, autoagresivnim ponašanjem, stereotipijama i ozbiljnim psihološkim poremećajima. Pozitivna lista osigurava da se u kućanstvima drže samo one vrste koje se mogu adekvatno zbrinuti i za koje postoje dokazi da se u takvom okruženju mogu osjećati dobro.

2. Zaštita javne sigurnosti

Neke egzotične vrste mogu predstavljati ozbiljan rizik za sigurnost ljudi – uključujući vlasnike, članove obitelji, goste ili širu javnost. Mogu izazvati ozljede kroz ugrize, ogrebotine, napade ili čak bježanjem. Primjeri uključuju:

• velike zmije koje mogu ugušiti ljude,

• majmune koji mogu postati agresivni u pubertetu,

• divlje mačke poput servala ili karakala koje su brze, snažne i nepredvidive.

Pozitivna lista isključuje vrste koje su rizične za ljude, čime se sprječavaju nesreće, napadi i potencijalne tragedije. Također štiti i hitne službe i inspektore koji moraju intervenirati u slučajevima zapljene ili bijega životinja.

3. Smanjenje rizika od zoonoza

Zoonoze su bolesti koje se prenose sa životinja na ljude – uključujući ozbiljne bolesti poput salmoneloze, tuberkuloze, herpes virusa B (kod nekih vrsta majmuna), ptica gripe i drugih. Egzotične životinje često su nositelji zoonotskih patogena, a kontakt s ljudima (ili drugim kućnim životinjama) povećava rizik prijenosa.

Za razliku od domaćih životinja koje su pod veterinarskim nadzorom i kroz stoljeća djelomično “filtrirane” kroz selekciju, egzotične vrste unose u domove nepoznate i potencijalno opasne patogene. Ovi rizici se dodatno povećavaju kada:

• životinje dolaze iz ilegalne trgovine bez veterinarske kontrole,

• se drže u neprikladnim uvjetima koji potiču širenje bolesti,

• vlasnici nemaju znanja ni pristup specijaliziranim veterinarima.

Pozitivna lista pomaže smanjiti rizik od zoonoza tako što dopušta držanje samo onih vrsta kod kojih su zdravstveni rizici poznati, nadzirani i mogu se kontrolirati.

4. Očuvanje okoliša i biološke raznolikosti

Egzotične vrste koje se drže kao kućni ljubimci često završe u prirodi – bilo da pobjegnu, bilo da ih vlasnici namjerno puste jer više nisu u mogućnosti brinuti se o njima. Mnoge od tih vrsta mogu opstati i razmnožavati se u tuđem okolišu, gdje postaju invazivne i predstavljaju ozbiljnu prijetnju za lokalne ekosustave.

Takve vrste mogu:

• izgurati domaće vrste iz njihova staništa,

• širiti bolesti koje ugrožavaju domaće životinje,

• narušiti lanac ishrane i ravnotežu u prirodi.

Europska unija godišnje troši oko 12 milijardi eura na upravljanje invazivnim stranim vrstama. Osim toga, trgovina egzotičnim životinjama često uključuje izlov u prirodi, osobito u siromašnijim zemljama, čime se dodatno ugrožava opstanak tih vrsta u njihovom prirodnom staništu.

Pozitivna lista smanjuje potražnju za takvim vrstama, čime štiti prirodu i biološku raznolikost – i kod nas i u zemljama podrijetla tih životinja.

Kakvo je trenutačno stanje?

U većini zemalja Europske unije još uvijek je legalno držati velik broj egzotičnih vrsta kao kućne ljubimce. EU je jedno od najvećih tržišta egzotičnih životinja na svijetu, što uzrokuje niz ozbiljnih problema:

• Procjenjuje se da desetci milijuna egzotičnih životinja žive u europskim domovima, iako im takvo okruženje nipošto ne odgovara. Spašene životinje u skloništima često imaju zdravstvene i ponašajne probleme zbog neprikladne skrbi, prehrane i uvjeta držanja.
• Trgovina egzotičnim vrstama ugrožava opstanak divljih populacija. Životinje se često hvataju u divljini – osobito u Africi, Aziji i Južnoj Americi – i prodaju kao kućni ljubimci u Europi. Time se smanjuje broj jedinki u prirodi i ubrzava izumiranje pojedinih vrsta.
• Egzotične vrste koje pobjegnu ili se puste u prirodu mogu potisnuti domaće vrste i narušiti lokalne ekosustave. EU godišnje troši oko 12 milijardi eura na kontrolu invazivnih stranih vrsta.
• Egzotične životinje mogu nanijeti ozbiljne ozljede ljudima i drugim životinjama (ugrizi, ogrebotine), a često su i nositelji zoonoza. Statistike pokazuju da svaki sedmi egzotični ljubimac spašen u organizaciji AAP nosi jednu ili više zoonotskih bolesti.

U Hrvatskoj je situacija po pitanju držanja egzotičnih životinja u potpunosti neregulirana. Postoji Pravilnik o crnoj i bijeloj listi stranih vrsta radi njihove ugroženosti ili invazivnosti te se odnosi isključivo na uzgoj i stavljanje životinja na tržište, ne na držanje životinja kao kućnih ljubimaca. Tako u Hrvatskoj imamo osobe koje drže tigra u svom dvorištu, majmune, varane, iguane, zmije i ostale egzotične životinje u pet-shopovima koje se osim toga ilegalno (pre)prodaju po Facebook grupama i oglasnicima.

Rješenje

Zalažemo se za uvođenje Pozitivne liste kućnih ljubimaca u Hrvatskoj. Takva lista uključuje samo one vrste koje su stručnjaci procijenili kao prikladne za držanje u kućnim uvjetima. Sve vrste koje nisu na listi automatski nisu dopuštene za držanje.

Vjerujemo da je Pozitivna lista najučinkovitiji alat za sprječavanje patnje egzotičnih životinja i zaštitu ljudi, okoliša i biološke raznolikosti.