Zapisnik XXXII.
Zapisnik s 32. sastanka Mreže za zaštitu životinja
Datum: 24. listopada 2023. od 19 sati
Mjesto: online, putem aplikacije ZOOM
DNEVNI RED
- Prihvaćanje dnevnog reda s prethodnog sastanka
- Novo sklonište Dubrovnik – Ana Ivelja
- Primjena Zakona o zaštiti životinja u radu udruga
- Emisija o nepostupanju inspekcije
- Oglašavanje na Njuškalu i ostalim oglasnicima
- Predstavljanje novih udruga: Sunčani bregec, Sv. Franjo Asiški i Lassie
- Razno – informiranje o dvije peticije: napuštanje životinja kazneno djelo, štraparijada i dr.
- Prijedlozi i teme za sljedeći sastanak
Prisutni:
- Prijatelji životinja – Snježana Klopotan Kačavenda, Luka Oman
- Mreža za zaštitu životinja – Svjetlana Prodanović
- Farmica – Ivana Varkonji, Tea Prišć
- Srce za šapice – Sanja Šaravanja
- Šibenske šape – Iva Mrduljaš
- Lajka – Marina Ferenčić
- SOS šape Poreč – Silva Servatzy
- Lassie – Iva Bačmaga
- Zecovi – Andrea Rajčić
- Šinterice dobra srca – Patricia Bago
- Sklonište Dubrovnik – Ana Ivelja
- Šapama od srca Makarska – Leticija Babić
- Društvo za zaštitu životinja Rijeka – Sanja Frantal, Savina Gruičić
- Sklonište Dumovec – Tatjana Zajec
- Društvo za zaštitu životinja Mali Lošinj – Bojana Genov
Predsjedavajuća: Svjetlana Prodanović, Mreža za zaštitu životinja
Zapisničarka: Savina Gruičić, Društvo za zaštitu životinja Rijeka
Svjetlana Prodanović pozdravila je sve prisutne i zahvalila im na odazivu.
1. Prihvaćanje dnevnog reda s prethodnog sastanka, poslanog e-mailom.
Sve točke dnevnog reda su jednoglasno prihvaćene.
2. Novo sklonište Dubrovnik
Izgrađeno je novo sklonište, voditeljica je Ana Ivelja.
Ana je predstavila sklonište i navela da se čeka početak rada (obavljaju se završni radovi, sadnja, nabava, dolazak inspekcije i potvrda). Sklonište je montažnog/kontejnerskog tipa, kapaciteta za 80 pasa i 10 mačaka. U sastavu skloništa je mini solarna elektrana, lokacija je mirna, bez naleta vjetrova, blizu deponija, no sigurna za ljude i životinje te je odlagalište u sanaciji.
35 pasa se i dalje nalazi na Žarkovici. Kada se tih 35 pasa premjesti u novo sklonište, projekt „Adopt Žarkovica” je završen. Nažalost, od 279 pasa na Žarkovici, 110 je imalo lišmaniozu.
Ana je naglasila da se bave i projektima edukacije i kastracije mačaka. Veliku podršku u dosadašnjem radu pružila im je organizacija Network for Animals te je preporučila da ih i druge udruge kontaktiraju za pomoć.
Svjetlana je naglasila važnost izgradnje novog registriranog skloništa i navela dva primjera neprovođenja Zakona o zaštiti životinja u dvije općine Dubrovačko-neretvanske županije. Navedeni primjeri također ukazuju na neznanje i manjak edukacije komunalnih redara koji bi trebali provoditi Zakon o zaštiti životinja.
Građani su podnijeli prijave protiv tih jedinica lokalne samouprave, međutim veterinarski inspektor umjesto da izvrši nadzor nad JLS-ovima, tim istim JLS-ovima samo je proslijedio prijave s podacima prijaviteljica, pri čemu je prekršio niz članaka Zakona o državnim službenicima. Prijavljen je nadležnim institucijama.
Zaključak je da ih se prijavama mora prisiliti da rade svoj posao!
3. Primjena Zakona o zaštiti životinja u radu udruga
Svjetlana Prodanović naglasila je da je iznimno važno da se udruge za zaštitu životinja pridržavaju Zakona o zaštiti životinja jer će u suprotnom imati probleme s veterinarskom inspekcijom. Činjenica je da veterinarski inspektori imaju dvostruke kriterije: prema zlostavljačima i ubojicama životinja-fizičkim osobama su izuzetno blagi i opravdavaju ih, dok su, s druge strane, iznimno oštri prema udrugama.
Navela je primjer udruge LePas. Određeni broj pasa prilikom inspekcijskog nadzora nije bio cijepljen protiv bjesnoće ni mikročipiran te nisu niti provedeni kroz sklonište za nezbrinute životinje. Svjetlana im je savjetovala da se čim prije usklade sa Zakonom i sklope sa skloništem ugovore o privremenom udomljenju.
Naglasila je da SVAKI pronađeni pas mora prvo biti proveden kroz sklonište, tj. mikročipiran na sklonište. Nakon što je proveden kroz sklonište, NE MORA nužno biti u skloništu, već može ići na privremeni smještaj, a sklonište plaća troškove. Bitno je voditi računa da je sve u skladu sa Zakonom.
Marina Ferenčić iz udruge Lajka navela je da su preuzeli životinje od nadležnog skloništa, koje ispostavlja mjesečne račune JLS-u, a Lajka ne dobiva nikakvu naknadu. Lajka i sklonište u ugovoru NEMAJU stavku kojom bi sklonište nadoknadilo troškove. Iako sklonište cijepi i mikročipira pse, ne nadoknađuje troškove hrane niti provodi i plaća kastraciju, već udruga Lajka snosi te troškove. Silva Servatzy iz udruge SOS Šape Poreč naglasila je da se ne potpisuju takvi ugovori! S njom su se i ostali složili.
Iva Mrduljaš iz udruga Šibenske šape navela je da je kod njih slična situacija, imaju ugovor sa skloništem AS EKO, kod njih cijepe i mikročipiraju pse, ali ne dobivaju naknadu za hranu.
Silva Servatzy navela je da oni imaju sustav za kastracije prema kojemu ako udomitelji ne žele kastrirati u Poreču, sami plaćaju kastraciju. Kastracija je obvezna za sve napuštene životinje i pokriva ju sklonište, odnosno lokalna zajednica.
4. Emisija o nepostupanju inspekcije
Iva Mrduljaš iz Šibenskih šapa izvijestila nas je da je u kontaktu s urednicima i novinarima jedne emisije. Predložila je da se prikupe najdrastičniji slučajevi negativnih odgovora od veterinarske inspekcije s područja cijele Hrvatske koji bi se dostavili novinarima.
Svjetlana je navela da je Iva već ranije poslala e-mail i zamolila udruge da proslijede takve slučajeve. Nekoliko udruga poslalo je primjere prijava, no i dalje se skupljaju. Cilj je izabrati iz svakog dijela Hrvatske po jedan primjer.
Sanja Šaravanja iz Srca za šapice navela je da javljaju za štence koji se poklanjaju, šalju prijave i veterinarski inspektor nema pojma da to nije legalno. Imaju rješenja od inspekcije u kojima piše da nisu ništa riješili, veterinarski inspektor ne zna svoj posao, misli da je protuzakonito samo kada se prodaju.
Nažalost, zaključeno je da u velikom broju slučajeva policija, državni inspektori, komunalci ne znaju raditi svoj posao.
Primjeri su: pas Nero – Snježana Klopotan Kačavenda iz udruge Prijatelji životinja navela je kronološki tijek događanja, veterinarska inspekcija ustvrdila je da nema kršenja Zakona o zaštiti životinja; Dario Gagula (Rijeka); psi na lancu na Lošinju – Bojana Genov iz DZZŽ Mali Lošinj navela je da područna veterinarska inspektorica redovito tvrdi da nema kršenja Zakona o zaštiti životinja.
Iva želi od udruga iz različitih dijelova Hrvatske skupiti svu dokumentaciju da se vidi kronološki kada je prijavljeno i što je odgovoreno.
5. Oglašavanje na Njuškalu
Luka Oman iz udruge Prijatelji životinja je bio na sastanku s internetskim oglašivačem Njuškalom. Naveo je da je od izmjene Zakona o zaštiti životinja iz 2017. godine uz mikročip stavljeno da mora biti i mikročip majke (zbog uzgajivača). Njuškalo se usklađuje sa Zakonom. Dogovor je da će Prijatelji životinja poslati format čipa da se ne može tako lako lažirati. Bilo je govora i o Zakonu o zdravlju životinja koji nalaže mikročipiranje prije promjene vlasništva, odnosno oglašavanja. Dakle, osim uzgajivača koji trebaju mikročipirati štence prvo na sebe, Zakon vrijedi i za, primjerice, osobe kojima se dogodi da im kuja ostane trudna – prvo moraju mikročipirati štence, a onda ih oglašavati za udomljavanje s njihovim mikročipom i mikročipom njihove majke.
Mikročip majke ne može se maknuti s Njuškala za pse koji se udomljavaju. Umjesto toga pisat će registracijski broj skloništa. Majku u tom slučaju zamjenjuje sklonište.
Njuškalo je otvoren za suradnju. Zasad je predloženo da se stavlja broj mikročipa nekog psa iz skloništa uz evidenciju za inspekciju da je to napravljeno radi oglašavanja da se jasno može povezati da se radi o napuštenoj životinji iz skloništa koja se oglašava radi udomljavanja.
Facebook nije uopće reguliran i to je problem.
Ministarstvo poljoprivrede registrira uzgoj, a ne trgovačku djelatnost. Velik dio uzgajivača nije registriralo uzgoj kod Ministarstva poljoprivrede niti ima registriranu djelatnost, što je također obaveza. Prijavljujte veterinarskoj inspekciji oglasnike koji nemaju obvezan upis mikročipova psa i majke psa, oglašavajte pse za udomljavanje na Njuškalu.
6. Predstavljanje novih udruga
Svjetlana je izvijestila da udruge Sunčani bregec i Sv. Franjo Asiški nisu mogle doći na sastanak.
Udrugu Lassie predstavila je Iva Bačmaga. Udruga se bavi omogućavanjem kastracije pasa i mačaka. Podijelili su edukativne letke svim kućanstvima, odaziv građana je dobar. Pokrenuli su aukcije za skupljanje donacija. Također, imaju probleme s komunalnim redarima i njihovim neznanjem u obavljanju poslova. Preko EU fonda za građane do 30 godina, pokrenut je projekt „Spašavaj živote” u sklopu kojeg obavljaju kastracije, nabavili su transportere za prijenos mačaka i provode edukacije. Imaju problem i s romskim naseljima.
7. Razno
Ivana Varkonji iz udruge Farmica informirala nas je o problemu s afričkom svinjskom kugom. Osigurali su sve što mogu te je njihova kategorija, nakon rekategorizacije gospodarstva, broj 4. Imaju električne pastire na četiri dijela. Budući da nije moguće testiranje životinja prije usmrćivanja i ako se ostala gospodarstva ne pridržavaju pravila, u slučaju da se pojavi afrička svinjska kuga u krugu od 3 km, sve svinje bit će usmrćene, čemu se protivi.
Predloženo je da se svinje označe mikročipom, upišu u Lysacan i da se provodi izolacija. Međutim, Lysacan ne podržava upis svinja kao kućnih ljubimaca, što treba promijeniti, kao i omogućiti da se domaće životinje evidentiraju kao životinje za društvo ako nisu za uzgoj, rasplod, klanje, odnosno ako se ne iskorištavaju. Predan je zahtjev Ministarstvu poljoprivrede da se te promjene čim prije naprave kako bi evidencije i registracije odgovarale situaciji na terenu.
Veterinarska inspekcija trebala bi razdvojiti životinje kućne ljubimce od životinja koje se uzgajaju za hranu jer u utočištima za životinje ili u fizičkih osoba nema prometa ni prodaje pa se tu treba napraviti razlika u postupanju i zbog veterinarskih razloga.
Snježana Klopotan Kačavenda rekla je da su Prijatelji životinja pokrenuli dvije peticije – jedna je da napuštanje životinja postane kazneno djelo, a druga za zabranu štraparijada. Pojasnila je da je napuštanje životinja trenutačno samo prekršaj za koji je Zakonom o zaštiti životinja predviđena novčana kazna. Zato su Prijatelji životinja prije dvije godine pokrenuli peticiju kojom se traži da se čin svjesnog napuštanja životinje, koju pojedinac drži pod nadzorom i za koju je odgovoran, kao i potomstva te životinje, uvrsti u Kazneni zakon i sankcionira zatvorskom kaznom. Kako su u tijeku izmjene Kaznenog zakona, poslali su taj prijedlog, uz još neke druge, Ministarstvu pravosuđa i uprave. Ministarstvo je javno najavilo da će prihvatiti prijedlog pa je važno da ga udruge Mreže podrže, pohvale i sudjeluju na javnoj raspravi za izmjene Kaznenog zakona te da pozovu svoje pratitelje da učine isto. Nedavno je bio slučaj da je pas bio ostavljen pred jednim skloništem, koje je pozvalo policiju i navelo im registarski broj vozila iz kojega je pas izbačen. Policija je proslijedila sve informacije veterinarskoj inspekciji, no ništa se nije dogodilo. Propisivanjem napuštanja kao kaznenog djela povećat će se učinkovitost sankcioniranja počinitelja jer će policija biti nadležna za postupanje.
Nedavno je hrvatsku javnost šokirao slučaj batinanja konja u štali kod Karlovca, za što se ispostavilo da je rutinska praksa u „pripremama” konja za natjecanja u povlačenju trupaca, štraparijade. Neizostavno zlostavljanje motivirano je zaradom jer pobjedniku poraste cijena na do 10 tisuća eura, a profit donosi i ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura. Veterinarska inspekcija ne bi smjela davati suglasnost za održavanje nijedne štraparijade zato što je u njih uključeno zlostavljanje konja. Zato su Prijatelji životinja još 2016. predložili zakonsku zabranu ove zlostavljačke prakse, no Ministarstvo poljoprivrede tada nije prihvatilo prijedlog. Sada su pokrenuli peticiju za zabranu štraparijade, a zabranu će ponovno tražiti i nadolazećim izmjenama Zakona o zaštiti životinja. Udruge Mreže mole se da podijele peticiju na svojim društvenim mrežama i da jave ako saznaju da se u njihovu kraju održavaju štraparijade. Također, plan je i poslati informaciju o održavanju takvih natjecanja inozemnim organizacijama, Europa će biti zgrožena nad time što se u Hrvatskoj radi.
Svjetlana je navela da imamo Crnu listu udomitelja koja je dostupna svim članicama Mreže za zaštitu životinja. Potrebno je unijeti sve bitne podatke o lošim udomiteljima. Lista je za internu upotrebu i ne smije se dijeliti izvan Mreže.
Zapisnik sa sastanka skloništa za zaštitu životinja, održan u lipnju 2023., već je poslan svim članicama Mreže. Svjetlana je navela da je Tatjana Zajec iz skloništa Dumovec na sastanku naglasila da je bitno održati predavanje kako osposobiti volontere za rad u skloništu. Edukacija svih zaposlenika je također iznimno bitna i obvezna. Poslat će se ponovno prezentacija i zapisnik. Bitno je prijavljivati skloništa koja ne upisuju u JIC pse i njihovu kastraciju – i to je lako provjerljiva informacija. Sve životinje u skloništu moraju biti kastrirane, a ako nisu, to je protuzakonito. Što se tiče štenaca, sklonište je dužno obaviti kastraciju po spolnoj zrelosti i plaća ju JLS, bez obzira na to što je štene udomljeno.
Završne riječi
Leticija Babić iz udruge Šapama od srca navela je da će krajem godine dobiti rješenje o registraciji skloništa. Na njihovu području sve je manje napuštenih pasa, situacija je bolja. Bave se kastracijom mačaka.
Andrea Rajčić iz udruge Zecovi navela je da ima puno odbačenih kunića, tri do četiri tjedno, i da Dumovec građane preusmjerava na njih. Problem je manjak volontera, a i Grad ne pomaže. Luka Oman naglasio je da se i kunići moraju provesti kroz gradsko sklonište i naveo da Andrea kontaktira sklonište Dumovec u vezi definiranja te stavke.
Savina Gruičić i Sanja Frantal iz azila za pse Društva za zaštitu životinja Rijeka navele su da imaju problem vezano za sklapanje ugovora s JLS-ovima. Nitko ne želi potpisati s njima zbog dugogodišnjeg monopola Veterinarske stanice Rijeka i političkih razloga, iako imaju kvalitetniju i jeftiniju ponudu. JLS-ovi objavljuju natječaje koji, osim zbrinjavanja životinja, uključuju zbrinjavanje lešina, no ne smiju to uvjetovati, radi se o izravnoj pogodbi – treba ih prijaviti. JLS-ovi moraju postupati prema Zakonu o javnoj nabavi i dužni su raspisati natječaj svake godine. Azilu je savjetovano da prate natječaje i javljaju se na njih te da ulože žalbe ako JLS-ovi ne prihvate bolju cijenu. Također, trebaju se obratiti Koordinacijskoj radnoj skupini u njihovoj županiji koja može obavijestiti sve lokalne zajednice o novom skloništu.
Patricia Bago iz udruge Šinterice dobra srca navela je da je situacija sve više pod kontrolom, provode sustavne edukacije i kastracije jer žele utjecati na uzroke problema.
8. Teme za idući sastanak
Dogovoreno je da se prijedlozi tema pošalju e-mailom.
Sastanak je završen u 21:48 sati.
