Inicijativa, otvorena 2005. godine, čiji je cilj bila izmjena izmjena članka 55. Zakona o lovstvu Republike Hrvatske, postigla je svoj cilj Zakonom o lovstvu iz 2018. godine kada je konačno iz njega izbačen stavak prema kojem osobe s pravom lova smiju ‘ukloniti’ psa ili mačku s lovišta, ukoliko su životinje bez pratnje i udaljene 300 metara od mjesta prebivanja, odnosno naselja.

Iako je ova peticija time zatvorena, aktualni Zakon o lovstvu i dalje donosi određene opasnosti za životinje i ljude. Više pročitajte ovdje.

Nakon stupanja zabrane uzgoja životinja zbog krzna na snagu, donesen je i novi Zakon o zaštiti životinja koji uključuje zabranu ubijanja napuštenih pasa u skloništima i još brojna poboljšanja.

Zakon je stupio na snagu 26. listopada 2017. te je peticija s dolje navedenim zahtjevima stoga zatvorena:

“Želim da se Zakonom o zaštiti životinja zabrani usmrćivanje napuštenih životinja u skloništima.

Želim unaprjeđenje, a ne unazađivanje Zakona o zaštiti životinja.”

Peticija je pokrenuta kako bi se zabranilo umrćivanje zdravih napuštenih životinja u skloništima u cijeloj Hrvatskoj.

Noim Zakonom o zaštiti životinja iz 2017. godine, uvrštena je odredba o zabrani ubijanja u skloništima te se peticija time zatvorena!

Zakon donosi i brojne popratne odredbe vezano za napuštene životinje te obaveze skloništa, kao i jedinica lokalne samouprave.

Stavka koja se tiče same zabrane ubijanja glasi:

Postupanje sa životinjama u skloništu

Članak 65.

(3) Životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku ostaje u skloništu do udomljenja.

Online peticija za zabranu držanja pasa na lancu otvorena je 2012. godine (čime je obnovljen zahtjev iz 2006. godine koji se oslanjao na austrijski zakon kojim se strogo zabranjuje bilo kakvo vezivanje pasa), zatvorena je donošenjem novog Zakona o zaštiti životinja 2017. godine kojim je zabranjeno trajno vezanje pasa.

Držanje pasa vezanih na lancu ili drukčije vezanih fizičko je i psihičko zlostavljanje koje dovodi do trajne patnje životinje i može odvesti do agresivnosti psa.

Stavka Zakona iz 2017. koja donosi zabranu glasi:

Uvjeti držanja kućnih ljubimaca

Članak 51.

(4) Zabranjeno je držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora.

Međutim, zbog loše formulacije stavka (riječi “stalno”) u praksi je ovaj članak neprovediv te je pokrenuta nova peticija kako bi se držanje pasa na lancu zabranilo u potpunosti.

Budući da je novim Zakonom o zaštiti životinja iz 2017. godine djelomično zabranjena ova praksa, peticija u ovom obliku je zatvorena. Stavka Zakona koja se na ovo odnosi glasi:

Zabranjeni postupci u svrhu zaštite životinja

Članak 5.
(2) Zabranjeno je:

31. korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma i iznošenje ogrjevnog drva, osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara

Nastavljamo se zalagati da se ova praksa ukine bez iznimki.

Peticija je otvorena 2005. godine, a cilj joj je bilo zatvaranje zoološkog vrta u Splitu u kojem su psihički iscrpljene životinje živjele u nepodnošljivim uvjetima, u skučenim kavezima punim izmeta i smeća. Zbog institucije zoološkog vrta kao takve, uvjeta u kojima su patile životinje, kao i sramote grada Splita i Hrvatske tražen je kraj postojanja splitkog zoološkog vrta.

Brojni domaći građani, kao i strani turisti godinama su se zgražavali nad postojanjem i izgledom splitskog zoološkog vrta te stanjem tamošnjih životinja. Iako je konačnim zatvaranjem zoološkog vrta tijekom 2014. i 2015. godine ova peticija zatvorena, a divlje životinje s vremenom premještene, nažalost zoološki vrt kao takav nastavio je ipak postojati.

Udruga Prijatelji životinja u nekoliko je navrata pisala gradonačelniku Splita tražeći da se zoološki vrt trajno zatvori i da se više ne dopusti zatvaranje i iskorištavanje životinja.

Nažalost, umjesto toga odobrena je inicijativa kojom se počelo na istoj lokaciji sakupljati domaće životinje i izlagati ih javnosti. Stav udruge Prijatelji životinja ostaje isti te se pozivaju građani da svoje negodovanje radi držanja domaćih životinja upute gradonačelniku Splita.

Ova peticija, pokrenuta 2011. godine, uspješno je završena kada je nakon dugogodišnje kampanje od strane organizacije ECEAE Europska unija konačno 11. ožujka 2013. zabranila prodaju svih proizvoda testiranih na životinjama.

Europa je poslušala glas javnosti i rekla Ne okrutnoj kozmetici!

Ponukani iz godine u godinu sve brojnijim pritužbama građana koji su očajni zbog prestravljenosti koju proživljavaju njihovi ljubimci, veterinari i ostalo osoblje Veterinarske prakse za male životinje Feliks Virovitica pokrenuli su odmah početkom siječnja 2018. peticiju kojom žele da se zabrani uporaba pirotehničkih sredstava svih kategorija tijekom cijele godine (osim u slučaju organizirane i najavljene uporabe – proslava dana grada i sl.) kako bi se zaštitile od ozljeđivanja i pogibelji divlje, domaće i kućne životinje, kao i spriječilo ozljeđivanje ljudi i djece te osigurala nužna sigurnost svih.

Udruga Prijatelji životinja je također pozvala građane iz svih općina i gradova Hrvatske da, po uzoru na Viroviticu, potpišu peticiju za zabranu petardi i drugih bučnih pirotehničkih sredstava.

Ovom peticijom apeliralo se na Ministarstvo unutarnjih poslova da hitnim izmjenama Zakona o eksplozivnim tvarima potpuno zabrani upotrebu pirotehničkih sredstava F2 i F3 kategorije tijekom cijele godine, uključujući razdoblje od 27. prosinca do 1. siječnja.

Nastavljamo se zalagati za zabranu sve bučne pirotehnike!

Svake godine najmanje 1 milijarda ptica i 37 milijuna živih krava, svinja, ovaca, koza i kopitara prevozi se na velike udaljenosti unutar i izvan zemalja EU-a.

Njihovo putovanje može potrajati i po nekoliko dana, pri čemu životinje podliježu iscrpljenosti, dehidraciji, povredama, bolestima, pa čak i smrti. Nisu pošteđene ni stare i slabe životinje, kao ni novorođenčad ili životinje iscrpljene godinama života u proizvodnji i zatočeništvu, krhkih ili slomljenih kostiju. Mladi telići koji još sišu prisiljeni su stajati satima i danima u prenatrpanim kamionima, bez hrane i odmora. Sve životinje prolaze istu kalvariju.

Situacija je još gora kada se životinje prevoze izvan Europske unije, kada putovanje može trajati stotinama sati bez prekida, a životinje po dolasku dočekuje brutalan tretman.

Petogodišnje istraživanje (2010.-2015.) koje su provele organizacije Eyes on Animals i TSB/AWF pokazalo je da 70% kamiona koji su pregledani na bugarskoj granici, ozloglašenom izlazu iz EU-a, krši transportne regulacije Europske unije. Timovi navedenih organizacija nailazili su na izgladnjele životinje, ostavljene bez vode u kamionu parkiranom na otvorenom suncu tijekom 24 sata i ovce koje su čekale pet dana prije nastavka putovanja gazeći po truplima mrtve janjadi koja im je umrla pod nogama.

Aktivisti neprestano svjedoče o strašnoj agoniji koju životinje doživljavaju na zastarjelim brodovima koji nisu prilagođeni za prijevoz živih životinja. Na brodu nema veterinara te se bolesne, povrijeđene i mrtve životinje otkrivaju tek danima nakon što brod stigne u odredišnu zemlju. Ovo nisu izolirani slučajevi, već aktivisti redovito otkrivaju i dokumentiraju ovakvu šokantnu stvarnost.

Prijevoz živih životinja treba se ograničiti na 8 sati za sisavce i 4 sata za ptice.

Ovdje pročitajte više o kampanji.

Zahvaljujući ovoj peticiji, cijepljenje pasa protiv bjesnoće više nije obavezno u fiksnom trajanju od godinu dana, već u trajanju određenom uputama proizvođača cjepiva, s obzirom na to da većina cjepiva protiv bjesnoće vrijedi dvije, pa i tri godine. Time je ukinuta obveza nepotrebno čestog cijepljenja pasa.

Uz to, uspostavljena je sustavna kontrola cijepljenja i mikročipiranja od strane veterinara, veterinarske inspekcije, komunalnih redara i lokalnih zajednica, s ciljem da svi psi budu cijepljeni i mikročipirani. Time je izbjegnuta dotadašnja situacija u kojoj su mnogi građani cijepili svoje pse prekomjerno, na štetu zdravlja psa, dok je manjina građana u potpunosti izbjegavala cijepljenje i mikročipiranje, na štetu pasa i ljudi.

Zahvaljujemo svima koji su svojim potpisom podržali ovu inicijativu i pridonijeli ovoj promjeni.

Ovom peticijom apeliralo se na Hrvatski sabor da na dnevni red sjednice Sabora stavi raspravu i glasanje o proglašenju alarmantnoga stanja u Republici Hrvatskoj što se tiče klimatskih promjena te tako Hrvatsku uvrsti na popis od više od 20 zemalja čija su državna tijela to već učinila.

Potpisom na ovoj peticiji zalažem se da se u Republici Hrvatskoj proglasi alarmantno stanje u vezi s klimatskim promjenama. Usporedno s time, zalažem se da sva nadležna tijela počnu sustavno djelovati u smjeru edukacije stanovništva te regulacije i smanjenja ljudskog utjecaja na okoliš.

Hrvatski sabor je 2020. godine usvojio Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. godinu.

Uz potporu udruga Centar za kompost, Eko Kvarner, Eko inicijativa, PCAP International, Plavi svijet, Potrošač, Zelena akcija, Zelena Istra, Zeleni Dalmacije, Zeleni Osijek i drugih, pokrenuli smo peticiju za zabranu plastičnih vrećica.
Zahtijevala se ponajprije zabrana distribucije jednokratnih plastičnih vrećica u trgovačkim objektima te mjere za poticanje korištenja višekratnih platnenih vrećica, torbi, košara te naposljetku potpuno biorazgradivih plastičnih vrećica za artikle koji su se do tada pakirali u obične plastične vrećice.

Zahvaljujući i pritisku ove peticije, koju je potpisalo na tisuće građana, Hrvatska je poduzela konkretne korake u tom smjeru. Sabor je 15. srpnja 2021. usvojio Zakon o gospodarenju otpadom kojim je propisana zabrana laganih plastičnih vrećica za nošenje, a zabrana je stupila na snagu 1. siječnja 2022. Time je zabranjeno stavljanje na tržište plastičnih vrećica za nošenje debljine stjenke do 50 mikrometara, dok se deblje, višekratne vrećice i dalje mogu koristiti i prodavati. Istim je Zakonom uvedena i zabrana niza drugih jednokratnih plastičnih proizvoda poput plastičnih tanjura, pribora za jelo, slamki, štapića za miješanje napitaka, štapića za uši i posuda od stiropora.

Propisi su se dodatno pooštrili 2024. i 2025. godine: uvedena je obveza da prodavatelji naplaćuju i vrlo lagane plastične vrećice te da na prodajnim mjestima ističu poruku “VREĆICE KORISTITE ŠTEDLJIVO”, a od 1. siječnja 2025. takve se vrećice ne smiju koristiti na prodajnim mjestima na kojima se ne prodaje hrana, poput trgovina odjećom, obućom ili kućanskim aparatima.

Iako je riječ o značajnom pomaku, Udruga Prijatelji životinja i dalje se zalaže za potpunu zabranu i vrlo laganih plastičnih vrećica (onih tanjih od 15 mikrona), koje se i dalje besplatno i prekomjerno koriste na odjelima za voće i povrće, te za daljnje jačanje kulture višekratne uporabe. Poruka koja se ovom zabranom odaslala jest da moramo živjeti održivim načinom života — za nas, za ostale životinjske vrste i za okoliš o kojem svi ovisimo.

Zahvaljujući peticiji koju smo pokrenuli 2021. godine, čin svjesnog napuštanja životinje uvršten je u Kazneni zakon RH kao posebno kazneno djelo. Izmjene i dopune Kaznenog zakona koje su stupile na snagu 2. travnja 2024. godine propisuju da se onaj tko napusti kućnog ljubimca, domaću ili uzgojenu divlju životinju koju je dužan nadzirati kažnjava zatvorom do godinu dana, odnosno do dvije godine ako je zbog napuštanja životinja uginula ili je napušten veći broj životinja. Napuštanje se odsad izravno prijavljuje policiji ili državnom odvjetništvu.

Istim su izmjenama povišene i kazne za kazneno djelo ubijanja i mučenja životinja iz članka 205. Kaznenog zakona — s dosadašnje najviše godine dana na dvije godine zatvora, odnosno do tri godine ako je djelo počinjeno iz koristoljublja. Uvedena je i nova sigurnosna mjera zabrane držanja i nabavljanja životinja u trajanju od jedne do pet godina, kojom se sprječava da počinitelji ubrzo nabave novu životinju i ponove zlostavljanje.

Ovo je povijesni iskorak u zaštiti životinja u Hrvatskoj, ostvaren zahvaljujući svima koji su potpisali peticiju, Ministarstvu pravosuđa i uprave koje je prihvatilo prijedloge Udruge, Vladi i saborskim zastupnicima. Prijatelji životinja i dalje pozivaju građane da prijavljuju svako napuštanje i zlostavljanje životinja kako bi se nove odredbe učinkovito provodile u praksi.