Korištenje životinja u cirkusima već desetljećima izaziva ogorčenje među zagovornicima prava životinja, znanstvenicima i široj javnosti. Okrutne metode dresure, neadekvatni životni uvjeti i prisilne izvedbe koje nemaju nikakve veze s prirodnim ponašanjem životinja samo su neki od razloga zašto sve više država odlučuje zabraniti cirkuske nastupe sa životinjama.

Patnja skrivena iza zavjese

Životinje u cirkusima podvrgnute su stalnom stresu i fizičkoj patnji. Dresura se često temelji na zastrašivanju, kaznama i bolnim metodama kako bi se životinje prisilile na izvođenje neprirodnih trikova. Upotreba bičeva, elektrošokova, oštrih kukica i drugih brutalnih sredstava nije rijetkost. Osim toga, životinje su prisiljene provoditi živote u skučenim kavezima ili prikolicama, često bez mogućnosti kretanja, adekvatne prehrane i veterinarske skrbi.

Divlje životinje, poput slonova, lavova i tigrova, posebno pate jer su im uskraćeni prostori za kretanje i socijalne interakcije. No, ni domaće životinje nisu pošteđene okrutnosti – konji, psi i drugi sisavci također trpe loše uvjete i prisilu.

Svjetski trend zabrane

Zbog etičkih i znanstvenih saznanja o patnji životinja, mnoge su države poduzele korake ka zabrani korištenja životinja u cirkusima. Među njima su:

• Austrija – Prva europska zemlja koja je zabranila sve nastupe divljih životinja u cirkusima.
• Belgija – Zabranjuje nastupe svih divljih životinja.
• Nizozemska – Zabrana korištenja divljih životinja u cirkusima od 2015. godine.
• Velika Britanija – Potpuna zabrana cirkusa s divljim životinjama stupila je na snagu 2020. godine.
• Irska – Zabrana nastupa divljih životinja od 2018.
• Grčka – Prva zemlja u Europi koja je zabranila nastupe svih vrsta životinja, uključujući domaće.
• Slovenija – Zabranjuje korištenje svih divljih životinja u cirkuskim predstavama.
• Bolivija – Prva zemlja na svijetu koja je u potpunosti zabranila korištenje svih životinja u cirkusima.
• Kolumbija, Peru i Meksiko – Također su zabranili nastupe divljih životinja u cirkusima.

Mnoge druge države raspravljaju o zakonima koji bi zaštitili životinje od iskorištavanja u cirkuskim nastupima, dok se svijest javnosti sve više okreće prema etičkim oblicima zabave bez patnje.

Hrvatska – zabrana nastupa divljih životinja

Hrvatska je također prepoznala potrebu za zaštitom životinja od iskorištavanja u cirkusima te je još 2006. godine zabranila nastupe divljih životinja u cirkusima.  Time je Hrvatska postala jedna od država koje su poduzele konkretne korake ka ukidanju ove okrutne prakse. Ova zabrana predstavlja značajan pomak u zaštiti životinja, ali i u podizanju svijesti o njihovim pravima i potrebama. Međutim, daleko je to od potpune zaštite jer se Zakonom o zaštiti životinja iz 2017. godine zabranjuje držanje životinja u cirkusima i njihovo korištenje u cirkuskim predstavama, uz besmislenu iznimku domaćih životinja koje se mogu držati i koristiti „u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu”.

Već godinama upozoravamo da je takva odredba neprovediva jer bi to značilo da se u cirkusu mogu držati domaće životinje tako da stoje, hodaju ili trče, kako bi to i inače činile, no ne smije ih se koristiti za izvođenje trikova. Obilaženje pozornice propinjanjem konja na stražnje noge, penjanje na povišena postolja, preskakanje prepreka i slični trikovi na predstavama cirkusa nisu prirodna ponašanja, već se mahanjem ili podizanjem biča, kao sredstva dresure, životinje tjera na izvođenje unaprijed uvježbanih pokreta zato što bič izaziva strah od kažnjavanja ako ne izvedu naučeni trik.

Nadalje, na popis domaćih životinja su iz nepoznatog razloga navedene i deve, iako one nikako ne mogu u Hrvatskoj biti domaće životinje jer nisu, sukladno definiciji domaćih životinja u Zakonu o zaštiti životinja, niti pripitomljene niti udomaćene, a niti se ne koriste za prehranu, kao ni za druge gospodarske, odnosno proizvodne svrhe.

Alternativa bez okrutnosti

Sve više građana i organizacija za zaštitu životinja zalaže se za potpunu zabranu korištenja svih životinja u cirkusima. Srećom, cirkuska umjetnost može postojati i bez okrutnosti. Moderni cirkusi, poput Cirque du Soleil, Cirque Éloize i drugih sličnih trupa, pokazuju da je moguće stvoriti spektakularne predstave oslanjajući se isključivo na ljudsku kreativnost, akrobatiku, ples i tehnologiju, bez iskorištavanja životinja. Životinje nisu zabavljači i sramotno je da se u 21. stoljeću još eksploatiraju za privlačenje potrošača i ostvarivanje profita.

Podizanjem svijesti i podržavanjem etičkih oblika zabave, svatko od nas može doprinijeti okončanju patnje životinja u cirkusima. Vrijeme je da zabava prestane biti sinonim za okrutnost!