Veganstvo i smanjenje emisije CO₂

Sve je više dokaza da prehrana bogata biljnim namirnicama može imati značajan utjecaj na smanjenje emisija stakleničkih plinova, a time i na usporavanje klimatskih promjena. Jedna od najčešće spominjanih mjera…
SHARE

Sve je više dokaza da prehrana bogata biljnim namirnicama može imati značajan utjecaj na smanjenje emisija stakleničkih plinova, a time i na usporavanje klimatskih promjena. Jedna od najčešće spominjanih mjera je prelazak na vegansku prehranu barem dio tjedna. Donja tablica pokazuje kako bi se, prema okvirnim procjenama, promijenile ukupne emisije CO₂ u Europi (s oko 447 milijuna stanovnika) kada bi svi barem nekoliko dana u tjednu jeli isključivo vegansku hranu.

Broj dana u tjednuProcijenjena ušteda CO₂ (tisuće tona godišnje)Približan ekvivalent uklanjanju broja automobila
1 dan   63.900≈ 49 milijuna automobila
2 dana127.800≈ 98 milijuna automobila
3 dana191.700≈ 148 milijuna automobila
4 dana255.600≈ 197 milijuna automobila
5 dana319.500≈ 246 milijuna automobila
6 dana383.400≈ 295 milijuna automobila
7 dana447.300≈ 344 milijuna automobila

Zašto je veganska prehrana klimatski prihvatljivija?

  1. Manja emisija stakleničkih plinova
    Proizvodnja mesa, osobito govedine, emitira znatno više stakleničkih plinova (metan, CO₂, dušikov oksid) od proizvodnje biljnih namirnica. Metan, koji uglavnom dolazi iz stočarstva, ima snažniji učinak zagrijavanja atmosfere od CO₂, iako mu je kraći vijek trajanja.

  2. Učinkovitije korištenje resursa
    Proizvodnja hrane životinjskog podrijetla troši više vode i tla od biljne proizvodnje. Za uzgoj stoke potrebno je velike količine vode za napajanje i uzgoj stočne hrane. Biljna prehrana, s druge strane, zahtijeva manje prirodnih resursa te je zato u pravilu održivija.

  3. Smanjenje krčenja šuma
    Globalno, sve veći dio šumskih površina pretvara se u pašnjake ili obradivo zemljište za uzgoj stočne hrane. Očuvanje šuma ključno je za ublažavanje klimatskih promjena, jer šume djeluju kao važni ponori ugljika.

  4. Zdravstveni benefiti
    Iako je fokus ovog članka na okolišu, mnoge su studije pokazale da prehrana s više povrća, voća, cjelovitih žitarica i mahunarki (a manje ili nimalo mesa) može imati pozitivan utjecaj na zdravlje, uključujući smanjeni rizik od srčanih bolesti, pretilosti i dijabetesa tipa 2.


Zanimljive činjenice

  • Proizvodnja biljnog mlijeka (npr. zobeno, sojino, bademovo) obično zahtijeva manje vode i emitira manje CO₂ u odnosu na kravlje mlijeko, iako i među biljnim napitcima postoje razlike (npr. bademi zahtijevaju više vode nego soja ili zob).
  • Cjelokupni sektor stočarstva (uključujući transport, preradu i pakiranje) procjenjuje se da uzrokuje 14,5% do čak 18% globalnih emisija stakleničkih plinova, prema različitim izvorima (FAO i druge studije).
  • Zamjene za meso (poput sejtana, tofua, tempeha, biljnih burgera) u novije su vrijeme sve dostupnije i pristupačnije, a često imaju daleko manji ugljični otisak od tradicionalnih mesnih proizvoda.

Prelazak na vegansku prehranu, makar i nekoliko dana tjedno, može imati značajan pozitivan utjecaj na okoliš i zdravlje.

Povezani članci