Nestašica hrane vodi svijet u biljnu prehranu
Međunarodni institut za vodu iz Stockholma (SIWI) objavio je alarmantnu studiju pod nazivom 'Feeding a Thirsty World: Challenges and Opportunities for a Water and Food Secure Future' ('Nahraniti žedan svijet: izazovi i prilike za sigurnu budućnost hrane i vode'), a koju kao autori potpisuju Anders Jaegerskorg i Torkil Joench Klausen. Studija upozorava da će zbog rasta svjetskoga stanovništva i sve većih suša masovna proizvodnja mesa postati nemoguća.
U idućih 40 godina stanovnici Zemlje možda će morati postati vegetarijanci žele li izbjeći katastrofalne nestašice hrane i nahraniti nove dvije milijarde ljudi koje se očekuju do 2050., istaknuli su vodeći hidrolozi u dosad najozbiljnijem upozorenju.
Znanstvenici su iznijeli upozorenja uoči godišnje svjetske konferencije o vodama na kojoj je 2.500 političara, predstavnika nevladinih udruga i UN-ovih agencija te znanstvenika iz 120 zemalja u švedskome gradu Stockholmu raspravljalo o svjetskim problemima vode.
'Devet stotina milijuna ljudi gladno je, a dvije milijarde su pothranjene unatoč činjenici da proizvodnja hrane po glavi stanovnika raste', stoji u izvješću.
Oko 70 posto raspoložive vode na Zemlji koristi se u poljoprivredi. Znanstvenici upozoravaju da, ako se u zapadnim zemljama nastave sadašnji trendovi i sadašnji način prehrane, do 2050., kada se na Zemlji očekuje devet milijarda ljudi, povećat će se pritisak na već ugrožene izvore vode i obradive površine i nedostajat će vode za proizvodnju hrane.
U svijetu rastu prejedanje, pothranjenost i gomilanje otpada. Problem je i što se cijeli svijet sve više hrani na način Zapada: oko 3.000 kilokalorija po danu, od kojih se najmanje 20 posto dobiva od mesa. SIWI-jeva studija ističe da sigurno neće biti dovoljno vode na svijetu koja bi omogućila ni približno zadovoljavajuću proizvodnju mesa za prehranu devet milijarda ljudi, pa čak ni onda kada bi se hrana pravednije raspodijelila među svim ljudima.
Još jedan problem je i globalno zagrijavanje, pa se očekuje da će Zemlja postati toplija za otprilike dva stupnja, što će rezultirati velikim sušama. Povrh svega toga, znanstvenici iz Stockholma izračunali su da čovječanstvo već sada troši resurse takvim tempom da će nam do 2050. trebati tri Zemlje kako bi se zadovoljile osnovne sirovinske potrebe.
Jedna od opcija za održiv sustav je vegetarijanska prehrana jer proizvodnja mesa troši pet do 10 puta više vode nego proizvodnja biljne hrane. Sada se trećina obradive zemlje u svijetu koristi za uzgoj žitarica za prehranu stoke.
Također, UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i Bioversity International objavili su knjigu Sustainable Diets and Biodiversity u kojoj pozivaju na promicanje održive prehrane i biološke raznolikosti hrane, kako bi se poboljšalo zdravlje ljudi i planeta. Navodi se kako trenutna prehrana nije održiva jer preko 900 milijuna ljudi u svijetu gladuje, oko 1,5 milijarda ljudi je prekomjerne težine ili pretila, a oko dvije milijarde ljudi pati od pomanjkanja određenih vitamina i minerala. Osim osiguravanja dovoljne količine hrane za rastući broj ljudi na Zemlji, problemi su i gubitak biološke raznolikosti i propadanje ekosustava, kao i sve veći ugljični i vodeni otisak zbog transporta i nedostatka hranjivih tvari u hrani. Knjiga dokazuje da moderna prehrana i proizvodnja hrane igraju značajnu ulogu u smanjivanju biljne i životinjske genetske raznolikosti, sa 17.291 vrstom za koje Svjetska unija za zaštitu prirode navodi da im prijeti izumiranje.
Nadalje, u izvješću objavljenom u listopadu 2012. u Hyderabadu u Indiji, koje je sastavilo dvanaest stručnjaka za prehrambenu sigurnost, izražava se žaljenje zbog rasipanja hrane, odnosno propadanja 'trećine prehrambenih namirnica koje se proizvedu za ljudsku prehranu', što je 'gotovo 1,3 milijarde tona na godinu'.
Studija je objavljena u Hyderabadu, gdje se održavala UN-ova konferencija o biološkoj raznolikosti povodom Svjetskog dana hrane (16. listopada). Izvješćem se uglavnom želi upozoriti na pretjerano iskorištavanje i neodrživo korištenje vode. Autori preporučaju 'održivo konzumiranje hrane' usmjereno prema 'namirnicama koje traže manje resursa'. 'Tako bi potrošači u razvijenim zemljama trebali smanjiti udio mesnih i mliječnih proizvoda u prehrani, a srazmjerno povećati potrošnju povrća i voća', pišu u zaključku izvješća.
Općenito je potrebno više vode i poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju mesa nego žitarica i voća, podsjećaju. 'Po jednoj studiji, 6 do 15 prostornih metara vode potrebno je za proizvodnju kilograma mesa (peradi, janjadi i goveda koja se hrane sjemenjem), a za kilogram žitarica ili agruma trebaju 3 do 4 prostorna metra'.
Informacije iz teksta objavljene su 2012. godine na:
www.siwi.org (cijela studija SIWI-ja na engleskom jeziku)
www.fao.org
www.tportal.hr
www.slobodnadalmacija.hr
dalje.com
![Glad u svijetu [ 44.74 Kb ]](/data/image_2_7603.jpg "Glad u svijetu [ 44.74 Kb ]")
