Prijedlog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira - nakon javne rasprave
Nakon nedavno održane javne rasprave o Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira i odgovora na naše primjedbe, koji je objavljen na esavjetovanja.gov.hr, želimo još konkretnije ukazati zašto je problematično izuzimanje zlostavljanja i drugog lošeg postupanja prema životinjama iz ovog zakona.
Smatramo da bi u Zakonu trebala ostati odredba po kojoj se zlostavljanje životinja i drugo loše postupanje prema njima na javnome mjestu sankcionira kao prekršaj te da je tako formulirana odredba nužna i hvalevrijedna:
Tko bez nadzora i neoprezno drži životinje koje mogu povrijediti ili ugroziti građane ili tko na javnom mjestu zlostavlja životinje ili na drugi način loše s njima postupa, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom. (članak 30. aktualnog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira)
Prijedlog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira mijenja postojeću odredbu:
Članak 28. Neoprezno držanje životinja
(1) Tko na javnom mjestu bez nadzora ili neoprezno drži životinje ili omogući kretanje ili zadržavanje životinja koje mogu ozlijediti ili ugroziti građane, druge životinje i imovinu građana, te time izazove uznemirenost građana, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna.
(2) Ako je uslijed prekršaja iz stavka 1. ovoga članka nastupila ozljeda ili materijalna šteta, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 7.000,00 kuna.
U obrazloženju prijedloga članka 28. navodi se da je zlostavljanje životinja ili na drugi način loše postupanje s njima inkriminirano kao prekršaj u Zakonu o zaštiti životinja, a da je ubijanje ili mučenje životinja inkriminirano Kaznenim zakonom, pa je zato u Prijedlogu Zakona izostavljeno zlostavljanje i loše postupanje sa životinjama.
Međutim, dugogodišnje iskustvo naše i ostalih udruga za zaštitu životinja u Hrvatskoj potvrđuje nužnost da se zlostavljanje životinja na javnome mjestu i dalje tretira kao prekršaj, kao što je to uređeno već spomenutim člankom 30. Razlozi za to su sljedeći:
1. Građani su visoko senzibilizirani i osjetljivi kada se radi o lošem postupanju prema životinjama. Maltretiranje životinja na javnome mjestu čin je kojim se ne samo ugrožava sigurnost ljudi i životinja nego se i ''na nedopušteni način remeti red, mir, spokojstvo, dostojanstvo i normalan način života građana'' koji svjedoče lošem postupanju prema životinji. Zlostavljanje životinja definitivno je kršenje javnog reda i mira i treba biti sankcionirano istoimenim zakonom.
2. Zlostavljanje i drugo loše postupanje prema životinjama na javnome mjestu nedvojbeno izaziva uznemirenost građana, osobito roditelja koji imaju pravo zaštititi svoju djecu od uznemiravanja nastalog gledanjem prizora maltretiranja životinja u javnosti. Građani moraju imati mogućnost za prijavljivanje takvih situacija kao prekršaja koji sankcionira Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira.
3. Osobe koje zlostavljaju životinje na javnome mjestu potencijalno su opasne i za ljude, zbog čega je nužno brzo djelovanje policije temeljem Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
4. Izbacivanje zlostavljanja i drugog lošeg postupanja sa životinjama u članku 28. Prijedloga Zakona ne može se argumentirati odredbama u dva druga zakona koji reguliraju područje zaštite životinja na druge načine i na drugim područjima, a koje se ne mogu primijeniti kada se radi o zlostavljanju i drugom lošem postupanju prema životinjama na javnome mjestu.
5. Članak 28. Prijedloga Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira preuzima iz Zakona o zaštiti životinja odredbu iz članka 48. stavka 4., no istodobno odbacuje zlostavljanje životinja na javnome mjestu tvrdeći da je to već inkriminirano kao prekršaj u Zakonu o zaštiti životinja. Selektivno preuzimanje odredbi iz Zakona o zaštiti životinja nema logike, osobito zato što se pritom odbacuje odredba o sankcioniranju zlostavljanja životinja na javnome mjestu, koja kao takva ne postoji u Zakonu o zaštiti životinja.
6. Zakon o zaštiti životinja ne regulira izravno zlostavljanje životinja na javnome mjestu. Članak 4. Zakona o zaštiti životinja ima općenitu odredbu po kojoj je zabranjeno ''životinje ubijati, nanositi im bol, patnju i ozljede te ih namjerno izlagati strahu, protivno odredbama ovoga Zakona''. Nadležni za provođenje tog zakona su veterinarski inspektori i komunalni redari. Oni dolaze na teren nakon pismene prijave te provjeravaju navode iz prijave naknadno, što znači da ih građani ne mogu pozvati kada neposredno svjedoče zlostavljanju i drugom lošem postupanju prema životinjama na javnome mjestu, a što zahtijeva hitnu i brzu reakciju.
7. Članak 205. Kaznenog zakona odnosi se na ubijanje ili mučenje životinja te sankcionira ako ''tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama''. Nadležna za provođenje ove odredbe je policija. No zlostavljanje i drugo loše postupanje prema životinjama na javnome mjestu često nema obilježja kaznenog djela, npr. kada se netko na javnome mjestu ponaša agresivno prema psu, šuta ga nogom ili udara. Pritom takav pas, izložen zlostavljanju, može postati opasan i za ostale ljude, slučajne prolaznike. Brzom reakcijom u takvim situacijama može pomoći jedino policija, ali mora imati odredbu u Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira po kojoj može djelovati jer opisano ponašanje nije teško zlostavljanje i mučenje životinja kakvo sankcionira Kazneni zakon.
8. Sve navedeno ukazuje da u situacijama zlostavljanja i drugog lošeg ponašanja prema životinjama na javnome mjestu, kada su ugroženi red i mir, može učinkovito i brzo djelovati jedino policija. Da bi to bilo moguće, policija mora imati odredbu na koju se može pozvati u svojem postupanju. Na kršenje Zakona o zaštiti životinja mogu reagirati jedino veterinarska inspekcija i komunalno redarstvo, ali to nije moguće u situacijama kada je narušen javni red i mir jer navedene službe djeluju jedino temeljem prijave, i to nakon nekoliko dana pa i dulje. To su institucije koje imaju svoje radno vrijeme i koje građani ne mogu pozvati vikendom, praznikom ili noću, dakle, kada jedino policija može pomoći i utvrditi što se zbiva.
Što se tiče članka 205. Kaznenog zakona, policija u nekim situacijama narušavanja javnog reda i mira nema temelja za djelovanje po toj odredbi. Ako se i radi o kaznenom djelu, tada to uključuje angažman općinskog državnog odvjetništva i dugotrajan sudski postupak. Kod lošeg postupanja prema životinjama u javnosti nužno je hitro djelovanje policije kako bi se spriječilo maltretiranje životinje, ali i potencijalni napad izmučene i maltretirane životinje na svjedoke događanja, a čime se opet narušavaju javni red i mir. Stoga je nužno da Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira i nadalje propisuje sankcioniranje zlostavljanja i drugog lošeg postupanja prema životinjama na javnome mjestu. U protivnome, možemo očekivati da će policija biti onemogućena kada će treba reagirati na maltretiranje životinja na javnome mjestu, kada se najčešće događaju prekršaji.
9. Ističemo da udruge za zaštitu životinja već dugi niz godina educiraju građane da budu savjesni suradnici i pomagači policiji, a ovako predloženim člankom 28. Zakon će ih obeshrabriti u prijavljivanju jer policija neće imati mehanizme za djelovanje. Time nastaje i opasnost od samoinicijativnog organiziranja građana i uzimanja pravde u svoje ruke. Stoga smatramo da je zadržavanje postojećeg članka 30. Zakona nužno kako bi građani mogli pozvati policiju te time pomoći životinji i ljudima koji su u tome trenutku ugroženi.
10. Želimo skrenuti pozornost i na dio predloženoga članka 28. u kojemu se navodi mogućnost izazivanja uznemirenosti građana kao posljedicu neopreznog držanja životinje ili držanja bez nadzora i kretanja ili zadržavanja životinja koje mogu ozlijediti ili ugroziti građane, druge životinje i imovinu građana. Zahvaljujemo na objašnjenu što se misli pod pojmom ''zadržavanje životinja'', no zabrinuti smo da bi se pojam ''uznemirenost'' mogao tumačiti subjektivno, a što znači da bi ga ljudi mogli zloupotrebljavati rješavajući svoje međusobne razmirice preko životinja.
Iako vjerujemo da su predlagatelji izmjene članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira imali dobre namjere, naglašavamo da bi to u praksi osjetno otežalo rad samoj policiji i onemogućilo građane u reagiranju u slučajevima narušavanja javnog reda i mira zbog zlostavljanja i drugog lošeg postupanja prema životinjama. Stoga apeliramo da članak 28. Prijedloga Zakona preuzme kvalitetno uređenu formulaciju iz članka 30. aktualnog Zakona kako ne bi došlo do unazađivanja ove važne odredbe.
