11.05.22. Zamolba za uključivanje predstavnika udruge Prijatelja životinja i studenata vegana u Povjerenstvo koje će raditi na novom Pravilniku o studentskoj prehrani
Ministarstvo znanosti i obrazovanja
n. r. prof. dr. sc. Radovan Fuchs, ministar
Donje Svetice 38
10 000 Zagreb
Predmet: Zamolba za uključivanje predstavnika udruge Prijatelja životinja i studenata vegana u Povjerenstvo koje će raditi na novom Pravilniku o studentskoj prehrani
Poštovani ministre Fuchs,
obraćamo Vam se zbog saznanja da je početkom 2021. godine osnovano Povjerenstvo koje će raditi na novom Pravilniku o studentskoj prehrani. U medijima smo naišli na informaciju da je cijeli postupak privremeno odgođen. Koristimo priliku da Vam predložimo da predstavnike naše Udruge i studente vegane okupljene u inicijativi naziva „Inicijativa uvođenja veganskog menija u menze” uključite u Povjerenstvo koje će raditi na novom Pravilniku za studentsku prehranu. Unaprijed zahvaljujemo što ćete nas saslušati i razmotriti naše argumente, a rado bismo ih obrazložili i na sastanku s Vama uživo ili online.
Dok je u bolnicama i zatvorima propisano pravo na vegetarijanski i veganski obrok, djeca u vrtićima i školama još uvijek su zakinuta za ovo osnovno ljudsko pravo. Studenti imaju tek nešto veća prava u pogledu odabira načina prehrane pa tako većina studentskih menza nudi vegetarijanski meni, no za vegane je ponuda i dalje vrlo siromašna. Upravo su mladi najskloniji promjenama u načinu života i mijenjanju pogleda na svijet te pokazuju najveću brigu za budućnost planeta i dobrobit životinja. Udio vegana najveći je u studentskoj populaciji, a vegetarijanski meni u studentskim menzama u većini slučajeva sadrži mlijeko, sir, vrhnje i/ili jaja. Studenti koji se žele hraniti veganski osuđeni su na priloge, i to samo neke, pa im se ručak često sastoji od riže i krumpira sa salatom, kruhom i eventualno jabukom.
S druge strane, biljne alternative namirnicama životinjskog podrijetla dostupne su u gotovo svakoj trgovini, pa i u onima najmanjima, a cijenom postaju sve pristupačnije. Biljno mlijeko može se kupiti i u najmanjim diskontima u malim naseljima, a tofu je ponegdje jeftiniji od sira. Proizvodi na osnovi soje, kao što su medaljoni i ljuspice, jako su povoljni. Uz današnji pristup internetu i raznovrsnost recepata, od ovih se namirnica mogu pripremiti vrlo ukusna i nutritivno bogata jela. Biljni burgeri mogu se kupiti u svim većim trgovinama, a dostupne su i veganske kobasice, sirevi, namazi i dr.
Na kraju krajeva, ovakve zamjene nisu ni nužne. Od mahunarki, žitarica i povrća mogu se napraviti ukusni i hranjivi popečci, razna variva bez mesa kao što su npr. grah ili kelj s ječmom, mogu se poslužiti pohani šampinjoni s restanim krumpirom, tjestenina s umakom od leće ili soje te mnoga druga tradicionalna i zasitna biljna jela.
Važno je mladima osigurati hranjiv obrok dok su na brizi institucija i na nastavi, a ostatak dana će se njihovi roditelji ili oni sami pobrinuti za raznovrsnost i nutritivnu dostatnost prehrane.
Napominjemo i da je u lipnju 2021. godine i Hrvatski sabor donio tzv. Niskougljičnu strategiju (NN 63/2021), sa sljedećim mjerama i stavkama:
MAG-14 - Promjena načina prehrane ljudi: „Uzgoj žitarica za hranu za životinje proizvodi puno više stakleničkih plinova nego proizvodnja žitarica za ljudsku prehranu. Povećanjem utroška namirnica biljnog porijekla u prehrani mogu se ostvariti značajna smanjenja emisija, kao i ušteda vode.”
Stavak 6.6.2.: „Potrebno je spomenuti da bi se dodatno značajno (izravno i neizravno) smanjenje emisije stakleničkih plinova, moglo ostvariti uz promjene prehrambenih navika društva, odnosno mjerama kojima bi se poticala veća potrošnja namirnica biljnog porijekla.”
Javne institucije diljem svijeta već odavno imaju barem jedan dan tjedno bez mesa, a bolnice u SAD-u uvele su i programe koji pomažu pacijentima s kroničnim bolestima prebaciti se na cjelovitu biljnu prehranu kako bi zaustavili ili čak preokrenuli tijek bolesti. Ne zaboravimo pritom da bolesti i zaraze dolaze upravo od konzumacije životinja i njihovih proizvoda!
Svima je jasno da mješovita prehrana ne podrazumijeva da svaki obrok mora biti s mesom i jasno je da će za veganskim obrokom rado posezati baš svi, neovisno o njihovim prehrambenim navikama. Žalosno je da studenti nemaju gotovo nikakav izbor i često su osuđeni na snalaženje izvan studentskih restorana. Nadamo se da ni sami ne želite da se na studente vegane gleda kao na studente drugog reda, iako imaju jednako pravo na obrok. Dok, primjerice, u Berlinu studentski restorani postaju u potpunosti veganski kako bi studentima ukazali na nužnost promjene prehrane zbog klimatskih promjena, Hrvatska uvelike zaostaje.
Nadamo se da će Vam se svidjeti naš prijedlog, na čemu će Vam ponajviše biti zahvalni upravo Vaši studenti. Na raspolaganju imamo odlične nutricioniste biljne prehrane i kuhare koji su voljni pomoći prilikom sastavljanja jelovnika te Vam kao Udruga stojimo na raspolaganju sa savjetima, receptima, informacijama, stručnim štivom i ostalim materijalima.
U iščekivanju Vašeg pozitivnog odgovora, najsrdačnije Vas pozdravljamo!
S poštovanjem,
Luka Oman
predsjednik Udruge
U Zagrebu 11. svibnja 2022.
